Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je za ljubljansko “Delo” od subote da mu je žao što nova hrvatska vlada nije promijenila stajalište da je arbitražni sporazum o graničnom prijeporu stvar prošlosti jer je Slovenija postupak kompromitirala, te da očekuje pritisak Europske komisije da Hrvatska to stajalište promijeni i prihvati buduću presudu arbitara.

“Žao mi je što je nova hrvatska vlada dala nedvosmislenu poruku da će nastaviiti dosadašnju politiku i da smatra kako je za nju arbitražni postupak zaključen”, kazao je Erjavec u opširnom razgovoru za “Delo” od subote.

Razgovor je vođen u četvrtak, dan prije njegova razgovora u Ljubljani s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Davorom Ivom Stierom, na kojemu je istaknut niz primjera dobre političke i gospodarske suradnje, ali i obostrano potvrđeno da stajališta o budućem rješavanju graničnog prijepora ostaju vrlo udaljena jer se Hrvatska zalaže za bilateralne razgovore, a arbitražu smatra procesom na koji se više ne računa.

Takvim hrvatskim stajalištem “gubi se prilika da nanovo definiramo naše odnose”, kazao je Erjavec u opširnom razgovoru za “Delo”, najvećim dijelom posvećenom upravo odnosima s Hrvatskom i graničnom pitanju.

“Drukčije stajalište Hrvatske oslobodilo bi i relaksiralo naše odnose i postavilo ih na sasvim drugu razinu, a ovako ostaju onakvima kakvi jesu”, kazao je šef slovenske diplomacije.

“Važno je da između naših ljudi na obje strane granice nema napetosti, a i Hrvatska je naša važna ekonomska partnerica, no očekujem da će se odnosi između naših vlada jako zakomplicirati jendom kad bude izdana arbitražna odluka i kad je bude potrebno implementirati”, naveo je Erjavec, te dodao da u tom smislu očekuje i pritisak EU-a ako Hrvatska ostane na stajalištu da je se rad arbitraže koja nastavlja svoj rad ne tiče.
“Arbitražni sporazum je potpisan pod okriljem Europske komisije, i dalje je na snazi, cilj arbitraže je konačno urediti sporno pitanje, što može biti model i za ostale sporne granice među bivšim republikama, a Europska komisija i EU do sada su podržavale stajalište da je potrebno implementirati presudu”, kazao je Erjavec koji moguću presudu arbitara očekuje možda sljedeće godine, a možda i kasnije.

“Kad presuda bude objavljena, njena implementacija, te provođenje i poštovanje suverenih prava bit će u rukama državnih organa”, kazao je Erjavec, dodavši da se Slovenija na to već priprema jer će općine i geodeti morati prilagoditi presudi svoje akte, što je po njegovim riječima zahtjevan zalogaj u stručnom i tehničkom smislu.

Kad do presude dođe, bit će u interesu EU-a i Europske komisije da se presuda primijeni, kazao je Erjavec, dodavši da je za njega osobno nezamislivo da bi jedna članica EU-a mogla kršiti međunarodni sporazum kao onaj koji su 2009. sklopile Slovenija i Hrvatska.

Slovenija je svoj dio sporazuma ispoštovala jer je dala suglasnost da Hrvatska uđe u EU, dok Hrvatska nije jer se odriče arbitražnog sporazuma, tvrdi slovenski ministar.

U Hrvatskoj kažu da u tom pogledu imaju vezane ruke jer je odluku o izlasku iz arbitraže donio Sabor, no svi znamo da Sabor to može i promijeniti, na kraju krajeva on radi u novom sastavu i ti argumenti me ne mogu uvjeriti. Zato očekujem odgovarajući pritisak Bruxellesa”, dodao je, pojasnivši da se po stajalištu Slovenije Hrvatska pred ulazak u EU obvezala da će međusobna granica na moru biti uređena tako da se odredi slovenski dodir s otvorenim morem u Jadranu.

Što se tiče najava hrvatske vlade da će obaviti konzultacije o proglašenju isključivog ekonomskog pojasa u Jadranu, Erjavec je kazao da bi Slovenija reagirala da je to službeno priopćeno, ali da o tome nema službenih informacija i da to vidi kao hrvatsko unutarnjepolitičko pitanje u vladajućoj koaliciji, ali i kao posredan oblik negacije arbitražnog sporazuma.

“Iznenađuju me te neslužbene najave jer dok nisu definirane granice teško i možemo govoriti o isključivom ekonomskom pojasu”, kaže Erjavec, dodavši da isključivi gospodarski pojas Hrvatske o kojemu se govori vidi i kao sredstvo kojim se demonstrira odbijanje arbitražnog sporazuma, na što Slovenija ne pristaje.

“Ipak, tu će ključna stvar biti arbitražna presuda, ali i naša sposobnost da je implementiramo. Imamo naš akcijski plan što u smislu promjene zakona treba napraviti, a bitno će biti kakvo gledište zauzme Europska komisija. Slovenija je svoje rezerve na ulazak Hrvatske u EU povukla, a sama nije dobila ono što je arbitražnim sporazumom dogovoreno. Potezi Hrvatske u tom smislu ne iznenađuju”, kazao je Erjavec.

“Hrvatska proučava mogućnost proglašenja isključivog gospodarskog pojasa, to će činiti godinu dana (konzultacije), pa ćemo vidjeti kako će s time biti. Mislim da se u pozadini te stvari radi o pritisku da se oteža implementacija arbitražne presude”, kazao je Erjavec za vodeći slovenski dnevni list.

Slovenski ministar vanjskih poslova u razgovoru se požalio da Slovenci kao narod nisu toliko “ponosni” i “državotvorni” i senzibilizirani na nacionalne interese kao što su – kako navodi – “na primjer Hrvati, Srbi i Crnogorci”.

“Oni mnogo daju na svoju povijest, na državnost, kod njih postoji taj senzibilitet, a toga kod Slovenaca nema i to se može osjetiti”, kazao je Erjavec koji se zauzima za više nacionalnog jedinstva i afirmaciju identiteta u vanjskoj politici.

“Hrvati su u svojoj politici jedinstveni i tu nema razlike – njihova je politika cijelo vrijeme vrlo jedinstvena, 25 godina o graničnom pitanju sa Slovenijom nema razlike između vlade i opozicije”.

Između politike Milanovićeve i Plenkovićeve vlade praktično nema razlike, kazao je Erjavec koji žali da u Sloveniji takvog “jedinstva” nedostaje.

“Hrvati ulažu velika sredsva da bi se dokazali kao pomorska država koja u Jadranskom moru ima nadzor i kontrolu. Čini mi se da mi u Sloveniji u tom pogledu činimo premalo, da bi više morali demonstrirati gdje su granice”, kazao je Erjavec za ljubljansko “Delo”.

Komentiraj

FOTO:HINA / Tamino PETELINŠEK / STA
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.