Nakon Brexita nekoliko američkih banaka ozbiljno planira napustiti Veliku Britaniju i London te će svoja europska sjedišta preseliti u neke druge države. Irska i Dublin su zbog blizine i vrlo povoljnog poslovnog okruženja vrlo vjerojatno prvi kandidati za novi dom američkih banaka, ali i drugih kompanija

Odluka većine birača da Velika Britanija napusti Europsku uniju šokirala je Europu, ali najveći šok svakako su doživjeli Irci koji će ponovno morati dizati granicu sa Sjevernom Irskom. Zato ne trebaju ni čuditi prve reakcije nekih irskih političara koji su pozvali na ujedinjenje Republike Irske i Sjeverne Irske. Najglasniji je bio predsjednik Sinn Feina Gerry Adams koji je jutro nakon referenduma izjavio da Sjeverna Irska nije obvezna priznati rezultate jer su birači tog dijela Ujedinjenog Kraljevstva glasovali za ostanak u Europskoj uniji te da je sada otvoren put prema ujedinjenju Irske.

Međutim, vrlo brzo Irci su shvatili da Brexit možda i nije tako loša stvar za njihovu državu. Naime, u proteklih nekoliko mjeseci agenti za prodaju nekretnina u Dublinu primijetili su neobično visoku potražnju za velikim uredskim prostorima na najboljim lokacijama u glavnom irskom gradu. Neki od njih su irskim medijima otkrili da je uglavnom bila riječ o ljudima s američkim naglaskom. “Zvali smo ih ljudi u crnom i šalili smo se da su pripadnici neke američke tajne službe”, otkrio je za Irish Examiner jedan od dublinskih agenta za nekretnine. Iako u početku nikome nije bilo baš jasno otkud odjednom tako veliki interes Amerikanaca za poslovne nekretnine u Dublinu, samo nekoliko dana nakon britanskog “Ne” Europskoj uniji stvari su postale puno jasnije. Nekoliko američkih banaka posljednjih dana je prilično nemušto pokušalo sakriti činjenicu da ozbiljno planiraju napustiti Veliku Britaniju i London te da će svoja europska sjedišta preseliti u neke druge države. Irska i Dublin su zbog blizine i vrlo povoljnog poslovnog okruženja vrlo vjerojatno prvi kandidati za novi dom američkih banaka, ali i ostalih kompanija. Jedna od banaka koja se spominje u toj priči je Morgan Stanley čiji su predstavnici navodno u Dublinu već pronašli mjesto gdje će raditi oko 2000 ljudi u njihovoj novoj europskoj središnjici.

JOŠ JEDNA VELIKA AMERIČKA TVRTKA, Fidelity International, već je stvorila poprilično veliku bazu u Irskoj te je ranije ove godine potpisala dva ugovora za najam gotovo 6500 četvornih metara poslovnog prostora u samom centru Dublina. Najveći je to ugovor na području iznajmljivanja nekretnina u Dublinu potpisan ove godine, a Fidelity International će vlasniku zgrade, irsko-američkoj tvrtki Green Reit, svaki isplatiti oko 3,3 milijuna eura. Green Reit je inače cijelu zgradu George’s Quay House u Dublinu kupio u lipnju 2014. godine za 375 milijuna eura.

Ti poslovi najbolji su primjer neobične situacije u kojoj se Irska našla nakon britanskog referenduma jer ta država istovremeno može biti zemlja koja će biti najviše pogođena Brexitom, ali i zemlja koja će najviše profitirati. S jedne strane tu je već spomenuto ponovno uvođenje graničnih kontrola na granici sa Sjevernom Irskom, koja će sada biti jedina kopnena granica između Velike Britanije i Europske unije. Isto tako, bit će potrebno napraviti potpuno nove trgovinske ugovore između Irske i Velike Britanije, a za Irce će to predstavljati veliki problem jer im je Velika Britanija glavni trgovinski partner s kojim imaju daleko najveću robnu razmjenu. Ti ugovori “zabavljat” će pravne i ekonomske stručnjake u Irskoj idućih nekoliko godina i irsko bi gospodarstvo moglo pretrpjeti popriličnu štetu. No, s druge strane, velike i bogate kompanije, tehnološke start-up tvrtke i lovci na talente već traže načina kako prebaciti svoje tvrtke u jedini glavni grad u Europskoj uniji u kojem je engleski službeni jezik. Osim bankara, među prvima koji su odlučili izabrati dublinsku četvrt Docklands kao svoje novo europsko sjedište su neke tehnološke tvrtke koje se bave financijskim transakcijama na internetu. U Dublinu su već i prije Brexita sjedište imale tvrtke poput PayPala, Dinga i Realaxa, a sada će za njima doći i još neke tvrtke koje više ne žele plaćati milijune funti za najam u centru Londona. Glavni razlog za njihov odlazak iz Londona i Velike Britanije je tzv. financijska putovnica Europske unije. Riječ je o dozvoli koju daje Europska unija i pomoću koje tvrtke mogu obavljati financijske usluge u cijeloj Europi. Izlaskom Velike Britanije izEU-a, financijske tvrtke sa sjedištem u toj državi suočene su s realnom mogućnosti da tu putovnicu izgube te su prisiljene tražiti nove destinacije u kojima će imati europska sjedišta. Dublin je i u ovom slučaju jedan od najpoželjnijih gradova, pogotovo zbog činjenice da u taj grad već nekoliko godina dolaze razne tehnološke tvrtke i startupi koje je irska vlada privukla poreznim olakšicama i poticajima. Upravo su te kompanije najzaslužnije što se Irska vrlo brzo izvukla iz ekonomske krize i što je danas ponovno jedna od najbrže rastućih država Europske unije.

  • VELIKE I BOGATE KOMPANIJE, tehnološke start-up tvrtke i lovci na talente već traže načine kako prebaciti svoje tvrtke u jedini glavni grad u Europskoj uniji u kojem je engleski službeni jezik

Danas devet od deset globalnih softverskih tvrtki ima svoja EU predstavništva u Irskoj, a stope rasta irskog BDP-a ove godine kretat će se oko šest posto. Nezaposlenost je već odavno pala ispod 10 posto, a jedan od razloga je i taj što ICT sektor u Irskoj zapošljava više od 105 tisuća ljudi, dok je ta brojka u Hrvatskoj, koja ima približno jednak broj stanovnika, oko 31 tisuće. Nakon što se Irska našla u velikoj ekonomskoj krizi, političari su shvatili da se mora transformirati financiranje javnog visokog obrazovanja te se postigla puno veća kompetitivnost institucija, što je dovelo do većeg naglaska na brigu o zapošljavanju, ali i veće posvećenosti svakom pojedinom studentu. Također, osmišljeni su posebni programi sektorskih financiranja prekvalifikacija za deficitarna ICT i digitalna zanimanja, u čemu je Irska jedna od vodećih zemalja u Europi.

NE TAKO DAVNO, otprilike do sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća, životni standard u Republici Irskoj nije bio nešto drastično viši nego u Hrvatskoj, a istovremeno je bio znatno niži u odnosu na tada vodeće europske ekonomije poput Velike Britanije, Zapadne Njemačke ili Francuske. Danas su njihove prosječne neto plaće oko tri puta više u odnosu na hrvatske, zbog čega je i posljednjih godina tisuće Hrvata odlučilo potražiti posao baš u toj zemlji. Od zemlje masovne emigracije Republika Irska postala je jedna od najzanimljivijih destinacija imigranata iz cijelog svijeta. Sve to se događa samo nekoliko godina nakon što je irska ekonomija bila na rubu propasti. Naime, prije samo šest godina Irska se našla u društvu Španjolske, Grčke i Portugala kao država s najvećim problemima u Europskoj uniji te su bili prisiljeni potražiti pomoć MMF-a i eurozone od 85 milijardi eura. Od te 2010. do danas BDP je u stalnom rastu i unatoč tome što je država smanjivala potrošnju, čak za osam posto u usporedbi s razdobljem kada se najviše trošilo.

Jedan od razloga takvog uspjeha je i reforma kojom je broj lokalnih jedinica smanjen sa 114 na 31, a broj vijećnika s 1627 na 949 ili za 42 posto. Dok je broj političara na lokalnoj razini srezan, reformom se putem povećanja otvorenosti rada jedinica lokalne i regionalne uprave i prihvaćanja inicijativa, ohrabrivalo neposredno uključivanje samih građana u rad za dobrobit zajednice. Osim toga, u Irskoj je i dan danas na snazi Sporazum o socijalnom partnerstvu kojim je postignut konsenzus oko plaća i glavnih smjernica gospodarske politike, a sklopljen je još 1987. između vlade, oporbe, sindikata i poslodavaca. Irska se u krizi okrenula jačanju izvoza, no imala je izvoznih aduta, te je pozvala Irce, ma gdje bili u svijetu, da kupuju irsko, a nije odustala ni od niskog poreza na dobit od 12,5 posto, zbog kojeg ih je nedavno prozvao i američki predsjednik Obama, jer su mnoge tvrtke iz SAD-a preselile svoja sjedišta i u Irsku da bi izbjegle porez od 35 posto koji bi ih doma zakačio.

Irskoj ne pada na pamet povećavati taj porez, jer je u dvadesetak godina privukla tisuću velikih multinacionalnih kompanija koju su je odabrale za svoje europsko sjedište, a i zapošljavaju oko 150 tisuća ljudi. Njihova proizvodnja čini četvrtinu irskog BDP-a i oko 75 posto irskog izvoza. Hrvatska ima porez na dobit od 20 posto i papreni porez na dohodak. Hrvatska s godišnje bruto plaće od 25.000 dolara uzima gotovo svaku treću kunu i radnicima ostaje 67,17 posto te plaće ili mjesečna neto plaća od 8353 kuna. Prosječna porezna stopa za zapadnu Europu na te plaće iznosi 17,83 posto, a u Hrvatskoj je 32,83 posto, dok je u Irskoj ta stopa devet posto, prema analizi UHY Internationala.

  • PREDSJEDNIK SINN FEINA Gerry Adams je jutro nakon referenduma izjavio da Sjeverna Irska nije obvezna priznati rezultate referenduma te da je otvoren put prema ujedinjenju Irske

I MJERE ŠTEDNJE koje su posljednjih godina u Irskoj provođene bile su teške, ali ni približno žestoke kao u Grčkoj ili Španjolskoj jer su Irci imali nešto drugačiji pristup ozloglašenim mjerama. Prije svega, izuzetno se pazilo na dobrobit najsiromašnijeg dijela irskog društva. Nije bilo rezanja starosnih mirovina i naknada za nezaposlene. Svi su plaćali veće poreze, no doista radikalna povećanja nameta odnosila su se samo na bogatije dijelove društva. Smanjenja plaća u javnom sektoru promatrana su kroz prizmu velikih povišica koje je taj sektor imao prije početka krize, tako da su irski državni službenici shvaćali da su i dalje relativno dobro plaćeni.

Istovremeno, Irska je možda najveći dobitnik EU-a, čijim je novcem izgradila autoceste, telekomunikacije, sveučilišta i socijalni sustav. Razlika u onome što je Irska uplatila u fondove Europske unije i onoga što je dobila iz njih iznosi 55 milijardi eura. Kako je poticala ulaganja u nove tehnologije, posebno informacijsko-komunikacijske, softversku industriju i e-poslovanje, Irska je izrasla u europski centar informatičke industrije. Procjenjuje se da svako treće računalo koje je prodano u Europi stiže iz Irske, a u toj zemlji proizvodi se 12 od 25 najkorištenijih lijekova na svijetu.

OVE BROJKE NAKON BREXITA mogle bi se još više povećati i još bi više velikih kompanija moglo potražiti prostore u Dublinu. Jedini problem mogao bi biti manjak poslovnih prostora jer, kako kaže jedan od agenata, broj iznajmljenih nekretnina već je sada nadmašio brojke od prije izbijanja krize prije šest godina. Međutim, i taj problem mogao bi imati pozitivnu stranu jer bi se ponovno mogla aktivirati posrnula irska građevinska industrija, što bi sigurno značilo i još veći rast BDP-a, pogotovo ako se ostvare neka predviđanja da bi u Dublin u sljedećih nekoliko godina s novim tvrtkama trebalo doći i oko 300 tisuća novih dobro plaćenih radnika u informatičkom i financijskom sektoru. I dok najstariji neprijatelj i prijatelj te najveći trgovinski partner ide prema nesigurnoj budućnosti, Irci podsjećaju da je stari kineski simbol za krizu sastavljen od dvaju simbola. Jedan predstavlja riječ za opasnost, a drugi riječ za priliku. Upravo taj simbol najbolje opisuje situaciju u kojoj su se Velika Britanija i Irska našle nakon Brexita.

Komentiraj

FOTO:Guliver/Getty Images
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.