Potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Talijanske unije Furio Radin u ponedjeljak je u Puli rekao da još nije postignut dogovor oko zajedničke komemoracije za žrtve ustaškog logora u Jasenovcu zbog poznatih prijepora koji se ponavljaju svake godine.

“Židovska općina u Zagrebu izgleda da je donijela odluku da sama organizira svoj Dan sjećanja, premda je još uvijek moguće da ima svog predstavnika i na središnjoj manifestaciji”, naglasio je Radin na konferenciji za novinare te dodao kako ostale dvije manjine, koje su najviše stradale, Srbi i Romi, još uvijek nisu donijele odluku hoće li i kako sudjelovati.

“Osobno, bit ću solidaran s obiteljima žrtava, slušat ću njihove razloge koji su jedino relevantni”, poručio je Radin.

Istaknuo je da još uvijek postoje mnoge stvari koje su kompromitirane i kontaminirane poput naziva “Za dom spremni” koji se, kako je rekao ne bi trebao pojaviti ni u Jasenovcu niti deset kilometara od Jasenovca, odnosno – nigdje.

Radin: HNS od kurikularne reforme napravio svoj barjak

Radin s osvrnuo i na kurikularnu reformu rekavši kako je navodno na pomolu kompromisni dogovor o voditelju Ekspertne radne skupine (ERS).

Izrazio je nadu u pozitivni ishod eksperimentalnog dijela reforme, iako i po tom pitanju, kako kaže, ostaje nedoumica zašto nisu uključene i manjinske škole koje su se javile odnosno šest talijanskih, jedna srpska i jedna češka.

Problemi su, navodno, tehničke naravi jer nedostaje dokumentacija, rekao je Radin te dodao da će o tome razgovarati s ministricom znanosti i obrazovanja Blaženkom Divjak. Predložit će da se bar jedna škola svake manjine uključi, makar po posebnim kriterijima, što bi, smatra, bilo i logično jer su te škole ipak specifične.

No, dodao je, veći je problem u tome hoće li reforma uopće krenuti.

“To govorim radi učenika, ali i politički jer jedna stranka na vlasti odnosno HNS je od reforme napravila svoj barjak i to može biti samo prvi od problema koji će se serijski pojavljivati tijekom možebitne realizacije reforme”, ocijenio je Radin.

Govoreći o problemu obiteljskog zakona, kazao je da taj prijedlog neće imati njegov glas ukoliko vodi u prošlost poimanja obitelji.

“Nevjenčani parovi, po pravima i obvezama, moraju ostati izjednačeni s bračnim, od materijalne zajedničke stečevine do usvajanja djece. Od ekstremne desnice možemo svašta očekivati, od prijedloga zabrane slobode na izbor kada se radi o pobačaju do neratificiranja Istambulske konvencije, pa i do zabrane razvoda. No, mi u Istri želimo živjeti u zemlji slobodnih ljudi, što pretpostavlja odvajanje Crkve od države”, smatra potpredsjednik Sabora Furio Radin.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Daniel SPONZA
PODIJELI
NACIONAL je već 20 godina najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj.