Ministar zdravstva Milan Kujundžić istaknuo je u petak da treba što prije otvoriti temu prihoda hrvatskog zdravstva, ustvrdivši kako se sa sadašnje 23 milijarde kuna ne može očuvati njegova dostupnost i kvaliteta, pri čemu postoji i rizik da se sustav uruši.

“Prihodovna strana u hrvatskom zdravstvenom sustavu je tema koju se mora što prije otvoriti, jer će tim prije narod izaći iz rizika da se zdravstveni sustav vrlo ozbiljno, bojim se i nepopravljivo, uruši”, izjavio je Kujundžić na poslovnom doručku u organizaciji Američke gospodarske komore (AmCham).

Protiv dizanja stope doprinosa za zdravstveno osiguranje 

Sa sadašnjih oko 23 milijarde kuna ne može se sačuvati ni dostupnost niti kvaliteta sustava, a posebice pratiti nove trendove u medicini. Pritom bi bilo krajnje neprimjereno, kaže Kujundžić, podizati stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje od 15,5 posto koju građani izdvajaju iz svojih plaća, jer time ne bismo ništa riješili pošto taj doprinos plaća samo oko 1,3 do 1,4 milijuna ljudi.

“Moramo otvoriti dijalog tko bi sve trebao plaćati, odnosno gdje namaknuti još novca”, naglasio je Kujundžić dodavši kako bi trebali otvoriti i temu eventualnog povećanja cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja. Pritom je naveo primjer Slovenije gdje je nedavno ukinuto dopunsko osiguranje tako što je pretvoreno u obvezno.

Upozorio je da samo trećina građana uplaćuje doprinose za zdravstveno osiguranje, dok svi drugi koriste zdravstveni sustav bez osobnog plaćanja, a trebalo bi težiti prema 50 posto građana koji plaćaju doprinose, kao u većini europskih zemalja.

Ukupni deficit u zdravstvu trenutno iznosi oko 8 milijardi kuna, pri čemu lani nije bio povećan, kaže Kujundžić i ističe da treba racionalizirati troškove. “Trenutno užurbano pripremamo IT sustava kojim bismo mogli bolje kontrolirati financijska, organizacijska i stručna zbivanja u sustavu”, najavio je.

Bez spajanja bolnica u vrijeme lokalnih izbora

Također je najavio funkcionalno spajanje bolnica, no neće to raditi u vrijeme lokalnih izbora, kako ne bi ispalo da Ministarstvo zdravstva pogoduje nekim kandidatima za načelnike, gradonačelnike i župane.

“Svjesni smo da u pojedinim bolnicama neopravdano postoje odjeli gdje nema pacijenata niti osoblja, čime se povećavaju troškovi. Čim prođu izbori, spremni smo u 14 bolnica napraviti intergracijske procese, smanjiti broj akutnih kreveta, premjestiti osoblje da radi u jednoj od potencijalno dvije bolnice koje spajamo, čime ćemo podići kvalitetu”, rekao je Kujundžić.

Medicina je danas sve skuplja, u SAD-u se za nju izdvaja oko 8000 dolara po glavi stanovnika, u razvijenim europskim zemljama od 4000 do 7000, a u Hrvatskoj svega 750 dolara, zbog čega hrvatski zdravstveni djelatnici rade za osjetno niže plaće nego njihovi kolege u drugim zemljama.

“Znamo da to nosi rizik jer zbog toliko nižih plaća otvoreno tržište Europske unije uzimat će i već uzima kvalitetne liječnike i druge zdravstvene djelatnike”, kaže Kujundžić.

Veliki problem predstavljaju inovativni lijekovi, koji su vrlo skupi, pa s njima problem imaju i druge bogatije zemlje. Po projekcijama, ti će lijekovi do 2020. godine poskupjeti za oko 50 posto, a po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, do 2025. godine njihova će cijena narasti za oko 500 posto.

“To je nemoguće izdržati i bogatima, a poglavito Hrvatskoj. Na tom smo tragu započeli pregovore i pilot projekte sa zemljama Višegradske skupine, gdje bismo u zajedničkim projektima nabavljali skupe lijekove i pritom pokušali dobiti nešto niže cijene”, kazao je Kujundžić.

Komentiraj

FOTO:HINA / Mario Mrazoviæ / mm
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.