U još devet hrvatskih županija, na teritoriju 63 grada i općine, postoje minski sumnjiva područja ukupne površine 446,49 četvornih kilometara, a minski su najzagađenije županije: Ličko-senjska (141 km2) , Sisačko-moslavačka (77 km2), Osječko-baranjska (60 km2) te Karlovačka županija, s 51,1 četvornih kilometara evidentiranih minski sumnjivih područja, istaknuto je u četvrtak u Karlovcu prilikom predstavljanja Plana protuminskog djelovanja za 2017.

V.d. ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje Ante Brkljačić izvijestio je da je iz Ministarstva regionalnog razvoja, fondova Europske unije, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva financija osigurano ukupno 508 milijuna kuna za poslove razminiranja i tehničkog izvida za 2017., od čega je 62 posto udio sredstava iz inozemnih izvora financiranja, a ponajviše, 59 posto, iz pretpristupnog Interreg V-A programa i strukturnih fondova EU-a te tri posto iz švicarskog programa pomoći.

Tu je i 33 milijuna eura vrijedan projekt razminiranja Kopačkog rita, Dunavsko-dravskog sliva i zaštićenih područja iz područja Natura 2000, dok je za 2. fazu razminiranja poljoprivrednih područja predviđeno 210 milijuna kuna.

Velik problem zbog kojeg dolazi u pitanje ostvarenje plana “Hrvatska bez mina do 2019. godine” je u tome da je 93 posto preostalih minski sumnjivih površina na šumskom terenu, što uvelike otežava poslove razminiranja.

Bernardo Pahor: Hrvatske šume ne žele doprinjeti razminiranju 

Bernardo Pahor, koordinator programa razminiranja u Karlovačkoj županiji istaknuo je kao velik problem ponašanje Hrvatskih šuma koje, kako je rekao, nisu pokazale volju za sudjelovanje u organizaciji i sufinanciranju razminiranja šuma u njihovom vlasništvu, čime onemogućuju privatnim vlasnicima  pristup svojim šumama radi eksploatacije šumske drvne mase.

Karlovački župan Ivan Vučić dodao je da je to  i jedan od razloga nedostatka drvne sirovine, na što su se ranije ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću požalili i brojni drvoprerađivači s područja Karlovačke županije.

Na Pahorovo inzistiranje da se taj problem mora riješiti, Brkljačić kazao je da će učiniti sve da što prije dođe do konstruktivnog sastanka s Upravom Hrvatskih šuma radi uključenja njihovih šumskih površina u planove financiranja razminiranja.

Na ogulinskom području poseban će pristup zahtijevati opsežno čišćenje šireg područja oko vojarne u Oštarijama, čija je okolina jako zagađena minsko-eksplozivnim i neeksplodiranim ubojnim sredstvima raspršenima velikom eksplozijom tamošnjeg skladišta.

Inače, od 1991. do 2017. u minskim incidentima i nesrećama stradale su ukupno 2.002 osobe, od kojih 518 smrtno. Na terenu je, sudeći po podacima iz dostupnih minskih zapisnika, razasuto preko 42.500 minsko-eksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava. U poslove razminiranja dosad je na području Hrvatske utrošeno više od 5,1 milijardu kuna.

Od planiranih 86,4 kvadratnih kilometara tijekom 2016.  razminirano je i pokriveno tehničkim i općim izvidima 41,4 kvadratna kilometra, odnosno 47,9 posto plana, rečeno je prilikom predstavljanja Plana Karlovačkom županu Ivanu Vučiću.

Na području Karlovačke županije postotak realizacije u odnosu na plan bio je viši i sa 75,9 posto pregledano je i proglašeno sigurnim 3,19 kvadratnih kilometara uglavnom poljoprivrednog zemljišta iz prve faze projekta razminiranja poljoprivrednog zemljišta te stoga Karlovačke županije neće biti u drugoj fazi razminiranja poljoprivednog zemljišta.

Plan za razminiranje za Karlovačku županiju predviđa tijekom 2017. godine razminiranje i tehničke izvide na oko tri kvadratna kilometra.

Komentiraj


FOTO:FaH/ ds
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.