Svako povezivanje Karamarka s novom vladom kontaminira je i prije njena formiranja, a osobito bi to bilo izraženo kada bi se propitivalo koliko on iz sjene utječe na pojedine ministre

Pokušaj HDZ-a i Tomislava Karamarka da preslože Vladu i osiguraju 76 glasova za tim koji bi kao novi mandatar predvodio još uvijek aktualni ministar financija Zdravko Marić, mogao bi se pokazati prilično nezgodnim za koncern Agrokor. To je za Nacional izjavio član uprave jedne od moćnih tvrtki iz tog velikog hrvatskog koncerna u vlasništvu Ivice Todorića. Ta osoba smatra da je Marić izvrstan financijski stručnjak, o njemu i kao o osobi misli sve najbolje, ali misli da je ozračje u društvu takvo da bi Marićevo preuzimanje premijerskog mandata moglo Agrokoru prouzročiti puno problema.

“Uspije li se dogovoriti preslagivanje Vlade s Marićem na čelu, počet će se propitivati svaka njegova odluka koja posredno ili neposredno može utjecati na poslovanje Agrokora. A takvih odluka zasigurno će biti. Sve to bi u takvom kontekstu moglo otvoriti prostor za razna propitivanja, analize i povezivanja, dobronamjerne ili zlonamjerne zaključke ili pak insinuacije, a svima njima u središtu bit će Agrokor. Ne treba biti odveć pametan da se zaključi kako to zasigurno ne bi išlo u prilog Agrokoru. Sve to govorim upravo kao osoba koja i Mariću i Agrokoru želi samo dobro”, izjavio je gotovo u dahu taj zaposlenik tvrtke u Todorićevu vlasništvu.

ISTA OSOBA TVRDI da su se nakon otkrića Nacionala o poslovnoj povezanosti Ane i Tomislava Karamarka s konzultantom Mola Josipom Petrovićem, vjerojatno bespovratno počeli mijenjati standardi prosuđivanja što je politički prihvatljivo ponašanje. Ta osoba tvrdi da bi se u takvim okolnostima već i moguće propitivanje pojedinih odluka Vlade koju bi vodio donedavno visoki dužnosnik Agrokora, moglo negativno odraziti na percepciju o samom Agrokoru u javnosti.

Jedna od takvih situacija koja bi se zasigurno promatrala u ponešto drugačijem svjetlu da je premijer Marić jest još jedna afera koju je otkrio upravo Nacional i to još početkom svibnja. Nacional je tada objavio kopiju dokumenta s popisom tvrtki koje su dobile sredstva iz Mjere 4 programa Ruralnog razvoja Republike Hrvatske, a koje na to nisu imale pravo jer su u vlasništvu istih osoba.

U negativnom mišljenju Europske komisije spominje se 21 tvrtka, a među njima su dvije tvrtke u vlasništvu Agrokora Ivice Todorića, pet tvrtki koje su u vlasništvu tvrtke Žito Marka Pipunića te četiri tvrtke u vlasništvu Mirka Ervačića.

DVIJE TVRTKE U VLASNIŠTVU AGROKORA, PIK Vinkovci i Vupik, zajedno su trebale dobiti oko 46 milijuna kuna, odnosno svaka po 23 milijuna. Europska komisija blokirala je isplatu 360 milijuna kuna poticaja kako bi zaštitila interese hrvatskih seljaka i sačuvala ih od neprimjerenih pomaganja namještanjem natječaja za pojedine tvrtke. Može se sumnjati da su ti natječaji u konkretnom slučaju bili kreirani prvenstveno kako bi se pomoglo osobnim prijateljima bivšeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, ali su među njima bile i tvrtke u vlasništvu Agrokora. Nakon tog otkrića povela se u Hrvatskoj ozbiljna javna rasprava, u sve se uključio i DORH, ali se tvrtke koje su od toga najviše profitirale gotovo uopće ne spominju.

Nacional je potom detaljno objasnio što to vrlo tijesno povezuje bivšeg i aktualnog ministra poljoprivrede, ali i napomenuo da je aktualni ministar poljoprivrede aferu mogao presjeći još u samom začetku te poništiti sporne natječaje. On to nije učinio.

Jedan visoki politički izvor za Nacional je također potvrdio da bi se cijeli slučaj vjerojatno puno drugačije sagledavao kada bi na čelu Vlade kao premijer bio bivši visoki dužnosnik Agrokora, bez obzira na to je li Marić s tim slučajem povezan ili nije. A tih i sličnih situacija u dijelu Agrokora se očito pribojavaju, postane li Marić novi hrvatski premijer.

HDZ-ovo ustrajavanje na tome da se Marića pokuša promovirati na čelo nove presložene Vlade, izazvalo je niz diskusija u javnosti i analiza u raznim medijima. U nekima od tih analiza spominjalo se da je na Mariću ustrajavao upravo Karamarko. Upravo bi to Mariću mogao postati podjednako veliki problem. Svako povezivanje Karamarka s novom vladom kontaminira je i prije njena formiranja, a osobito bi to bilo izraženo kada bi se počelo propitivati koliko on iz sjene utječe na pojedine ministre. A to najbolje pokazuje koliko je ikakav njegov politički utjecaj trenutno teško održiv, osim u glavi samog Karamarka.

VISOKI POLITIČKI IZVORI TVRDE da postoji najviše 25 posto šanse da uspije preslagivanje Vlade s Marićem na čelu. Procjenjuje se da bi na koncu prevagu mogao donijeti Milorad Pupovac. Njemu HDZ neformalno nudi mjesto potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti, a prema nekim tvrdnjama, čak se nagovara Mirka Raškovića, odmetnutog člana SDSS-a, da vrati mandat toj stranci. Rašković je nedugo nakon izbora sudjelovao u prljavim manipulacijama s ciljem da se pomogne Karamarku da sastavi Vladu.

Nepoznato je kakvim bi se pregovaračkim tehnikama i protuuslugama to trebalo osigurati, ali već i sama ta situacija pokazuje koliko su tanki izgledi da se Vlada presloži. Tvrdi se da se SDSS-u nude i znatna proračunska sredstva, ali i to da se na Pupovca vrše znatni pritisci i s lijeve političke scene. Uz sve navedeno, prvi Pupovčev uvjet je definitivni odlazak ministra kulture Zlatka Hasanbegovića iz Vlade.

Potporu HDSSB-a HDZ pokušava osigurati time što će toj stranci ponuditi mjesto ministra poljoprivrede. Branimir Glavaš je, kako tvrde upućeni izvori bliski HDZ-u, zatražio još jedan uvjet za podršku preslagivanju vlade: riječ je o gotovo 380 milijuna kuna koji bi se iz proračuna osigurali za izgradnju autoceste od Osijeka do mađarske granice.

Tvrdi se da se naklonost Drage Prgometa i HRID-a želi osigurati time što će se Prgometu ponuditi mjesto ministra u budućoj vladi te uz zadržavanje kontrole nad time tko bi ga zamijenio u Saboru.

Izvori bliski HDZ-u tvrde da bi presložena Vlada imala četiri potpredsjednika. Osim Pupovca, bude li prihvatio ponuđeno, kao mogući potpredsjednici spominju se Miro Kovač, koji bi ostao ministar vanjskih poslova, Oleg Butković koji bi također zadržao svoju sadašnju ministarsku poziciju te Josip Buljević. Buljević bi u novoj vladi preuzeo funkciju ministra unutarnjih poslova, dok bi ministar obrane postao Damir Krstičević.

ČINJENICA DA JE BULJEVIĆ bio izričiti izbor Tomislava Karamarka, koji mu je i ranije namijenio upravo mjesto ministra MUP-a, otežava realizaciju tog plana. Buljevića se smatra uspješnim, ali odveć vezanim uz Karamarka, koji bi kroz njega pozadinski utjecao na sva ključna zbivanja u policiji. A već sam prizvuk toga da bi Karamarko utjecao na rad policije, u najmanju ruku ne olakšava tako zamišljen plan preslagivanja Vlade.

Tvrdi se da bi Vladu napustili Predrag Šustar i Bernardica Juretić te bi joj se mogao pridružiti Radimir Čačić i to kao ministar gospodarstva. To je otprilike sukus onoga kako stvari zamišljaju u HDZ-u.

U TAKVOM ZAMIŠLJENOM SCENARIJU Karamarko bi trebao postati šef kluba zastupnika HDZ-a u Saboru i barem privremeno ostati predsjednik HDZ-a. Na tom bi mjestu ostao dok bi opstala tako eventualno presložena vlada. Sve su glasniji i oni unutar HDZ-a koji smatraju da Karamarko više nema političkog potencijala predvoditi HDZ, što se svakodnevno naširoko i vrlo argumentirano elaborira. Među ostalim, tomu u prilog citiraju se nedavne Karamarkove izjave prema kojima je termin stručan premijer upitan te bi premijer morao biti političar. Sve su glasniji i simpatizeri HDZ-a koji smatraju da Marić, podjednako kao i Orešković, nema politički legitimitet biti premijer.

IZVOR BLIZAK VRHU HDZ-A tvrdi da Karamarko uvelike ovisi i o pregovaračkim sposobnostima Milana Bandića. “Bandić ima čime trgovati, dok je za Karamarka to odveć riskantno. S druge strane, ako ovisi o Bandiću, to govori koliko zapravo Karamarko loše stoji. Ne treba posebno dodavati da je neizvjesno može li Karamarko uopće pridobiti na svoju stranu i sve saborske zastupnike HDZ-a. Tu su apeli Vladimira Šeksa i HDZ-ovih europarlamentaraca također učinili svoje jer, u najmanju ruku, dio članova stranke ne želi završiti u ponoru slijepo slijedeći Karamarka”, navodi taj izvor.

Sve to pokazuje koliko je za HDZ situacija zahtjevna i izazovna, osobito uzme li se u obzir uvjet Mosta da Orešković mora ostati premijer, iako brojni strani ekonomisti smatraju da Marić puno kvalitetnije poznaje ekonomiju od Oreškovića.