Član Predsjedništva SDP-a i zastupnik u Hrvatskom saboru Siniša Hajdaš Dončić izjavio je u subotu kako je u slučaju Agrokora na djelu “ortački kapitalizam nastao u vremenima pretvorbe”.

“Sada sve dolazi na naplatu, da jedna ekonomija bude toliko izložena jednom sustavu – znamo da su uzrok tome privatizacija i pretvorba. Počelo je s istom strankom koja sada ima problem i ne zna kako ga riješiti”, rekao je na konferenciji za novinare u SDP-u.

Hajdaš Dončić smatra kao je ovdje na djelu sukob interesa. “Prvo se Dalić izuzima od slučaja Ine, onda se Marić izuzima od slučaja Agrokor, pa će sad vjerojatno ona preuzeti brigu o Agrokoru, a on o Ini”, ustvrdio je ocijenivši:  “To je jedna klijentelističko-lobistička vlada koja isključivo pogoduje krupnom kapitalu”.

Kaže kako SDP to ne zanima, već se isključivo brine za male dobavljače i radnike. “Predloženi model nama je neprihvatljiv, zanima nas aktivna uloga države, ne tako da bude dominantan vjerovnik, nego vjerovnik koji će štititi radnike, dobavljače i prava države, te da ravnopravno s ostalim vjerovnicima sudjeluje u procesu restrukturiranja Agrokora”, rekao je.

Pozvao je Todorića da javno objasni u kakvoj je situaciji Agrokor, kako on misli riješiti problem i koje su njegove ideje o restrukturiranju Agrokora. Zanima ga i znači li predloženi model da će porezni obveznici plaćati tekuću likvidnost te tvrtke.

SDP se zalaže za apsolutno drugačiji model, kaže Hajdaš Dončić, država kao partner i kao dio cijelog procesa s tri ključna faktora – koliko iznosi dug malih dobavljača, kolike su plaće radnika i koliki je dug prema PDV-u.

Tica: Male i srednje dobavljače još nitko ne zastupa

O ulozi Agrokora govorio je Josip Tica, upozorivši kako su ključni problem vezani uz interese malih i srednjih dobavljača i radnika koji nemaju nikoga da ih zastupa. “Imali smo priliku vidjeti da su se krupni i veći dobavljači usuglasili oko načelnih stavova, a male i srednje dobavljače još uvijek nitko u čitavom procesu ne zastupa”, istaknuo je.

Kao također nezaštićene dionike izdvojio je radnike. “Agrokor godišnje isplaćuje za plaće 4,5 milijardi kuna, od čega barem pola u Hrvatskoj što je ako do isplate plaća ne dođe, u kontekstu osobne potrošnje, makroekonomski problem. To su već postoci, a ne promili”, ocijenio je.

Tica smatra kako bi Agrokor u domino efektu mogao proizvesti i svojevrsnu recesijsku zarazu u sustavu. “Kad pogledate financijsko izvješće Agrokora za 2015. razvidno je da je njegov prihod od prodaje iz redovnog poslovanja bio oko 22 milijarde kuna u Hrvatskoj, međutim na prometu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj najsnažnija grana po prometu je prehrambena industrija i kompletan promet tu je bio 21 milijardu”, rekao je.

Upozorio je da, kada se govori o kreditu zaduženosti, većinom je riječ o bankarskim kreditima, no u domino efektu mogući su negativni efekti koje bi velike banke mogle preživjeti, dok bi za druge bio problem u smislu održivosti poslovanja.

Izdvojio je i pitanje funkcije maloprodajne mreže, s obzirom da se dobar dio konkurentske pozicije regionalne industrije prvenstveno ogleda u poslovnom odnosu s idejom Agrokora, Mercatora, pa bi jedan od strateških ciljeva bio zaštita te konkurentske prednosti regionalne prehrambene industrije.

Komentiraj


FOTO:Robert Anic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.