Cijene hrane zabilježile su u kolovozu najoštriji pad u gotovo sedam godina pod utjecajem obilne opskrbe, nižih cijena energije i zabrintuosti zbog usporavanja kineskog gospodarstva, izvijestila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO-v indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda spustio se u kolovozu na prosječnih 155,7 bodova, smanjivši se za 5,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. To je njegov najoštriji pad od prosinca 2008., napominju u FAO-u.

Košarica obuhvaća pet kategorija osnovnih prehrambenih proizvoda – žitarice, meso, mlijeko i mliječne proizvode, biljne masnoće i šećer.

Meso je jedina kategorija prehrambenih proizvoda čije su cijene ostale nepromijenjene u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj su pak razini manje 18 posto, s obzirom na rekordnu razinu odgovarajućeg FAO-vog podindeksa u prošlogodišnjem kolovozu.

Najviše je pak u prošlom mjesecu pojeftinio šećer, za 10,0 posto u odnosu na srpanj, kako pokazuje pad odgovarajućeg FAO-vog podindeksa, najvećim dijelom rezultat kontinuiranog slabljenja brazilskog reala prema dolaru, budući da je Brazil najveći proizvođač šećera u svijetu.

 

  • Ključni su razlog nižih cijena žitarica višekratna poboljšanja prognoza proizvodnje u sezoni 2015/2016., ističu u FAO-u.

 

 

Dodatno su cijene šećera pritisnula i pojačana očekivanja da će Indija, drugi po veličini proizvođač šećera u svijetu, postati neto izvoznik u sezoni 2015/2016.

Značajno se smanjio i podindeks koji mjeri cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 9,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, najvećim dijelom zbog značajnog pada cijena mlijeka u prahu, sira i maslaca, u prvom redu zbog slabije uvozne potražnje iz Kine, s Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike.

Oštro su – za 8,6 posto u odnosu na srpanj – pale i cijene biljnih masnoća, kliznuvši na najnižu razinu od ožujka 2009., odražavajući u prvom redu najnižu razinu cijena palminog ulja u šest i pol godina, s obzirom na slabiju uvoznu potražnju u Indiji i Kini.

Osjetno su pale i cijene žitarica, za sedam posto u odnosu na srpanj, pritisnute nižim cijenama pšenice i kukuruza koje su ponovo krenule silaznom putanjom, nakon dva uzastopna mjeseca umjerenog rasta. U odnosu na prošlogodišnji rujan manje su 15,1 posto.

Ključni su razlog nižih cijena žitarica višekratna poboljšanja prognoza proizvodnje u sezoni 2015/2016., ističu u FAO-u.

Agencija je tako u četvrtak u odvojenom izvješću ponovo povisila prognozu globalne proizvodnje žitarica u ovoj godini, za 13,8 milijuna tona, na ukupno 2,54 milijarde tona. Time bi još ona uvijek bila 21 milijun tona niža od prošlogodišnjeg rekorda.

Prognoza proizvodnje žitarica koje se primarno koriste za stočnu hranu, uključujući kukuruz, podignuta je za 7,5 milijuna tona, na 1,311 milijardi tona. Prognozirani je obujam za 1,5 posto manji od prošlogodišnjeg rekorda, najpominju u FAO-u.

Glavni su razlog izmjene prognoze neočekivano dobri uvjeti za uzgoj kukuruza u Argentini, Brazilu i SAD-u, koji su više nego nadoknadili očekivani pad proizvodnje te žitarice u Europskoj uniji zbog suše i visokih temperatura.

Blago je – za pet milijuna tona – podignuta i prognoza proizvodnje pšenice u ovoj godini, na ukupno 728 milijuna tona, budući da su poboljšana očekivanja uroda u Australiji, EU, Ruskoj Federaciji i Ukrajini neutralizirala sniženu prognozu proizvodnje u Kanadi zbog suše.

Komentiraj

FOTO:Hrvoje Jelavic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.