Pravi je trenutak da EU poruči državama zapadnog Balkana da za njih postoji europska perspektiva, rekao je u srijedu Bojko Borisov, premijer Bugarske koja idućih šest mjeseci predsjeda tim europskim savezom, dok je čelnik Europske komisije Jean-Claude Juncker istaknuo kako te države prije ulaska trebaju riješiti granična pitanja kako bi se izbjegao sadašnji scenarij Hrvatske i Slovenije.

Bugarska je početkom 2018. preuzela predsjedanje Europskom unijom od Estonije, a kao jedan od svojih glavnih prioriteta istaknula je jačanje europske perspektive zapadnog Balkana. Sofija želi biti lider na Balkanu i želi da njezino predsjedništvo ostane upamćeno prije svega kao balkansko predsjedništvo.

“Ovo je pravi trenutak da državama zapadnog Balkana kažemo da za njih postoji europska perspektiva”, rekao je Borisov u Europskom parlamentu u govoru kojim je predstavio program bugarskog predsjedništva.

“Znamo da do proširenja Unije neće doći za vrijeme mandata ove Komisije, no moramo državama kandidatkinjama jasno reći što mogu očekivati… i što točno uraditi kako bi ušli u EU”, istaknuo je bugarski premijer.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker ranije je dao do znanja da u vrijeme mandata ovog sastava najvišeg izvršnog tijela EU-a neće doći do proširenja saveza, no taj mandat završava već iduće godine.

Bugarska ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharieva je sredinom siječnja rekla kako je 2025. godina realističan scenarij za prvo novo proširenje Unije, piše EUobserver.

Crna Gora je najviše napredovala u pregovorima, otvorivši 30 poglavlja od kojih ih je zatvorila tri. Slijedi ju Srbija koja bi tijekom bugarskog predsjedanja mogla otvoriti “dva ili tri” poglavlja.

Komisija očekuje da bi tijekom 2018. Makedonija i Albanija, koje već dugo imaju status kandidata, mogle otvoriti pregovore, a za Bosnu i Hercegovinu će pripremiti mišljenje o kandidaturi nakon što dobije odgovore na upitnik koji je u Sarajevo poslala prije godinu dana. Najlošiji status ima Kosovo, a to je dodatno pogoršano u utorak ubojstvom tamošnjeg srpskog političara Olivera Ivanovića.

“Samo jedan metak može dramatično promijeniti situaciju, vidjeli ste što se dogodilo jučer”, rekao je u srijedu Borisov u parlamentu.

O europskoj perspektivi Balkana govorit će se u svibnju na summitu u Sofiji na kojemu će prisustvovati tih šest zemalja. To će biti treći takav summit koji će okupiti sve zemlje članice EU-a i regije, nakon onoga u Solunu 2003. i u Zagrebu 2000. godine.

“Ljudi na Balkanu iskreno se nadaju da će prije ili kasnije biti pozvani u Europsku uniju. Neke su postigle značajan napredak, neke ne toliko velik, no sve se trude”, rekao je Borisov, dodavši kako su zemlje poput Bugarske, kao i druge države u regiji, pokazale da se međusobnim dijalogom mogu prevladati svi problemi.

“Balkan je veoma osjetljivo i krhko područje i ako se počne tresti, počet će se tresti i čitava Europa”, upozorio je bugarski čelnik.

Ako EU ne pomogne tim državama, to će učiniti zemlje poput Rusije, Kine i Saudijske Arabije, stoga je “došao trenutak da damo šansu toj regiji”, dodao je.

I Juncker se u EP-u složio da zemlje zapadnog Balkana zaslužuju “dobivanje stvarne europske perspektive”.

“Bugarska je predodređena da vodi balkanske zemlje i da sudjeluje u procesu proširenja. Uvijek ukazujem na to koliko je Bugarska postigla od članstva u EU-u, pogotovo na gospodarskom području”, rekao je šef Komisije.

Bugarsko gospodarstvo je u proteklom razdoblju raslo za 3,9 posto, proračun je pod kontrolom, “mnogo boljom nego u drugim državama članicama”, a i zaposlenost bilježi pozitivne trendove, istaknuo je Juncker, dodavši kako je ta zemlja zbog toga spremna uskoro se pridružiti mehanizmu ERM-2, svojevrsnoj “čekaonici” za ulazak u eurozonu kojoj bi se mogla pridružiti kroz nekoliko godina.

“Moramo reći državama kandidatkinjama koja su naša očekivanja od njih ako žele pristupiti, jer članstvo ne pada s neba. Svi granični sukobi koji postoje između zemalja zapadnog Balkana moraju se riješiti prije ulaska, a ne da ih kao u slučaju Hrvatske i Slovenije rješavamo godinama nakon što su ušle u EU”, upozorio je europski čelnik.

Idući predsjedatelj EU-om je Austrija čiji je novi premijer Sebastian Kurz također veliki zagovaratelj proširenja Unije na zapadni Balkan, a poslije Beča europsko vodstvo preuzima Rumunjska, tako da će se kontinuitet težnje prema europskoj perspektivi Balkana održati.

Migracije

Borisov je rekao kako će Bugarska tijekom svog predsjedanja pomoći i svojim iskustvom po pitanju migracija jer je “u godinu dana uspjela smanjiti migrantski pritisak na nulu”, a “napornim radom na granici s Turskom pokazala je kako se nositi s tim problemom”.

U tome joj je pomoglo 160 milijuna eura kojih je primila od EU-a, ali i sporazum Bruxellesa i Ankare, rekao je bugarski premijer.

“Više godina govoromo što trebamo činiti, a to je sljedeće – jedini način da se uđe u EU jest preko graničnih prijelaza, a svatko tko to čini mora biti provjeren”, naglasio je Borisov, dodavši kako je Europa spremna pomoći onima koji bježe od rata i kako se trebaju rješavati temeljni uzroci migracija i pomagati onim državama u kojima vladaju sukobi. Istaknu je i kako Europa “reagira na prijetnje umjesto da ih sprječava” i da “ostavlja drugima da donose odluke” koje su za nju veoma važne i koje ona na kraju rješava.

Bugarski čelnik vjeruje i kako Europa mora raditi na normalizaciji odnosa s Rusijom, za što će tražiti potporu drugih zemalja, a na čemu je već započeta suradnja s europskim povjerenicima i čelnicima institucija.

Borisov je, među ostalim, najavio i kako će učiniti sve da bugarski parlament ratificira Istanbulsku konvenciju, konvenciju Vijeća Europe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Komentiraj