ŠTO SVJETSKA BANKA DOISTA MISLI O HRVATSKOJ? Njezin stalni predstavnik za Nacional otkriva da je u tijeku izrada temeljne dijagnoze stanja naše ekonomije, mirovinskog i zdravstvenog sustava pa čak i autocesta, a od nove vlade imaju znatna očekivanja
Osnovana na monetarnoj konferenciji u Bretton Woodsu u New Hampshireu davne 1944., Svjetska banka imala je cilj pomoći obnovi europskih zemalja poharanih Drugim svjetskim ratom. Njen prvi zajam bio je namijenjen Francuskoj 1947., za poslijeratnu rekonstrukciju. Tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća njena je aktivnost preusmjerena na potrebe članica u Latinskoj Americi i Aziji, odnosno na financiranje velikih infrastrukturnih projekata. Od sedamdesetih godina nadalje djelovanje Svjetske banke okrenuto je uglavnom razvojnim projektima s ciljem borbe protiv siromaštva i poticanja društvenog razvoja. Iako pripadnici Zelenih i protivnici politike globalizacije optužuju Svjetsku banku za financiranje projekata koji su štetni za okoliš i lokalno stanovništvo, preko sedamdeset godina Svjetska banka bila je lider međunarodnog razvoja i borbe protiv siromaštva. Njeno sjedište je u Washingtonu, a stalni predstavnik u Hrvatskoj od 2014. je Carlos Piñerúa, porijeklom iz Venezuele, makroekonomist po obrazovanju koje je stekao u SAD-u na Međunarodnom sveučilištu u Floridi. Odmah po imenovanju na dužnost voditelja Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, izjavio je medijima kako Hrvatska neće moći još dugo funkcionirati kao do sada. U međuvremenu se promijenilo nekoliko vlada, a u iščekivanju nove, Carlos Piñerúa je za Nacional prokomentirao aktualnu ekonomsku situaciju i izložio očekivanja od predstavnika buduće hrvatske vlasti. U Hrvatskoj se, kaže, dobro osjeća, osobito zato što Hrvati, kao i njegovi zemljaci, njeguju veliku strast prema kavi u svim varijantama.
NACIONAL: Iza Hrvatske su još jedni izbori. Prethodna vlada trajala je samo šest mjeseci i nije uspjela provesti ijednu reformu koju je najavljivala. Pa ipak, brojke govore da nam je ekonomija krenula pozitivnim smjerom i zemlja nakon šest godina polako izlazi iz recesije. BDP raste, izvoz raste, turistička sezona bila je rekordna, deficit pada, a javni dug se smanjuje. Znači li to da Hrvatska najbolje funkcionira bez vlade?
Prije nego što odgovorim, htio bih istaknuti da postoji ipak nekoliko stvari oko kojih ne bi trebalo pokazivati previše samozadovoljstva – to je moja ključna poruka. Spomenuli ste turističku sezonu; postoji puno geopolitičkih razloga za tako dobre rezultate, neovisno o ekonomskoj politici koja se vodi. Naime, strah od terorizma u ostalim zemljama regije, na primjer u Turskoj. Vaša zemlja je od toga sigurno profitirala. Ima jedna američka poslovica koja kaže da je bolje imati sreće, nego biti u nečemu stvarno dobar i mislim da je primjenjiva u ovoj situaciji…
Komentari