DANSKI SPISATELJ JUSSI ADLER-OLSEN GOVORI O NOVOJ KNJIZI, SITUACIJI U DANSKOJ TE RENESANSI DANSKE KINEMATOGRAFIJE

Godine 1941. dvojica engleskih pilota, James i Bryan, inače prijatelji od djetinjstva, oboreni su nad Njemačkom. Svjesni da će biti strijeljani kao špijuni ako padnu u ruke Nijemaca, uspijevaju uskočiti u bolnički vlak namijenjen visokorangiranim pripadnicima SS-odreda koji su izgubili razum zbog surovih doživljaja na Istočnome bojištu. James i Bryan izbace dvojicu umirućih pacijenata s vlaka i zauzmu njihove postelje u nadi da će kasnije dobiti priliku za bijeg. Tako završe u Kući abecede, bolnici za mentalno oboljele u samom srcu Njemačke. Njihov je jedini spas glumiti da su i sami ludi. No koliko dugo mogu izdržati terapije elektrošokovima, konzumiranje tableta za smirenje, fizičko maltretiranje bolničkog osoblja i sigurnosnih službenika SS-a u neprestanom lovu na simulante, a da i sami ne izgube razum?

Sadržaj je to knjige “Kuća abecede” danskog pisca Jussija Adler-Olsena koja je upravo objavljena u Hrvatskoj. Iako su dosad objavljena četiri kriminalistička romana iz serije o Odjelu Q, “Kuća abecede” zapravo je njegov prvi roman koji je napisao 1997.

Jussi Adler-Olsen danski je pisac rođen 1950. u Kopenhagenu. Studiji sociologije, politologije i filmske umjetnosti, kao i odrastanje uz oca koji je kao psihijatar radio po raznim mentalnim ustanovama, omogućili su mu direktan uvid u krajnje raznovrsnu tematiku o kojoj piše, od ekstremnih oblika mentalnih bolesti do međunarodnih urota. Spisateljsku karijeru započeo je trilerima o međunarodnim zavjerama, “Kuća abecede” i “Tvrtka Basher”, a najpoznatiji je po seriji trilera o policijskom inspektoru Carlu Mørcku. Za treći roman iz serijala “Poruka u boci” autor je 2010. dobio nagradu za najbolji skandinavski kriminalistički roman “Stakleni ključ”, kojom su prethodno bili nagrađeni i Henning Mankell, Stieg Larsson i Jo Nesbø. Jussi Adler-Olsen dao je ekskluzivni intervju Nacionalu.

NACIONAL: U nekim romanima bavite se temom imigranata i njihovih problema. U Danskoj je mnogo imigranata, vidite li to kao neki veći problem u svojoj zemlji? Jesu li dobro asimilirani u Danskoj?

Naravno da i mi koji živimo u relativno mirnom društvu, isto tako imamo kriminala i mislim da je važno biti svjestan onoga što nam se događa pred nosom, iako na površini sve izgleda idilično. Kao što sam pisao u jednom svom romanu, imamo i imigranata, a prema nekima od njih ne ponašamo se dobro. Ne pišem o pogrešnim stvarima, pišem da bih ljudima ukazao na loše stvari i možda ih potaknuo da učine nešto.

NACIONAL: Koji su najveći izazovi u Danskoj danas?

Da vratimo društvo u kojem smo živjeli prije 15 godina, prije nego što je Anders Fogh-Rasmussen bio premijer. Njegov mandat uništio je 50 godina energičnog stvaranja naše zemlje da bi postala u ono vrijeme vjerojatno socijalno najsvjesnije, najempatičnije i najsolidarnije društvo za ljude u potrebi širom svijeta.

Više pročitajte u novom broju Nacionala…

Komentiraj

PODIJELI
- rođena u Zagrebu 1978. godine - mr.sc. međunarodnih odnosa - diplomirala novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu - novinarstvom se bavi od 1999. godine - dosad je radila u Jutarnjem listu, lifestyle magazinu Story, političkome magazinu Aktual - u Nacionalu je pomoćnica glavnog urednika i piše teme iz kulture