Hrvatska poštanska banka (HPB) u četvrtak je pozvala klijente čija su potraživanja prodana a računi zatvoreni, zbog čega nekima nije moguće isplatiti mirovinu preko te banke, da u najbližoj poslovnici HPB-a ili poštanskom uredu još danas otvore tekući račun kako bi im se omogućila isplata mirovine što prije, a najkasnije do 10. ožujka.

“U povodu poteškoća nastalih u isplati mirovina i drugih primanja klijentima čija su potraživanja prodana, a računi zatvoreni, HPB poziva te klijente da u njima najbližoj poslovnici HPB-a ili poštanskom uredu još danas otvore tekući račun. Banka će, prema dogovoru s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO), isplatu mirovina i drugih primanja na novootvorene račune omogućiti u najkraćem roku, najkasnije do 10. ožujka”, navodi se u očitovanju HPB-a nakon informacija da neki građani u toj banci ne mogu doći do svojih mirovina jer su im, nakon što je banka prodala svoja loša potraživanja, zatvoreni svi redovni računi u HPB-u.

Iz HPB-a najavljuju da svim klijentima koji su u postupku ovrhe, odnosno čiji su računi blokirani, ta banka neće naplaćivati naknade za vođenje računa.

“Građani čije je potraživanje prodano fondu, a čiji je ukupni dug manji od 200 kuna, prema HPB-ovom dogovoru s fondom, bit će oslobođeni plaćanja duga”, kažu u HPB-u.

Izražavaju i žaljenje što je “došlo do nemogućnosti isplate mirovina nekim korisnicima prvog u mjesecu, kako je to uobičajena praksa HPB-a”, usprkos tome što su, kako tvrde, “klijente obavijestili o prodaji njihovih potraživanja”.

“Klijente još jednom pozivamo da što prije otvore račune kako bismo ubrzali isplate”, zaključuje se u objavi HPB-a.

Udruga Blokirani: Problemi s isplatom par tisuća mirovina

Udruga blokirani upozorila je na problem mnogih korisnika koji su u blokadi, a koji su “ostali zatečeni jer nisu mogli podići novac sa svojih zaštićenih računa uz obrazloženje da su im računi ugašeni”.

Prema informacijama dostupnima toj Udruzi, HPB je sva svoja loša potraživanja prodala tvrtki B2 Kapital i “bez obavijesti pogasila sve redovne račune blokiranih klijenata, tako da mirovinsko nije imalo gdje uplatiti novac, a Fina sukladno ovršnom nalogu transferirati ga na zaštićeni račun”.

Korisnici su u banci dobili upute da otvore nove račune u bankama po izboru kako bi se mogla uspostaviti redovna isplata mirovina, navode iz te udruge.

U priopćenju, koje potpisuje glavni tajnik Udruge Blokirani Mario Strinavić, kaže se da im nije poznato o kojem broju mirovina se u ovom trenutku radi, ali su gotovo sigurni “da se radi o par tisuća mirovina, što znači da će biti potrebno otvoriti i toliko novih računa, a za to je potrebno vrijeme”.

Strinavić kaže kako se u ovom trenutku ne usudi “niti misliti koliko će se to vremenski odužiti, a novac je blokiranim građanima potreban jer se tu radi uglavnom o umirovljeničkoj populaciji i svi oni žive sa tisuću i nešto kuna, a neki i manje”.

“Zaprepašten sam činjenicom da se ovako nešto uopće može desiti i da blokirane građane u ovoj zemlji nitko ne štiti nego se naprotiv prema njima ponašaju kao prema kontejnerskim mačkama”, zaključuje Strinavić u priopćenju.

I vijećnica u Gradskom vijeću Grada Vukovara Slavica Jelinić u četvrtak je upozorila da veliki broj građana ne može doći do svojih mirovina i invalidnina te drugih primanja jer im je HPB “zatvorila račune i prodala njihove dugove češkoj tvrtci koja namjerava zaposliti nekoliko desetaka ljudi u Hrvatskoj koji bi se bavili utjerivanjem i naplatom tih otkupljenih teže naplativih dugova”.

Jelinić nadalje navodi kako se, iznenađeni ovim postupkom najveće banke u domaćem hrvatskom vlasništvu, koja je dobila suglasnost Hrvatske narodne banke (HNB-a), građani “s pravom pitaju je li moguće da im se bez njihove suglasnosti kao korisnika i vlasnika računa, bez ikakvog upozorenja ili najave, ugasi račun za čije otvaranje je potpisani dvostrani ugovor”.

“Naime, iako nam nije nepoznato da su na hrvatskom tržištu već duže vrijeme prisutne tvrtke koje se bave otkupom dugova i samim time oni preuzimaju sva potraživanja od klijenata banaka (dužnika),  kod građana se javlja neizvjesnost što mogu sutra očekivati i na koji način će biti zaštićeni od maltretiranja utjerivača dugova! S kojim će se to instrumentima naplate tvrtka koja je otkupila dugove pokušati naplatiti, kada već banka ili njezini odvjetnici nisu uspjeli?”, pita Jelinić u priopćenju i zaključuje: “Koje i kakve će biti posljedice ove prodaje dugova teško je procijeniti, međutim, iskreno se nadam da će naše društvo u cjelini znati prepoznati krajnju granicu kako se prodajom dugova ljudi ne bi dogodilo da se prodaju i neki ljudski životi”.

HPB češkom SPD Holdingu prodao NPL-ove nominalne vrijednosti veće od 100 milijuna eura

Češki APS Holding sredinom veljače je izvijestio kako je akvizicijom portfelja teško naplativih potraživanja (NPL) HPB-a, čija je nominalna vrijednost veća od 100 milijuna eura, ušao na hrvatsko tržište, zbog čega je osnovao ured u Zagrebu, u kojem planira zaposliti više od 40 djelatnika.

Otkup od HPB-a uključuje osigurana i neosigurana teško naplativa potraživanja prema pravnim osobama koja su osigurana uglavnom stambenim, poslovnim i industrijskim nekretninama, naveli su tada iz APS-a, uz napomenu da je portfelj od HPB-a kupljen uz odobrenje HNB-a.

Tržište prodaje NPL-ova u porastu

Po zadnjim podacima HNB-a, hrvatsko tržište prodaje djelomično nadoknadivih ili potpuno nenadoknadivih potraživanja banaka u Hrvatskoj u stalnom je porastu.

Samo prošle godine hrvatske su banke, naime, prodale takvih potraživanja bruto knjigovodstvene vrijednosti od 5,97 milijardi kuna, a prodana su po kupoprodajnoj cijeni od oko 1,8 milijardi kuna.

Tijekom 2015. prodano je 2,8 milijardi kuna potraživanja po cijeni od 606 milijuna kuna.

Značajniji ‘uzlet’ ovog tržišta bilježi se od 2012. godine, kada je prodano 5,93 milijardi kuna potraživanja. Sljedeće godine taj je iznos bio 2,35 milijardi kuna, a 2014. je prodano 1,27 milijardi kuna potraživanja. Usporedbe radi, iznos prodanih potraživanja u 2010. je bio manji od 5,3 milijuna kuna, a 2011. nešto manje od 57 milijuna kuna. HNB u statistici prodanih potraživanja od 2010. do 2014. ne navodi po kojoj su kupoprodajnoj cijeni prodani ti NPL-ovi.

HZMO od Fine elektronički dnevno preuzima podatke o računima zaštićenih primanja

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u srijedu je priopćio da od 20. veljače ove godine, preko web servisa Fine, preuzima i evidentira podatke o računima zaštićenih primanja i transakcijskim (tekućim) računima korisnika mirovinskih primanja, alimentacija obračunatih od mirovinskih primanja i doplatka za djecu, prema podatku o OIB-u korisnika.

Pritom je HZMO obavijestio osiguranike koji podnose zahtjev za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja ili prava na doplatak za djecu da su, ako uz transakcijski (tekući) račun već imaju otvoren račun zaštićenih primanja, obvezni u Fini prijaviti novu vrstu primanja i isplatitelja HZMO, kako bi Zavod preuzeo taj podatak od Fine elektroničkom razmjenom podataka.

“Također obavještavamo da je HZMO svim korisnicima za koje je od Fine zaprimio pasivni transakcijski (tekući) račun, obustavio isplatu mirovinskih primanja, budući da nije u mogućnosti isplaćivati primanja na zatvoren račun. Upućujemo sve korisnike, kojima je iz navedenog razloga obustavljena isplata mirovina, da u željenoj banci otvore novi transakcijski račun te da o tome obavijeste Fine, od koje će HZMO elektronskom razmjenom preuzeti nove podatke i u najkraćem roku uspostaviti isplatu. Podatke o računima, zatvaranju računa zaštićenih primanja kao i ostale promijene koje se odnose na račune korisnika prava, Zavod preuzima od FINA-e svaki dan i koristi ih, bez odgode za isplatu redovitih i zaostalih mirovinskih primanja i doplatka za djecu”, naveli su iz HZMO-a, objašnjavajući da se preuzimanje podataka od Fine obavlja u skladu s Protokolom za razmjenu podataka o primanjima, naknadama i iznosima izuzetim od ovrhe, koji se sklopljen 17. veljače ove godine.

Komentiraj

FOTO:Marko Lukunic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.