Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović boravit će u srijedu i četvrtak u Bugarskoj i time uzvratiti posjet kolegi Rosenu Plevnelijevu, prvom predsjedniku koji je službeno posjetio Zagreb u njezinu mandatu.

Službeni posjet hrvatske predsjednice počet će svečanim dočekom na Trgu sv. Aleksandra Nevskog u Sofiji, gdje će Grabar-KItarović položiti vijenac na spomenik Neznanom vojniku.

Nakon toga predviđen je tête-à-tête susret s bugarskim predsjednikom u njegovu uredu te bilateralni sastanak izaslanstava dviju država.

U kontekstu jačanja gospodarske suradnje između dvije zemlje, Grabar-Kitarović i Plevnelijev obratit će se u četvrtak sudionicima bugarsko-hrvatskog gospodarskog foruma.

Na Sveučilištu “Svetog Klimenta Ohridskog” predsjednica će održati predavanje posvećeno europskoj solidarnosti, a predviđen je i susret sa studentima hrvatskog jezika.

Grabar-Kitarović će u četvrtak razgovarati i s bugarskim premijerom Bojkom Borisovim, a posjet Sofiji završit će susretom s predstavnicima hrvatske zajednice u Bugarskoj.

Bugarski predsjednik Rosen Plevnelijev posjetio je Hrvatsku sredinom travnja 2015. godine.

On je bio prvi šef države kojeg je u svojem mandatu primila predsjednica Grabar-Kitarović.

Tom prilikom potvrđeno je da Hrvatska i Bugarska imaju jako dobre političke odnose, bez otvorenih pitanja, te mnogo toga zajedničkog.

Predsjednik Plevnelijev i predsjednica Grabar-Kitarović podržali su euroatlanske integracije svih zemalja jugoistočne Europe i izrazili interes za jačanje suradnje u energetici i razvoju infrastrukture te ulasku u Schengen.

Bugarska je ušla u EU 2007. zajedno s Rumunjskom, no dvije zemlje još nisu članice schengenskog prostora iako već nekoliko godina ispunjavaju tehničke uvjete, jer se tome protive neke članice EU-a iz političkih razloga.

Od njih se očekuje da poboljšaju učinkovitost pravosuđa i borbu protiv korupcije, a u slučaju Bugarske i borbu protiv organiziranog kriminala, što Europska komisija prati u sklopu posebnog monitoringa (Mehanizam suradnje i verifikacije, CVM).

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker obećao je da će monitoring biti ukinut do kraja njegova mandata 2019. ako Komisija i države članice budu zadovoljne postignutim napretkom. U zadnjem CVM izvješću iz siječnja ove godine Komisija još nije bila zadovoljna, posebice s Bugarskom.

Hrvati u Bugarskoj

U Bugarskoj živi oko 1500 ljudi hrvatskog podrijetla, po podacima Državnog ureda za Hrvate izvan RH. Hrvati su u Bugarsku doselili u nekoliko navrata, a najviše ih je došlo iz Janjeva na Kosovu početkom 20. stoljeća. Kao trgovci i zlatari vidjeli su tada budućnost u Sofiji. U Šumenu, Sofiji i Plovdivu Hrvati se spominju još u 18. stoljeću.

Hrvati u Bugarskoj nemaju status priznate nacionalne manjine.

U Sofiji djeluje jedina hrvatska udruga, “Kulturno prosvjetno društvo Hrvata u Bugarskoj”, osnovana 2005. godine. Udruga ima oko 35 članova, a organizira tečajeve hrvatskog jezika i razne proslave, kulturne i prosvjetne programe. U bugarskom parlamentu djeluje grupa bugarsko-hrvatskog prijateljstva koja je po broju članova jedna od najbrojnijih.

Zanimljivo je da u širem središtu Sofije jedna vrlo živa prometnica već dugo nosi naziv Ulica Josipa Jurja Strossmayera, a u rujnu 2006. u jednom od gradskih parkova podignut mu je i spomenik kao “velikom prijatelju bugarskog naroda“.

Na Sveučilištu “Svetog Klimenta Ohridskog”  djeluje Katedra za južnoslavenske jezike na kojoj se uz hrvatski izučavaju i slovenski i srpski jezik. Također, i na sveučilištu “Pajsije Hilandarski” u Plovdivu omogućen je upis studija kroatistike.

Gospodarska suradnja

Gospodarska suradnja Hrvatske i Bugarske još nije zadovoljavajuća. Robna razmjena je od početka recesije smanjena, no zadnje dvije, tri godine bilježi se oporavak i hrvatskog izvoza u Bugarsku, kao i uvoza. Robna razmjena iznosila je 2015. 163,4 milijuna eura, a 2014. 138 milijuna.

Hrvatski izvoz u Bugarsku iznosio je 2015. 67,9 milijuna eura, a uvoz 95,5 milijuna.

Hrvatska najviše izvozi u Bugarsku gnojiva, šećer i neprerađeni duhan. Značajan je i izvoz osobnih vozila, poljoprivrednih strojeva, vojnog oružja, sjemena uljane repice, tiskarskih strojeva i lijekova.

Iz Bugarske Hrvatska najviše uvozi čokoladu i proizvode od kakaa, žensku odjeću i lijekove, zatim plosnate valjane proizvode od željeza i čelika, video igraće konzole i uređaje, kruh, kolače i druge pekarske proizvode, ovčje i kozje meso, plastičnu ambalažu, dijelove za željezničke ili tramvajske lokomotive i vagone, bakar i dr.

Bugarski i hrvatski gospodarstvenici zainteresirani su za jačanje suradnje u području energetike, prometne infrastrukture, turizma, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, vojne i prehrambene industrije te poljoprivrede.

Bugarska već godinama ima pozitivne stope BDP-a. Prošle godine bugarsko gospodarstvo poraslo je za 2,2 posto, a ove godine, po procjenama Europske komisije, očekuje se rast od 1,5 posto. Bugarski javni dug iznosio je prošle godine svega 28,2 posto. Bugarska rado ističe i visoku stopu iskorištenosti EU fondova od 80 posto.

Bugarska spada među najsiromašnije članice EU-a. Nezaposlenost iznosi 10,1 posto. Po podacima organizacije Caritas Europe za 2013., 21 posto Bugara izloženo je riziku od siromaštva, a 43 posto ih živi u teškoj materijalnoj oskudici. U siromaštvu živi 28,4 posto djece u Bugarskoj.

Komentiraj

FOTO:PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.