Prvi potpredsjednik Vlade i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je u srijedu u vezi sa smjenama u vrhu policije da je “trebalo doći do osvježenja, do pomicanja ljudi koji su u prošlom sustavu bili stranački angažirani služeći jednoj stranci” te kako želi da se MUP vrati na razinu na kojoj je bio prije pet-šest godina.

“Želim da ministar Orepić uspije. Želim da MUP uspije i da se vrati na razinu na kojoj je bio prije pet do šest godina. Želim to zbog Vlade, ali prije svega zbog građana”, rekao je Karamarko predvečer u Koprivnici uoči stranačkog skupa.

Karamarko nije zadovoljan što se smjena u policiji dogodila zbog pljačke u središtu krim-policije, a ministru Vlahi Orepiću, kako je dodao, sada dolaze na naplatu one stvari koje u startu nije napravio.

Istaknuo je kako je u doba kad je on bio ministar u Zakon o policiji bila ubačena odredba po kojoj policajci ne smiju biti članovi stranke, čime se željela izbjeći politizacija MUP-a.

“Ono što se dogodilo u vrijeme Vlade Zorana Milanovića je bilo katastrofalno i sada to dolazi na naplatu ministru Orepiću jer u startu nije želio napraviti one stvari koje sam smatrao da treba napraviti”, ocijenio je Karamarko. Nije želio nagađati o mogućoj umiješanosti ljudi iz policije u spomenutu pljačku, a odbio je i špekulacije o mogućoj političkoj pozadini pljačke.

Karamarko je rekao kako s ministrom unutarnjih poslova Orepićem nije imao buran start u prvim danima mandata, nego je iznio neke sugestije za koje se sada pokazalo da ih je trebalo uvažiti.

Istaknuo je kako se nada da je stanje nacionalne sigurnosti dobro te da ga se ne treba sagledavati kroz tu jednu pljačku. Na novinarski upit tko sada upravlja SOA-om, odgovorio je kako ne zna što se ondje u ovom trenutku događa.

Premijer i predsjednica, rekao je Karamarko, dogovorili su se o supotpisu o novom kandidatu koji mora proći Odbor za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku, nakon čega će ga se potvrditi.

Karamarko je podupro najavu glavnoga haškog tužitelja Sergea Brammertza po kojoj će se žaliti na presudu Vojislavu Šešelju.
“Bili smo zgranuti oslobađajućom presudom jednom ratnom zločincu koji se smije cijelom svijetu, žrtvama i svima nama. Dao Bog da drugostupanjska presuda bude dugogodišnja robija za jednog takvog zločinca”, istaknuo je Karamarko.

Na upit šalje li Hrvatska poruku Srbiji time što još nije dala pozitivno mišljenje za otvaranje pregovora o  poglavlju 23 – pravosuđe , odgovorio je kako će Srbija imati potporu Vlade RH da uđe u EU čije granice trebaju biti što više na istoku.  “Međutim, Srbija mora usvojiti sve one standarde koje smo morali usvajati svi mi koji smo pristupali Europskoj uniji. To smo činili u dugim pregovorima koji su nekad bili dramatični. To nije lak proces i pred Srbijom je vrlo težak put. Naravno da mi imamo neke svoje zahtjeve koji su logični. Mi želimo da oni budu kvalitetan član Europske unije, u čemu ćemo im probati pomoći, ali ne na način da popuštamo”, istaknuo je Karamarko.
Novinari su pitali hoće li Hrvatska “dati zeleno svjetlo” za nastavak pregovora o poglavlju 23. – pravosuđu prije nego što Srbija povuče sporni zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine počinjene na području bivše SFRJ.
“Srbija tu ne može glumiti mali Haag u ovom dijelu Europe budući da smo imali loša iskustva upravo zbog toga. Ne radimo mi Srbiji probleme, ona sama sebi stvara probleme”, odgovorio je Tomislav Karamarko.
On se slaže s time da građani plate participaciju od 150 kuna ako su se nepotrebno služili uslugama Hitne medicinske službe, to jest ako su liječničku pomoć mogli zatražiti redovitim putem. “Što se tiče ostalih segmenata reforme, svi oni koji su potrebiti ostat će i dalje zaštićeni”, zaključio je Karamarko, koji je u Koprivnici bio na druženju s članovima koprivničko-križevačkoga i bjelovarsko-bilogorskoga Županijskog odbora HDZ-a.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.