Hrvatska bi do kraja godine mogla završiti pripreme za ulazak u Schengen, a nakon 2018. ući u u zonu slobodnog kretanja unutar EU-a, izjavili su u petak u Zagrebu visoki vladini dužnosnici.

Nakon ulaska u EU prije točno tri godine, idući izazov hrvatskog članstva je priključenje zoni bez unutanjih graničnih kontrola u kojoj je 22 od 28 država članica i četiri države koje nisu u EU-u.

Ministri vanjskih i unutarnjih poslova Miro Kovač i Vlaho Orepić su o tom prioritetu službenog Zagreba govorili na konferenciji kojom je obilježen ulazak najmlađe članice u EU 1. srpnja 2013.

“Mislim da bi sve pripreme mogli završiti do kraja godine”, rekao je novinarima Orepić.

Kovač smatra da zbog izbora u Njemačkoj i Francuskoj iduće godine nije realno da Hrvatska uđe u režim prije 2018.

“Nakon toga dobit ćemo nova vodstva u tim dvijema temeljnim zemljama na europskom kontinentu. Mislim da je od 2018. pa nadalje moguće da Hrvatska uđe u šengenski prostor”, rekao je Kovač.

Europska komisija je za prilagodbu standardima Hrvatskoj stavila na raspolaganje 120 milijuna eura, od čega je iskorišteno 81 posto.

“Sve to govori da se Hrvatska kreće dobro utabanim putem, a Schengen predstavlja dodatni korak u sazrijevanju”, istaknuo je Orepić.

Europljani svake godine ostvare više od milijardu putovanja unutar schengenskog prostora što za Hrvatsku predstavlja veliki potencijal, rekao je voditelj predstavništva Europske komisije Branko Baričević.

“Hrvatska je na putu ostvarenja tog cilja, a da bi se priključila to uključuje potrebu ispunjavanja kriterija kojima ćemo pridonijeti održavanju sigurnosti, povjerenja i slobode kretanja”, istaknuo je.

Provedba schengenskog režima počela je 1995. između sedam članica EU-a, a prostor danas obuhvaća veći dio Unije, osim Bugarske, Hrvatske, Cipra, Irske, Rumunjske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Bugarska i Rumunjska su u postupku priključivanja, a Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn dio su schengenskog prostora iako nisu članice europskog bloka.

Za ulazak u režim zemlje moraju ispuniti niz uvjeta, kao što je odgovornost za kontrolu vanjskih granica i izdavanja jedinstvene vize, kontrola kopnene, morske i zračne granice, policijska suradnja i zaštita podataka te korištenje schengenskog informacijskog sustava.

Prostor bez unutarnjih kontrola nazvan je prema selu Schengenu u Luksemburgu gdje je 1985. potpisan sporazum o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama između članica EU-a.

Komentiraj


FOTO:Marko Mrkonjic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.