Ključnu ulogu u prihvatu bliskoistočnih izbjeglica kojih je od siječnja 791.000 doplovilo do grčkih otoka igraju volonteri koji premošćuju jaz između slabosti političara i ograničenja u radu humanitarnih organizacija.

Upravo je središnja uloga volontera specifičnost aktualne izbjegličke i migrantske krize u Grčkoj, piše agencija Reuters u reportaži s otoka Lezbosa na koji je u listopadu stiglo 125.000 izbjeglica, dvostruko više nego u kolovozu.

Prihvat se odvija po uobičajenom scenariju. Volonteri dalekozorom pretražuju pučinu i kad uoče gumeni čamac kojim izbjeglice i migranti najčešće isplovljavaju na kratak put od Turske do grčkih otoka, oni ulaze do pasa u vodu te izvlače na obalu putnike i pružaju im prvu pomoć.
Samo na Lezbosu aktivne su stotine volontera. Među njima su spasioci s plaža iz Španjolske, liječnici iz Nizozemske, stručnjaci za pružanje psihološke pomoći sa Zapadne obale, bolničari iz Australije, kuhari iz Malezije i voloneri raznih profesija i nacionalnosti. Većina ih dolazi o vlastitom trošku, uzimajući neplaćeni dopust ili dajući otkaz kako bi se posvetili spašavanju ljudskih života.
Volonteri premošćuju kritični jaz nastao zbog slabosti političara i ograničenja u radu humanitarnih organizacija. Grčka vlada koja se godinama bori s financijskom krizom nema kapaciteta preuzeti kontrolu, piše britanska agencija.
Europska unija podijeljena je u pristupu prema migrantskoj i izbjegličkoj krizi, a međunarodne humanitarne organizacije presporo su se uključivale jer uobičajeno ne djeluju u industrijski razvijenim zemljama.
U takvoj situaciji volonteri su popunili prazninu, učeći na greškama i nastojeći se samoorganizirati i prilagoditi.
Udruga Kap u moru izvlači migrante na obalu, a grčka udruga O Allos Anthropos (Druga osoba) priprema te na dan podijeli tisuće besplatnih obroka za izbjeglice.
Skupina Morska zvijezda uspostavila je prijevoz za izbjeglice s grčkih otoka na kopno. No s dolaskom zime stanje postaje sve teže te se strahuje da bi broj žrtava utapljanja na moru mogao rasti.
Volonteri se sada sve češće koordiniraju s međunarodnim organizacijama kao što su UNHCR i Liječnici bez granica koje su uvježbane za postupanje u krizama.  Iako daleko brojniji, volonteri nisu uvježbani. Mnogima je to prvo iskustvo rada u humanitarnoj krizi, a kako ih većina dolazi u Grčku koristeći godišnji odmor, najčešće moraju otići upravo kada su savladali osnove zanata.
Nerijetko su vrlo kritični prema radu humanitarnih organizacija. No Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR), uvježbano za izbjegličke krize, objašnjava da može nastupiti tek na poziv nacionalne vlade. Grčka vlada, opterećena birokracijom, u tome je bila vrlo spora i odugovlačila je dopustiti agenciji rad. Sve do ljeta 2105. UNHCR-ov ured u Ateni imao je samo 10 zaposlenika, “uglavnom ljudi u odijelima”, kaže Ron Redmond, glasnogovornik UNHCR-ova ureda u Ateni.
Danas UNHCR zapošljava 120 ljudi, od kojih je 20 na Lesbosu, a mnogi su stigli s dužnosti u Jordanu, Iraku i Afganistanu.
Grčka vlada koja muku muči kako otplatiti rate zajmova međunarodnih kreditora, potrošila je 1,65 milijarda dolara na migrante u zadnjih 18 mjeseci, rekao je ministar za migracije Yiannis Mozalas.
Europska unija dosad je doznačila samo 42 milijuna eura od ukupno 259 milijuna dodijeljenih Grčkoj za migrante. Međutim, nije posve jasno na što je novac potrošen, kažu volonteri koji se svakog dana muče kako bi dobavili pomoć.
“U drugim zemaljama takve stvari normalno očekujete”, kaže Julia Gozalbes, koja volontira za organizaciju Liječnici bez granica, a radila je u Južnom Sudanu, na Haitiju i Pakistanu. “No ovo je Europa. Imamo sredstava i potrebno ih je dopremiti”, rekla je.

Komentiraj


FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.