Novi šef SOA-e ne želi ponoviti greške svog prethodnika Dragana Lozančića koji je ravnao Sigurnosno obavještajnom agencijom dok su na najosjetljivijim funkcijama bili ljudi odani Tomislavu Karamarku

Novi ravnatelj SOA-e Daniel Markić počeo je provoditi ozbiljnije smjene i kadrovske rotacije u Sigurnosno-obavještajnoj agenciji koje su se u sigurnosnim krugovima već počele tumačiti kao čišćenje kadrova postavljenih još u vrijeme dok je na čelu sigurnosnog aparata bio Tomislav Karamarko.

Nakon nedavne smjene načelnika Centra SOA-e Zagreb Tomislava Renića, došlo je i do smjena ključnih ljudi u Centru SOA-e Osijek, doznao je Nacional od dobro upućenih izvora iz sigurnosno-obavještajnog miljea. Smijenjen je načelnik SOA-e Osijek Miljenko Pekić, kao i šef operative SOA-e Osijek Rašić. Tvrdi se da su oni de facto preko noći prisilno umirovljeni. Riječ je o ljudima za koje se tvrdi da su bili od posebnog povjerenja predsjednika HDZ-a Karamarka.

“BIVŠI ŠEF SOA-E DRAGAN LOZANČIĆ nije gotovo ni taknuo ključnu kadrovsku strukturu SOA-e pa ste zapravo imali situaciju da je on ravnao agencijom u kojoj su brojni Karamarkovi kadrovi bili na najosjetljivijim funkcijama. Osim što je dijelom zapostavljao operativu i bavio se gotovo isključivo analizama, to je bila najveća Lozančićeva greška”, objasnio je svoje viđenje Nacionalov izvor iz sigurnosnog miljea. Osijek je bio jedan od centara SOA-e u kojem je Karamarko, kako se tvrdi u sigurnosnim krugovima, imao vrlo jak utjecaj i dobro posloženu strukturu svojih kadrova. Ime Josipa Barića, bivšeg čelnika SOA-e Osijek spominje se, primjerice, u istrazi oko curenja povjerljivih informacija iz istraga i kontakata s pripadnicima skupina organiziranog kriminala. Zbog curenja informacija iz tajnih istraga, koncem siječnja ove godine potvrđena je optužnica protiv 15 osoba u kojoj su, uz policajce Vjekoslava Drnića, Andreu Kožić, Marka Svalinu, Branka Damjanovića, Tomislava Jerkića, Slavicu Perko i Selmu Abadžić, optuženi i Vlado Rajić, Igor Mlinar, ali i Josip Petrović, lobist Mola i blizak Karamarkov prijatelj, kao i osječki poduzetnik Željko Biloš koji je također često kontaktirao šefa HDZ-a. U nekim od kontakata s optuženicima u ovom slučaju spominjao se i Josip Barić koji je u međuvremenu s mjesta šefa osječke SOA-e premješten u konzulat u Mađarsku. Na njegovo mjesto došao je Miljenko Pekić, također čovjek blizak Karamarku. Nacionalovi izvori iz sigurnosnih krugova tvrde da je apsurdno to što je Pekića zapravo na to mjesto postavio Lozančić.

BRANIMIR GLAVAŠ, SABORSKI ZASTUPNIK i utemeljitelj HDZ-a, prošle je godine na jednom stranačkom skupu u Vinkovcima eksplicitno rekao da Pekić, dosadašnji načelnik centra SOA-e u Osijeku, “sve ove godine opslužuje Karamarka obavještajnim i paraobavještajnim podacima”. Glavaš je čak tvrdio da će za to Pekić biti nagrađen mjestom u veleposlanstvu u Bruxellesu. Uz to, Glavaš je tvrdio da se HDZ preko svog političkog tajnika Tomislava Čuljka u Vukovarsko-srijemskoj županiji bavi kadrovskom kombinatorikom te da je Čuljak napravio križaljku kako popuniti policijske i strukture obavještajnih službi u svih pet slavonskih županija. “On bira ljude koje će postaviti na čelo policijskih uprava kako bi imali policiju pod kontrolom. On bira ljude koje će postaviti na čelo SOA-e u centru Osijek koja pokriva svih pet slavonsko-baranjskih županija. Dakle, s tim se oni zanose. Oni se opterećuju tko će kontrolirati policiju i tko će kontrolirati tajne službe”, upozorio je još prošle godine Glavaš. On je također rekao i da je “izvjesnog gospodina Belju Čuljak nedavno iz Vinkovaca prebacio u SOA-u Osijek, s namjerom da bude budući načelnik centra”. Isto tako, rekao je da su u HDZ-u planirali i kako će bivšeg načelnika SOA-e Josipa Barića koji je u misiji u veleposlanstvu u Budimpešti, prebaciti u Hrvatske šume.

“Ovakvo političko kadroviranje u demokratskim državama je nenormalno i neprihvatljivo i to ponašanje skida krinku s političke opcije koja želi preuzeti vlast u Hrvatskoj”, upozorio je tada Glavaš.

  • SMIJENJEN JE ŠEF SOA-e OSIJEK Miljenko Pekić za kojeg je Branimir Glavaš prošle godine eksplicitno rekao kako ‘sve ove godine opslužuje Karamarka obavještajnim i paraobavještajnim podacima’

DA JE GLAVAŠ BIO BAREM djelomično u pravu, potvrdilo se nakon što je HDZ s Mostom formirao vlast, a Karamarko pokušao preuzeti potpunu kontrolu tajnih službi. Kao što je Nacional već pisao, nakon isforsirana zahtjeva za smjenom bivšeg šefa SOA-e Lozančića, Karamarko je na njegovo mjesto želio postaviti sebi odane ljude, a kao njegov glavni odabranik za tu funkciju slovio je Toni Matas, bivši šef zadarskog centra SOA-e od 2007. Tada ga je na tu poziciju postavio upravo Karamarko, u to vrijeme čelnik obavještajne službe. Nacional je razgovarao s više izvora iz obavještajnih krugova koji su bili zgroženi takvim Karamarkovim odabirom, ističući da je Matas osobno vrlo lojalan Karamarku te da ih povezuju razna poluprivatna zajednička druženja, ali da za mjesto glavnog šefa SOA-e naprosto nije kapacitiran. Ali preko njega bi Karamarko najlakše mogao ostvariti svoj plan o potpunom nadzoru nad SOA-om. Kad je, međutim, postalo jasno da premijer Tihomir Orešković neće pristati na Karamarkovo rješenje, iz vrha HDZ-a uputili su dramatične poruke u javnost pa je tako na naslovnici Jutarnjeg lista od 20. ožujka čak objavljeno “upozorenje” da će doći do “rastave braka” ako Orešković “tako nastavi”.

Kad se pojavila informacija da bi premijer Orešković na tu funkciju mogao imenovati Daniela Markića, dotadašnjeg načelnika za međunarodnu suradnju u SOA-i, Karamarko je pak izjavio: “Ne znam ništa o tome da je premijer supotpisao ili da je nešto službeno predložio. Nadam se da su to spinovi jer mi kao pobjednička stranka – i ja osobno – imali smo svoje neke preferencije i prijedloge premijeru i očekujem da će to tako biti realizirano.” Ujedno je Karamarko potvrdio da on osobno ima dvojicu kandidata za to mjesto. Upravo oko kontroleSOA-e izbio je prvi ozbiljni sukob između Karamarka i premijera Oreškovića.

NACIONALOVI IZVORI TVRDILI SU da Karamarko kao prvi potpredsjednik Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost i unutarnje poslove, zbog bliskih kontakata s optuženicima koji su od djelatnika policije i PNUSKOK-a kupovali informacije iz tajnih istraga, ne bi mogao proći sigurnosnu provjeru kojoj bi kao osoba u doticaju sa sigurnosnim podacima inače bio podložan. Intenzivni kontakti s osobama koje se nalaze pod istragama ili su već optužene diskvalificiraju Karamarka kao dužnosnika za obavljanje poslova u kojima dolazi u doticaj s najosjetljivijim državnim dokumentima. Nacionalov visoki izvor iz pravosudnog sustava vjeruje da je to bio glavni razlog što je Karamarko želio preuzeti kontrolu nad sigurnosnim službama, odnosno postaviti na poziciju šefa SOA-e osobu od svog osobitog povjerenja.

Sve je to poremetila odluka premijera Oreškovića da umjesto Karamarkovih kadrova postavi Markića na mjesto šefa SOA-e kao i očigledna Markićeva namjera da napravi reda u SOA-i. To je Karamarka po svemu sudeći toliko isfrustriralo da je i prošli tjedan poslao poruku djelatnicima SOA-e da vode računa o zakonitu postupanju. Izvori bliski vrhu Vlade tvrde da ta njegova izjava prvenstveno reflektira nervozu i strah. Čega se pak vezano uz djelovanje SOA-e Karamarko boji, najbolje zna on sam.

Komentiraj

FOTO:PIXSELL
PODIJELI
Orhidea Gaura Hodak rođena je 20. svibnja 1974. u Zagrebu. Nakon završene srednje škole za upravu i pravosuđe, upisuje studij kontrole letenja, ali od njega ubrzo odustaje. Odlazi na godinu dana u London, a nakon povratka, zapošljava se u jednoj privatnoj tvrtci kao službenica. Krajem 90­ih sve se više zanima za politička događanja, upisuje studij politologije (uz rad) i odlučuje potpuno promijeniti karijeru. Novinarstvom se bavi od 2003., kada je počela raditi u gradskoj redakciji Jutarnjeg lista. Karijeru nastavlja u magazinu Story, gdje se bavila temama vezanim uz svijet kazališta, filma, glazbe i kulture. Zbog zanimanja za šire društveno­političke teme, 2007. godine prelazi u politički tjednik Nacional, gdje je obrađivala razne društvene fenomene i raspon tema od znanosti i medicine do kriminala i politike, što je često uključivalo dublje istraživanje. S grupom novinara 2011. prelazi u novoosnovani tjednik Aktual, ondje se fokusira uglavnom na teme iz unutarnje politike. Paralelno uz rad, završila je studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i upisala diplomski studij iz područja međunarodnih odnosa. Od 2013. ima status slobodne novinarke. Autorica je knjige "Tuđman i Perković". Krajem 2014. priključuje se ekipi na čelu s Berislavom Jelinićem koja je nakon dvije i pol godine pauze ponovno pokrenula tjednik Nacional.