Bivši direktor Gavrilovića Vladimir Demetrović u utorak je komentirao arbitražni proces u kojem Georg Gavrilović pred Međunarodnim centrom za rješavanje sporova u ulaganju (ICSID) u sporu protiv Hrvatske traži naknadu štete od čak 198,5 milijuna eura kao proces u kojem država ne štiti svoju imovinu te je ocijenio da postoji niz manjkavosti u pripremi DORH-a za obranu državnih interesa i interesa bivših Gavrilovićevih radnika i grada Petrinje.

Bivši direktor Gavrilovića od države imenovan 1995., a koji nikada nije preuzeo tu funkciju, na konferenciji za novinare u Zagrebu ustvrdio da mu nije jasno zašto će hrvatske interese u arbitraži u Washingtonu početkom ožujka zastupati francuski odvjetnici, a postavio je i pitanje zašto nitko od radnika koji su stvorili Gavrilović nije angažiran u arbitražnom procesu
Demetrović je istaknuo i da su dva glavna svjedoka obrane koje pomoćnik državnog odvjetnika Boris Koketi vodi u Washington bivši načelnik petrinjske policijske uprave i poslovođa jedne Gavrilovićeve trgovine koji, prema njegovim riječima, ne mogu do kraja rasvijetliti privatizaciju i Gavrilovićevo preuzimanje i kako ističe, uništavanje tog poduzeća od 1991. do danas.
‘Krajnje je vrijeme da Republika Hrvatska postane domovina Hrvatska i da štiti svoje građane i svoju imovinu’, istaknuo je Demetrović navodeći i da sumnja u objektivnost arbitraže u Washingtonu budući da Georg Gavrilović ima i američko državljanstvo jer je, istaknuo je Demetrović, unio kapital u SAD.
Demetrović je  i izrazio je i sumnju u ozbiljnost države da brani hrvatske interese u toj arbitraži navodeći cijeli niz primjera u dosadašnjem nizu neuspješnih pokušaja poništavanja, kako ističe, kriminalne privatizacije petrinjske mesne industrije.
‘Sabor raspravlja kako namaknuti 500 milijuna eura za otplatu duga, a s druge strane zapostavlja iznimno vrijednu imovinu za koju je, kao da je na kocki ili ruletu, spremna se odreći’, rekao je Demetrović ističući i da se u arbitraži osim 198,5 milijuna eura postavlja i pitanje vlasništva nad više od 400 nekretnina na području Petrinje.
Najnoviji istup bivšeg direktora Gavrilovića uslijedio je nakon upozorenja Udruge bivših radnika Gavrilovića koji su u veljači prošle godine predstavili novu dokumentaciju kojom žele dokazati da petrinjska mesna industrija nikada nije bila u vlasništvu Georga Gavrilovića. Tada su upozorili da je počela rasprodaja imovine te tvrtke u državnom vlasništvu u BiH te da je povrat nekretnina nekadašnjeg Gavrilovića zatražila i Marijana Gavrilović, Georgova sestra. Uz to, otkrili su i da je  još 2011. kalifornijska tvrtka Tradexim International upisala zabilježbu nad dijelom nekretnina u nekadašnjem vlasništvu te petrinjske tvrtke.
Istaknuvši i da je  ̎slučaj Gavrilović najveća privatizacijska pljačka u Hrvatskoj’, zatražili su i prekid arbitraže kojom Georg Gavrilović i članovi njegove obitelji pokušavaju od države tražiti gotov dvjestotinjak milijuna eura odštete i više od  400 nekretnina na području Petrinje. Ponovili su i zahtjev i za poništenjem stečaja Gavrilovića i ponovni postupak privatizacije prema kojem bi 40 posto tvrtke pripalo radnicima, 40 posto bi bilo prepušteno tržištu, a 20 posto bi ostalo u državnom vlasništvu.
Prema riječima Vladimira Demetrovića, na tada oglašenu prodaju imovine Gavrilovića u BiH nitko od nadležnih državnih institucija nije reagirao što je, kako Demetrović ističe, samo nastavak nebrige države za zaštitu svoje imovine još od stečaja i sporne privatizacije Gavrilovića 1991. godine kada je ta tvrtka vrijedila čak 557 milijuna njemačkih maraka.
Demetrović je podsjetio i na to da je to da je pet od ukupno devet poduzeća, knjigovodstvene vrijednosti tadašnjih 67 milijuna njemačkih maraka  Georgu Gavriloviću tada prodano za samo 3,3 milijuna DEM. Osim toga, u prodaji  na temelju natječaja objavljenog dan nakon pada Petrinje 23. rujna 1991., postupci pretvorbe i privatizacije nisu bili u skladu sa zakonskim odredbama jer nije bio utvrđen popis imovine, cijena je bila za 64 milijuna maraka manja od knjigovodstvene, a Gavrilović je kasnije koristio i nekretnine koje nisu bile u njegovom vlasništvu i koje nisu bile uključene u prodaju.
Osim toga, Demetrović je istaknuo je i da Georg Gavrilović kao državljanin Austrije prema tadašnjim zakonima nije mogao kupiti tvtku u državnom vlasništvu, a Udruga bivših radnika podsjetila je i da je 1996. tadašnji državni pravobranitelj Petar Šale pokrenuo tužbu za raskid kupoprodajnog  ugovora s Georgom Gavrilovićem, iz 1991. da bi nakon šest godina DORH odustao od spora i to, kako se isticalo, na zahtjev ̎ lažnog socijaldemokrata ̎ Slavka Linića.
Udruga bivših radnika Gavrilovića još je prošle godine predstavila i videomaterijal koji, kako tvrde, dokazuje sporne okolnosti prodaje Gavrilovića, a naročito dokazuje da je zgrada u kojoj je bila arhiva Gavrilovića, navodno spaljena  tijekom okupacije, bila netaknuta nakon oslobođenja Petrinje 1995. godine.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.