OD TRIJUMFA DO RASKOLA U DVADESET I ČETIRI SATA

Zoran Milanović poslao je prgometu SMS u izbornoj noći i upitao ga tko je u Mostu glavni, a to se pitanje otvorilo i dan poslije kada se na sjednici Nacionalnog vijeća Mosta nije dogovorila pregovaračka strategija za formiranje buduće vlade

Nešto prije jedan sat iza ponoći u izbornoj noći, jednom od čelnika Mosta Dragi Prgometu na mobitel je stigla SMS poruka predsjednika SDP-a Zorana Milanovića. Sadržaj poruke glasio je otprilike ovako: “A sada ozbiljno. Moramo razgovarati. Tko je glavni?” Ispričao je to Nacionalu visoki izvor iz Mosta koji kaže da je Prgomet Milanoviću odmah potvrdio da bi do razgovora moglo doći već sutradan. Ono što, međutim, u tom trenutku još uvijek nije bilo jasno, jest s kim bi zapravo Milanović trebao razgovarati, odnosno, tko je tko u hijerarhiji Mosta i tko je taj koji odlučuje.

Mediji su u prvi plan najprije stavili Božu Petrova, no već u izbornoj noći moglo se čuti da bi glavnu ulogu u konačnici mogao preuzeti Prgomet, koji iza sebe ipak ima više životnog, profesionalnog i političkog iskustva. Tijekom izborne noći u stožeru Mosta su se čak mogli čuti i komentari da je cijela ta situacija u kojoj je preko noći postao politički faktor broj jedan u zemlji, Božu Petrova iznenadila, čak i šokirala.

“BOŽO JE PROBLEM. Čini se da se uplašio prilike koja nam se otvara. Vidi se to iz njegove neverbalne komunikacije. Očekuju nas osjetljivi trenuci gdje se trebamo dobro posložiti. Lijepo je govorio, poslao pravu poruku, ali sada treba vidjeti što poslije današnje večeri”, izjavio je za Nacional visoki izvor iz Mosta. S obzirom na to da su se događaji počeli odvijati velikom brzinom i da su odmah uslijedili pozivi na najvišoj razini oko formiranja buduće vlasti, trebalo je brzo reagirati, a u stožeru Mosta još nije bila donesena odluka ni o tome kako bi se točno pregovori trebali odvijati i tko bi ih trebao voditi. Prema tvrdnjama članova Mosta, čak i u ponedjeljak poslijepodne na sastanku Nacionalnog vijeća o tome nije bilo riječi, već se pričalo o reformama koje bi kao uvjet za podršku budućoj vladi Most trebao tražiti. Ono što je Nacionalov izvor ipak potvrdio jest činjenica da su unutar Mosta u ponedjeljak navečer postojale dvije potpuno suprotstavljene strane.

“Jedna je opcija za to da trebamo ući u izvršnu vlast jer jedino tako možemo kontrolirati provođenje reformi, a druga smatra da tu podršku trebamo uvjetovati u Saboru. No osobno smatram da je puno jednostavnije provoditi i kontrolirati reforme ako preuzmete odgovornost u vođenju države”, otkriva izvor iz vrha Mosta. Prema onom što se iz tog razgovora moglo zaključiti, Drago Prgomet podržava opciju ulaska u izvršnu vlast, dok Božo Petrov još uvijek zastupa zasad još ne posve razjašnjenu ideju ostanka u Saboru.

Drugim riječima, od trijumfa do prvog raskola unutar Mosta nije prošlo ni 24 sata. Nacionalov izvor iz vrha Mosta odlučno negira mogućnost da bi zato između Bože Petrova i Drage Prgometa moglo doći do rivaliteta oko toga tko će preuzeti glavnu riječ. U Mostu su svjesni da bi bilo kakve njihove međusobne trzavice najviše naštetile njima samima. Smatraju da su za uspjeh na izborima podjednako zaslužni i Prgomet i Petrov, kao i ostali čelni ljudi Mosta poput gradonačelnika Omiša Ivana Kovačića i gradonačelnika Primoštena Stipe Petrine.

Najbolje rezultate Most je ostvario u 1. i 10. izbornoj jedinici, gdje je s osvojenih više od 18 posto glasova osvojio po tri zastupnika. Rezultat u 10. izbornoj jedinici bio je 18,44 posto, a u 1. izbornoj 18,39 posto. No kako tvrdi izvor iz zagrebačke organizacije, najveći dio organizacijskog posla odradili su upravo ljudi iz Prve izborne jedinice. Oni su koordinirali rad svih ostalih jedinica, osim 9. i 10., a treći najbolji rezultat s 15,70 posto postignut je u 7. izbornoj jedinici, koja također pokriva Grad Zagreb, dok je u 2. s 13,13 posto i u 6. izbornoj jedinici s 13,96 posto, malo nedostajalo da Most umjesto po dva, osvoji po tri zastupnika.

I PRIJE IZBORA BILO JE IZVJESNO da bi Most mogao postati treća politička snaga u zemlji, ali ni najveći optimisti nisu očekivali da će na kraju osvojiti čak 19 mandata. Ni jedna treća politička snaga do sada u novijoj hrvatskoj političkoj povijesti nije ranije uspjela osvojiti tako veliki broj glasova i mandata. U Mostu su svjesni da im upravo takav rezultat predstavlja obvezu da preuzmu i odgovornost za vođenje države. To je izravno rekao i Drago Prgomet.

“U ovom trenutku je važno kome će Most dati povjerenje za sastavljanje nove vlade i Most će odrediti tko će biti idući mandatar. Zna se kakav je postupak formiranja vlade, a mi smo pobjednici ovih izbora. Bez Mosta nema vlade i mi ćemo odlučiti tko će biti novi premijer i kako će izgledati nova vlada”, izjavio je Prgomet koji je u ponedjeljak navečer za RTL Televiziju demantirao da Most za njega traži premijersko mjesto.

MEĐUTIM, UNUTAR MOSTA o tome postoje različita mišljenja. “Na temelju rezultata, još u izbornoj noći postali smo svjesni činjenice da mi moramo dati premijera, a to ipak mora biti onaj koji ima iskustva u politici. Mislim da su i Božo Petrov i Drago Prgomet svjesni koliko je to velika odgovornost te da sada treba prihvatiti političku realnost”, rekao je za Nacional izvor iz vrha Mosta, no izgleda da ni u Mostu nisu još sto posto odlučni oko toga bi li oni uistinu trebali tražiti premijersku poziciju. Nacional je Dragi Prgometu to pitanje postavio još u izbornoj noći, a on je na njega u prvi tren reagirao kao da ga je ta mogućnost jako iznenadila.

Za razliku od Prgometa i Petrova koji nisu odmah krenuli s najvećim zahtjevima, političari poput Radimira Čačića, Milana Bandića pa čak i Ive Josipovića, u svojim raznim intervjuima tijekom predizborne kampanje otvoreno su isticali da će za sebe, na temelju rezultata izbora tražiti najvišu poziciju odnosno da ih zanima samo mjesto premijera. Njihov izborni rezultat, međutim, nije ostavio prostora takvim zahtjevima, za razliku od Mosta koji bi to s punim pravom mogao, a po nekima i trebao tražiti. Naime, Most je ostvario deset puta bolji rezultat od Bandića i dvadeset puta bolji rezultat od Radimira Čačića.

TO ŠTO BEZ MOSTA NE MOŽE biti buduće vlade, osim u gotovo nezamislivoj situaciji koalicije SDP-a i HDZ-a, najviše problema trenutno zadaje HDZ-u.

Situacija u kojoj bi glavnu riječ imao Drago Prgomet, njihov bivši zamjenik predsjednika stranke, za njih je najgora moguća opcija jer se s Prgometom nisu razišli u najboljim odnosima. Prgomet je, naime, u veljači ove godine sam napustio mjesto zamjenika predsjednika HDZ-a, kao i članstvo u stranci, i javno je objavio da je razlog njegovo neslaganje s politikom i radikalnom retorikom vrha stranke na čelu s Karamarkom. Da nije sam otišao, pitanje je koliko bi dugo vrh stranke mogao tolerirati njegovo javno kritiziranje, a s druge strane, s obzirom na to da nije bio običan član, već izabrani zamjenik predsjednika, nisu ga mogli ni samo tako izbaciti pa im je sve to skupa predstavljalo ogromne probleme. Prgomet im je svojim odlaskom olakšao situaciju. Sve do 8. listopada u 19 sati, kad je već na temelju prvih izlaznih anketa postalo jasno da je on čovjek s kojim će vjerojatno morati pregovarati o novoj vladi. No u HDZ-u za sada imaju drugu strategiju. Pokušat će Mostu naći slabu kariku, odnosno, pokušati ga razbiti na sitnije dijelove. O tome da tako razmišljaju, svjedoči rečenica koju je jedan od najviših dužnosnika HDZ-a u izbornoj noći neformalno izrekao pred novinarkom Nacionala:

“Most se sastoji od pojedinaca, oni nisu politička opcija.” Nešto slično prognozirala je i bivša premijerka Jadranka Kosor. Ona je još u izbornoj noći, komentirajući rezultate izbora na kojima je osobno doživjela neuspjeh, izrazila sumnju da će šef HDZ-a Tomislav Karamarko uspjeti oformiti široku koaliciju s Mostom jer nema karizmu. Rekla je, međutim, da očekuje da će sada doći do velikih pregovora s članovima Mosta koje ne vidi kao homogeno tijelo, već kao heterogenu organizaciju te da će obje stranke vrbovati svaki mandat zasebno. Na pitanje smatra li da će doći do raspada Mosta na dva ili više dijelova, nije željela jasno odgovoriti.

O tome da će se pojedince iz Mosta pokušati vrbovati na lokalnoj razini, moglo se čuti čak i u stožeru HDZ-a još tijekom izborne noći.

NACIONALOV SUGOVORNIK IZ MOSTA, međutim, ističe da su s liste Mosta u Sabor izabrani snažni pojedinci koje nije tako lako “slomiti”.

No pitanje je jesu li ti pojedinci svi zajedno svjesni kakav potencijal drže u svojim rukama i što bi neki iskusniji politički igrači napravili s takvim kapitalom.

Iako se iz neformalnih razgovora s članovima Mosta može zaključiti da takva neodlučnost najviše proizlazi iz političkog neiskustva Bože Petrova, većina ljudi u Mostu priznaje da je za velik dio rezultata ipak zaslužna i njegova osobna karizma. Uostalom, on je idejni začelnik cijele ideje Mosta.

Međutim, podsjeća se i na to da Petrov nije uspio pobijediti u Metkoviću. Ondje je Most osvojio 35,97 posto glasova, dok je Domoljubna koalicija osvojila 44,33 posto. Drugi je problem u tome što svi od njega i Drage Prgometa očekuju da što prije odgovore na pitanje kojoj će se strani prikloniti. Oni i dalje ističu da su spremni sa svima razgovarati. No pojedini članovi smatraju da ne treba previše čekati. “Nemamo mi vremena čekati. Dobili smo od premijera i javni poziv za razgovor i na poziv treba odgovoriti. Ako stigne poziv od HDZ-a, i taj ćemo poziv prihvatiti i to nema veze s osobnom pozicijom ikoga od nas pojedinačno”, zaključuje Nacionalov izvor iz vrha Mosta.

Drugo je pitanje to što u ponedjeljak navečer unutar Mosta još uvijek nije postojala jasna strategija kako pregovarati, pa su se oko toga počele događati i prve podjele.

Komentiraj


FOTO:SAŠA ZINAJA I PRIVATNI ALBUM
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.