Europa danas brže reagira na iznenadne situacije nego 90-ih godina, ali je i dalje prespora u odgovoru na krize, poput one u Ukrajini, te se i dalje uglavnom bavi ublažavanjem posljedica kriznih stanja, izjavila je u utorak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u poljskoj Krynici na 25. Gospodarskom forumu, ističući da se takva praksa može protumačiti kao “slabost”.

“Europa 90-ih godina nije mogla naći rješenje za krizu, za ratove u svom stražnjem dvorištu. Jesmo li danas brži. Jesmo, ali ne dovoljno”, kazala je predsjednica na panelnom zasjedanju “Prema otpornoj Europi. Strategije za budućnost”.

“Oklijevanje da zajedno djelujemo može se protumačiti kao slabost”, istaknula je Grabar-Kitarović i dodala da nam je nova kriza na samim vratima i da se EU ponovo bavi posljedicama, a ne uzrocima krize.

“Moramo više učiniti glede rješavanja glavnih uzročnika krize”, rekla je predsjednica. Uvjerena je ne samo da EU može premostiti sadašnju krizu, već da to mora učiniti.

S njom se složio poljski predsjednik Andrzej Duda, koji je također kazao da se Europa bavi posljedicama. “U Europi se stalno bavimo posljedicama a malo time kako eliminirati uzroke. Europa je kao neki zatvoreni krug”, rekao je Duda.

Europa, kako je kazala Grabar-Kitarović, mora nastaviti promicati svoje vrijednosti, ali se također mora pozicionirati na globalnoj sceni.

“Moramo Europsku uniju učiniti atraktivnijom kako bi postala središte gospodarskog razvoja”, kazala je Grabar-Kitarović i ocijenila da se eurozona mora proširiti, a ne dozvoliti da euro bude slaba točka Unije. U jačanju Unije je također ukazala na važnost jačanja europskih regija, posebice spomenuvši okosnicu Jadran-Baltik.

 

  • “Moramo jačati i europske regije poput Jadransko-baltičke, jer to jača i samu Uniju iznutra”, poručila je predsjednica, ocijenivši da će time Europska unija u cjelini biti “otpornija na šokove izvana”.

 

Predsjednica nije zaboravila niti regiju jugoistočne Europe i kazala da vjeruje u širenje područja sigurnosti i stabilnosti na tu regiju.

“Proces proširenja nije dovršen, ali vjerujem u širenje stabilnosti i sigurnosti na jugoistočnu Europu, kako vakuum koji bi nastao ne bi ispunio netko drugi”, kazala je predsjednica.

Makedonski predsjednik Gjorge Ivanov je, govoreći o izbjegličkoj i migrantskoj krizi, istaknuo da je kroz njegovu zemlju dosad prošlo oko 120.000 ljudi i da Skoplje mjesečno izdvaja milijun eura za pomoć izbjeglicama i migrantima, podsjetivši da je Unija pomogla s oko 90.000 eura.

“Europa mora biti solidarna i otvorena. Ne smije postati utvrda”, kazao je Ivanov.

Hrvatska predsjednica opetovano je rekla da bez pristupa EU-a i NATO-a prema zemljama iz kojih ljudi bježe nema rješenja problema. Isto to smatra i poljski predsjednik.

Sudionici panela složili su se da će o snazi Europe odlučivati gospodarski rast i sigurnost, te da se zajednička gospodarska politika mora usredotočiti na jačanje konkurentnosti i inovacija.

Komentiraj

FOTO:EPA/GRZEGORZ MOMOT
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.