U obiteljskom smještaju prošle je godine ostvareno najviše turističkih noćenja među svim komercijalnim smještajnim objektima, 37,3 posto od ukupnih 71,6 milijuna, što je potvrdilo važnost tog segmenta za ukupne turističke prihode, kojima prema konzervativnim procjenama pridonosi s više od 10,4 milijarde kuna ili oko 1,4 milijarde eura.

Udjel u ukupnim noćenjima od 37,3 posto u obiteljskom smještaju prošle je godine, po podacima Državnog zavoda za statistiku, rezultat 26,7 milijuna noćenja, što je porast u odnosu na 2014. od 12 posto. Još veći porast, od 15,6 posto, u tom je smještaju ostvaren sa 4,1 milijunom dolazaka turista.

 

  • Po ukupnim lanjskim dolascima turista, obiteljski smještaj ostvaruje drugi po veličini udjel u komercijalnim smještajnim objektima, od 28,6 posto. Najveći udjel ostvarili su hoteli, sa 5,4 milijuna dolazaka ili 7 posto više, što je udjel od 37,7 posto od ukupnih 14,3 milijuna dolazaka.

 

Velike brojke i porasti u segmentu obiteljskog smještaja rezultat su sve većeg broja pružatelja usluga smještaja i drugih u vlastitim kućanstvima (sobe, apartmani i kuće za odmor) kojih je prošle godine bilo oko pet tisuća više nego u godini prije. Po podacima DZS-a, blizu 70 tisuća kućanstava prošle je godine nudilo te usluge turistima s ukupno 446,6 tisuća stalnih kreveta, što je 47,3 posto od ukupnih 943 tisuće tih kreveta koji su prošle godine bili na raspolaganju turistima.

Tek nešto manji udjel od 45 posto ta je vrsta smještaja lani imala u ukupnom broju od 348,2 tisuće smještajnih jedinica, a veliki su udjeli i s 43 tisuće soba u obiteljskom smještaju u ukupnom broju soba, od 34 posto, te od čak 81 posto s nešto malo više od 113 tisuća apartmana u ukupnom broju apartmana.

Prihodi iznad 10,4 milijarde kuna, investicije od 750 milijuna kuna

Po riječima predsjednika Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Nedeljka Pinezića, prema konzervativnim procjenama i ‘najjednostavnijem računu’, ta vrsta smještaja osim sve većeg broja turističkih dolazaka i noćenja u ukupnom hrvatskom turizmu, u 2014. pridonijela je s oko 10,5 milijardi kuna te više od 750 milijuna investicija samo u održavanje, a za 2015. te su brojke vjerojatno i veće s obzirom na prikazani rast.

“Kada tome pridružimo i podatak da ti pružatelji usluga samo na promociju godišnje izdvoje više od 23 milijuna kuna, kao i da od tog smještaja živi više od 250 tisuća ljudi u Hrvatskoj, većinom članova obitelji i njihovi zaposleni, još je jasnija važnost tog sve brojnijeg mikro poduzetništva”, ističe Pinezić.

Iznosi nekoliko zanimljivih financijskih podataka vezanih za taj smještaj, pa bi tako, primjerice, sustav od 297 turističkih zajednica bez toga smještaja imao za oko 150 milijuna kuna manji prihod od boravišne pristojbe i turističke članarine, a za sličan iznos bio bi ‘tanji’ i državni proračun od paušalnog poreza na dohodak.

“Turistički posrednici ne bi uprihodili više od 620 milijuna kuna od posredničke provizije, Hrvatske autoceste bi imale manji prihod od cestarine za oko 150 milijuna kuna, slično kao i trajektni prijevoznici od putnika i vozila, maloprodaja bi bila uskraćena za 2,3 milijarde kuna prometa, parkirališni sustav turističkih mjesta imao bi oko 100 milijuna kuna manje prihode od parkiranih vozila turista iz obiteljskog smještaja, svi oblici ugostiteljskih usluga donosili bi manji promet za oko 2,6 milijardi kuna, a iznajmljivači bicikala, skutera, barki, glisera, pedalina i sandolina utržili bi 262,5 milijuna kuna manje”, nabraja Pinezić.

Tome se još može dodati potrošnja turista koji su u obiteljskom smještaju za muzeje, galerije, koncerte i priredbe, glazbene festivale, kao i za bankovne provizije, usluge telekom operatora te brojne druge stavke o kojima, kako kaže, na žalost nema cjelovitih istraživanja, ali koji su zasigurno također veliki iznosi.

“Sve to pokazuje veliki doprinos obiteljskog smještaja nacionalnoj ekonomiji i ukupnom turizmu, a često se pritom zanemaruje da to građani-pružatelji tih usluga ostvaruju korištenjem privatne imovine temeljem cjeloživotnog ulaganja u vlastite nekretnine, osobnim radom, bez privilegija u vidu privatizacijskih koristi i bez povoljnih kredita, otpisa dugovanja, državnih subvencija i drugog”, naglašava Pinezić, poručivši  vlastima na svim razinama da je to stečena tradicija obiteljskog mikro-poduzetništva koju bi više trebalo poticati uz dereguliranje zakonodavnog i fiskalnog sustava do najjedostavnije razine.

Komentiraj

FOTO:Miranda Cikotic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.