Dan ustanka naroda Like obilježen je u nedjelju u Srbu u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) Republike Hrvatske, a uz veliko osiguranje policije održan je i kontraskup u organizaciji Autohtone hrvatske stranke prava (A-HSP) i nekoliko dragovoljačkih udruga na kojemu je spaljen transparent s petokrakom i kokardama te logom Srpske radikalne stranke.

Na obilježavanju Dana ustanka u Srbu predsjednik SABA-e Franjo Habulin rekao je da se poslije 74 godine s ponosom može reći da se tu dogodio ne samo pokret otpora, nego i oružani ustanak naroda protiv okupatora i njihovih domaćih slugu.

Predsjednik Lige antifašista Zoran Pusić rekao je da je ovaj masovni narodni ustanak 27. srpnja 1941. bio potaknut strašnim zločinima ustaša pod vodstvom Maksa Luburića nad stotinama ljudi toga kraja. Pa, iako bi unatoč tomu nakon 74 godine to za većinu građana trebala biti daleka povijest, ona se ipak danas vraća kroz “ostrašćeni revizionizam”, rekao je Pusić.

“Lažima i izmišljotinama relativizira se zloćudnost pokreta kao što su nacizam i ustaštvo, jednom riječju fašizam i osnivaju se društva kojima je cilj dokazati da u Jasenovcu praktički nitko nije stradao, a ako jest, onda je zato što je to zaslužio, te da su tisuće pobijenih u Jadovnom izmišljeni kao i da se u Srbu dogodila četnička pobuna u cilju stvaranja Velike Srbije”, rekao je Pusić.

Ideje fašizma, rekao je Pusić, imaju “dijaboličnu privlačnost za dio ljudi”, posebno u vrijeme ekonomskih kriza i besperspektivnosti.

 

  • Saborski zastupnik i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac rekao je da država iz godine u godinu troši novac na desetke policajaca koji osiguravaju skup u Srbu “od ljudi koji mrze i koji bi rado protjerivali”.

 

“Ljudi su to koji kažu da je ovo Pupovcu zadnji skup, da Pupovca treba protjerati, pa onda država nas štiti kao da smo u rezervatu. Ali mi ne prihvaćamo rezervat, jer to nije sloboda”, rekao je Pupovac te istaknuo da će se antifašisti u Srbu okupljati sve dok antifašističke vrijednosti u udžbenicima i na političkim govornicama ne budu istinski dio ustavnih vrijednosti.

Pupovac je također rekao da se treba prisjetiti da su ovdje prije 74 godine počinjeni zločini prema Srbima Brotnja, Bubnja, Suvaja i Osretka, ali i u Boričevcu prema Hrvatima.

Mi koji se ovdje danas okupljamo sjećamo se i jednih i drugih, rekao je Pupovac. “Boli nas stradanje jednih i drugih, a posebno nas boli što nijedan župan ni gradonačelnici iz dalmatinskih županija i gradova ne dolaze ovamo odati počast za 92 poginula partizana iz Dalmacije, koji su pokopani u Srbu na mjesnom groblju”, rekao je Pupovac te pozvao okupljene da minutom šutnje odaju počast i žrtvama Boričevca i okolnih srpskih sela i 92 dalmatinskih partizana.

U Boričevcu je danas gospićko-senjski biskup Mile Bogović, u propovjedi u župnoj crkvi Rođenja BDM u nazočnosti potomaka protjeranih mještana toga sela, rekao “da su pobijeni ili prognani Hrvati žrtve upravo te ‘prve puške’ koja se slavi u Srbu”.

Potomke mještana Boričevca pozvao je da ne zaborave stradanja svog naroda jer, kako je rekao, “žrtve imaju pravo na sjećanje”, a mi “nemamo pravo na zaborav”.

“Koliki se novci dadoše ne samo za spomenik u Srbu nego i za slavlja, a i današnje društvo još izdvaja velika sredstva za velike laži i o Jasenovcu i o Srbu, i o mnogim drugim stupovima na koje se oslanjao partizansko-komunistički režim”, rekao je Bogović.

Na kontraskupu u Srbu, na kojemu su govori popraćeni pozdravima “za dom spremni”, Dražen Keleminec iz A-HSP rekao je da “27. srpnja 1941. u Srbu nije bio antifašistički, nego četnički ustanak”.

“Ti su četnici spalili mještane sela Ivezići, čije su kosti tek nedavno ekshumirane. A onda je 1991. godine, ovamo u Srb došao i Šešelj i ponovno podigao velikosrpsku ideju, da ovo bude njihova Srbija, te je ponovno počelo ubijanje i klanje. Zato poručujem Miloradu Pupovcu da zapamti moje riječi, ovo mu je zadnja proslava u Srbu”, rekao je Keleminec.

Na inzistiranje novinara da odgovori kako to planira postići, nije imao odgovor.

Do 1990. godine, dan 27. srpnja obilježavao se kao Dan ustanka naroda i narodnosti SR Hrvatske, a u samostalnoj Hrvatskoj se Dan antifašističke borbe obilježava 22. lipnja jer je na taj dan 1941. u šumi Brezovici pokraj Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred – prva naoružana antifašistička postrojba u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugom svjetskom ratu.

Komentiraj

PODIJELI
NACIONAL je već 20 godina najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj.