Američki Odjel za poljoprivredu jaja, maslac, mliječne proizvode, orašaste plodove i meso maknuo je s liste nepoželjnih namirnica, jer su istraživanja pokazala da na ukupnu razinu kolesterola u krvotoku utječe svega 20 posto kolesterola unesenog hranom, a da ostatak proizvodi organizam

Gotovo 40 godina brojni liječnici i nutricionisti označavali su jaja, maslac, punomasne mliječne proizvode, orašaste plodove i meso kao nepoželjne i štetne za organizam zbog kolesterola koji ti prehrambeni proizvodi sadrže.

Povišeni kolesterol smatra se rizičnim faktorom za krvožilne i srčane bolesti, ali medicinska istraživanja pokazala su da se unos namirnica s visokom razinom kolesterola ne može dovesti u korelaciju s njegovim disbalansom u organizmu.

STOGA JE AMERIČKI ODJEL ZA POLJOPRIVREDU, koji svakih pet godina donosi nove smjernice u ishrani, priznao zabludu i konačno te proizvode maknuo s liste nepoželjnih namirnica, slijedeći rezultate kliničkih istraživanja koja su pokazala da na ukupnu razinu kolesterola u krvotoku utječe svega 20 posto kolesterola unesenog hranom, a da četiri petine proizvodi sam organizam. Kako su, prema službenoj statistici, kardiovaskularne bolesti uzročnici gotovo 50 posto smrtnih slučajeva u Hrvatskoj, Nacional je istražio što je njihov pravi uzrok i mogu li se bez straha konzumirati do sada stigmatizirane namirnice.

Bojan Biočina, predstojnik Odjela za kardiokirurgiju na KBC-u Zagreb, rekao je za Nacional da su ti prehrambeni proizvodi maknuti s popisa nepoželjne hrane zato što njihova konzumacija ne utječe na odnos dobrog i lošeg kolesterola (LDL i HDL) čiji disbalans predstavlja značajan faktor za obolijevanje od arterioskleroze. “Ta hrana nije maknuta s popisa zato što ne podiže kolesterol u krvi, već zato što ne utječe na odnos dobrog i lošeg kolesterola”, rekao je Biočina.

Smatra da je uzrok zablude, koja je trajala gotovo 40 godina, kompleksnost područja koje se promatralo: “Arterioskleroza je kronična bolest i nastaje u dugom periodu. Prema tome, da bi se uočili ikakvi efekti, potrebno je puno vremena.

Raniju preporuku o unosu u organizam najviše 300 mg kolesterola na dan smatra smiješnom. “Današnja kultura opsjednuta je brojkama. Traži se neka čarobna brojka ispod koje je sigurno, a više od nje nesigurno. Taj koncept je smiješan. Sad kad je maknut taj limit, ljudi trebaju znati da je umjerenost i dalje preporučena”, zaključio je Biočina i dodao da masti imaju i korisne efekte te da se treba vratiti na umjerenost kao osnovu svega u životu.

NAPOMENUO JE I DA SE KAO FAKTOR RASTA lošeg kolesterola u organizmu danas smatra prevelika konzumacija šećera: “Šećer trigerira metaboličke procese koji dovode do proizvodnje masti i lošeg kolesterola, to jest promjene odnosa kolesterola u organizmu. Kolesterolu je vraćen status normalnog sudionika u metaboličkom procesu.”

  • ‘DANAŠNJA KULTURA opsjednuta je brojkama. Traži se čarobna brojka ispod koje je sigurno. Taj koncept je smiješan. Ali umjerenost je i dalje preporučena’, smatra Bojan Biočina

Nedavna istraživanja pokazala su da je u Danskoj u prošlom desetljeću udvostručen broj mladih s povišenim kolesterolom, a uzroke njihovi stručnjaci pronalaze u premalom kretanju i radu za kompjutorom. Tome pridonosi i stres, smatra Biočina te ističe da su aterogeneza i arterioskleroza prekompleksne da bi se mogle atribuirati samo jednom faktoru. “U 19. stoljeću značajan dio populacije bio je pretio, pušio je i nije pazio na prehranu, a incidencija infarkta bila je niža nego danas”, rekao je i napomenuo da se neki put pretjeranim smanjivanjem jednog faktora u prehrani može narušiti ravnoteža i prouzročiti šteta u organizmu. Smatra da je sada nastupio trend u kojem se vraćamo uspostavljanju ravnoteže u prehrani, a ne radikalnom smanjivanju pojedinih namirnica.

NAVEO JE I PRIMJER INDIJE u kojoj su ljudi relativno mršavi, ali zbog genetskog poremećaja imaju veliki broj oboljelih od dijabetesa i veliku incidenciju bolesti srca te krvožilnih sustava. Francuze je, pak, naveo kao naciju s najboljim kolesterolom, za što je zaslužna konzumacija crnog vina, ali stoga i najviše oboljelih od ciroze jetre. “Tako da se opet sve svodi na ravnotežu”, zaključio je Biočina.

Kao kardiokirurg primijetio je u posljednje vrijeme stagnaciju, čak i blagi pad broja oboljelih od kardiovaskularnih i bolesti srca. Smatra da je razlog taj što se ljudi danas od povišenog kolesterola liječe lijekovima, kontroliraju tlak i općenito više paze na sebe. Isto tako, tvrdi i da starenjem ljudima rastu šanse za obolijevanje od bolesti poput arterioskleroze, a ljudi u Hrvatskoj su sve stariji.

ŠTO SE, PAK, NOVIH ZAOKRETA u preporukama za zdravu prehranu tiče, smatra da možemo očekivati slične nove zaokrete. “Neke smjernice od prije 50 godina danas su nam smiješne, međutim, neke i danas vrijede. Medicina je kontinuitet, stalno se mijenja, analizira, ali mijenja se i populacija. Tako je prosječni stanovnik danas drugačiji od onog prije 100 godina. U porastu su bolesti od kojih obolijeva starija populacija zato što je danas ima puno. Više je kroničnih, a manje zaraznih bolesti. Kad bi netko u 40. godini umro od pneumonije, ne bi stigao oboljeti od arterioskleroze ili reumatizma, a da je doživio 80, to bi bilo gotovo sigurno”, pojasnio je Biočina.

Zbog dugogodišnjeg isticanja negativnih strana kolesterola, njegova je pozitivna uloga u organizmu dugi niz godina bila prešućivana. Naime, kolesterol je nužan za rad organizma i stanica te je u svakom trenutku potreban u organizmu.

Organizam koristi kolesterol u stvaranju hormona, vitamina A, D i E te žučnih kiselina. Manji dio kolesterola nalazi se u krvi. No ako se taj kolesterol nakuplja na stijenkama krvnih žila, može doći do začepljenja ili smanjenog krvnog protoka.

Darija Vranešić Bender, nutricionistica, za Nacional je objasnila da se već prije 20 godina moglo čuti da hranom uneseni kolesterol nije presudan za pojavu povišenih razina lipida u krvi i posljedično pojavu kardiovaskularnih bolesti i arterioskleroze. Isto tako, napomenula je i da se nisu sve danas odobrene namirnice promatrale na isti način te da neke nisu već dugo na crnoj listi kao, na primjer, bademi.

Dodala je i da su ljudi u našoj zemlji skoro čitavo vrijeme “hrabro” konzumirali sve namirnice koje su se smatrale štetnima. “Hrvati se nisu bojali jaja i masnoća. Možda samo jedan kratki period prije 20-ak godina, kad je bio trend nula posto masnoća”, rekla ja Darija Vranešić Bender.

Dodala je i da je u nas jako odjeknula nedavna preporuka Svjetske zdravstvene organizacije o konzumaciji crvenog mesa, zato što ga jedemo jako puno i ne odgovaraju nam preporuke koje govore da njegova prekomjerna konzumacija može imati potencijal za maligne bolesti.

Kada je riječ o novim preporukama, smatra da se ne odnose na osobe koje već imaju arteriosklerozu ili bolesti krvnih žila. “Radi se o općim smjernicama za zdravu populaciju. Sada je usvojeno sve ono što se godinama istraživalo, a rezultati su pokazali da su masnoće esencijalne za balans u organizmu i da možemo imati više štete nego koristi ako značajno snižavamo unos masnoća”, rekla je Darija Vranešić Bender. Dodala je i da su neki pokušali relativizirati te smjernice tvrdnjama da je svinjska mast jednako vrijedna kao i biljna ulja, ali kako treba imati na umu da nije svaka zasićena mast bezopasna i dobra.

  • ‘NOVE SMJERNICE ZA PREHRANU prvi su put napisane liberalnije, u njima ima više sociologije, psihologije, kulture i tradicije nego do sada’, kaže nutricionistica Darija Vranešić Bender

Spomenula je da su nove smjernice za prehranu u Americi prvi put napisane liberalnijim pristupom, da u njima ima više sociologije, psihologije, kulture i tradicije nego što je bio slučaj do sada. “Bivše preporuke bile su skup tablica i brojeva.

To je više bio udžbenik iz nutricionizma nego primjenjiva priča za populaciju, stoga nisu uspjeli mijenjati prehrambene navike stanovništva jer ljudi nisu roboti. U novim smjernicama nema više strogog pridržavanja brojki. Sada ljudi mogu promijeniti svoje prehrambene navike ne tako da zbrajaju u miligram kolesterol, već da usvoje temeljne preporuke”, rekla je Darija Vranešić Bender.

IZOSTANAK FIZIČKE AKTIVNOSTI smatra temeljnim problemom današnjice. Tvrdi da se fizičkom aktivnošću u velikoj mjeri može smanjiti rizik od svih bolesti, a ne samo kardiovaskularnih: “Ljudsko tijelo je napravljeno da bi se kretalo, a mi se sve manje krećemo.”

Na pitanje o kojem se dugo prepiralo – treba li djeci na kruh mazati margarin ili maslac – njezin je odgovor da je oboje dobro. Što se ulja tiče, preporučuje maslinovo, repičino i ulje avokada jer su nam, smatra, te masti “najprijateljskije” za organizam. Za buduće promjene u smjernicama u prehrani vjeruje da su vrlo izgledne jer je nutricionizam kao znanost utemeljen tek prije 30-ak godina. “Danas se hrana istražuje na svim razinama. Teško je istraživati posljedice prehrambenih navika ili neke pojedinačne sastojke za cjelovite namirnice. Ne možete nekome reći da jede samo jednu namirnicu i onda promatrati kako će to utjecati na njegov organizam. Osim prehrane, u obzir treba uzimati spavanje i tjelesnu aktivnost”, rekla je Darija Vranešić Bender.

Smatra da se trebamo usmjeriti prema mediteranskoj prehrani, ali i načinu života. Istaknula je da su Amerikanci prvi upotrijebili pojam mediteranske prehrane kao najpoželjnije, istražujući navike i običaje ljudi s tog područja. No također smatra da je u zadnjih 30 godina mediteranska prehrana pomalo nestala s našeg prostora, tako da se u nekim sjevernim europskim zemljama bolje pridržavaju mediteranske prehrane nego mi na Mediteranu.

Komentiraj