Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere nije isključio mogućnost vraćanja izbjeglica u Sloveniju i Hrvatsku jer u ovim članicama Europske unije, za razliku od Grčke i Mađarske, ne vladaju nehumani uvjeti.

“Budući da se u Grčkoj prema izbjeglicama ne postupa dobro, sudovi su nam zabranili primjenu Dublinskog postupka za ovu zemlju. I za Mađarsku postoje slične presude. Kad su u pitanju Hrvatska i Slovenija, situacija je drugačija. Zato moramo ispitati postoji li mogućnost masovnijeg vraćanja izbjeglica u te zemlje”, rekao je De Maiziere u razgovoru za dnevnik “Stuttgarter Nachrichten” od ponedjeljka.

On je u razgovoru objasnio zašto tzv. Dublinski postupak, po kojemu izbjeglice moraju biti zadržane u onim zemljama članicama u kojima su po prvi put stupile na tlo Europske unije, trenutno ne funkcionira.

 

  • Nekoliko njemačkih sudova je u prošlosti donijelo presude po kojima se izbjeglice, tj. tražitelji zahtjeva za azilom, ne smiju vraćati u zemlje poput Grčke jer tamo vladaju nehumani uvjeti.

 

“Činjenica da u Grčkoj vladaju nehumani uvjeti za prihvat izbjeglica izaziva ljutnju, pogotovo ako se uzmu u obzir svote koje su dodijeljene Grčkoj kako bi se to stanje promijenilo”, rekao je njemački ministar unutarnjih poslova.

On se osvrnuo i na sve češću pojavu neprihvatljivog ponašanja izbjeglica koje odbijaju smještaje koje im dodjeljuju vlasti.

“Do ovog ljeta su izbjeglice bile zahvalne i prijateljski raspoložene prema vlasti: uredno su se registrirale i bivale raspoređene po čitavoj zemlji. No već neko vrijeme primjećujemo da mnoge izbjeglice to više ne prihvaćaju. Ne pristaju na registraciju i odlaze tamo gdje oni smatraju da bi trebali biti. To ne ide više tako. To u svakom smislu riječi nije u redu. Ne postoji pravo niti za jednog izbjeglicu da sam odabire gdje će biti smješten”, zaključio je De Maiziere.

 

  • On je u intervjuu naglasio kako će vlasti poduzeti sve kako bi se što prije protjerali oni koji nemaju izgleda za ostanak u Njemačkoj. Tu je posebno istaknuo državljane zemalja zapadnog Balkana, prije svega Albance, ali i Afganistance koji u posljednje vrijeme dolaze u Njemačku.

 

“Mi mladim ljudima iz Afganistana moramo dati do znanja da su oni potrebni pri izgradnji svoje zemlje. Mnogi dolaze iz sigurnih dijelova zemlje poput Kabula. Mi im moramo reći: ne možete dobiti azil samo zato jer vam ne odgovara stanje u vašoj zemlji. Zato ćemo svaki zahtjev za azilom državljana Afganistana pomno ispitati”, rekao je De Maiziere za “Stuttgarter Nachrichten”.

On je na kraju razgovora priznao da je novonastala situacija s izbjeglicama voda na mlin desnim populistima, ali je isto tako izrazio uvjerenost kako je povjerenje u politički sustav i političke stranke dovoljno veliko da se društvo odupre populističkim iskušenjima.

Bild: Njemačka bi ove godine mogla primiti 1,5 milijuna izbjeglica

Iako se još početkom ljeta službeno govorilo o brojci od 400.000 osoba, Njemačka bi se ove godine mogla suočiti s preko 1,5 milijuna izbjeglica, javlja u ponedjeljak dnevnik Bild pozivajući se na izvore u njemačkoj vladi.

“U posljednjem tromjesečju tekuće godine očekuje se dolazak 920.000 izbjeglica u Njemačku. Do sada se očekivalo da će u nadolazećim zimskim mjesecima broj izbjeglica pasti, ali se na osnovi prognoza s terena do kraja godine očekuje konstantno snažan priljev izbjeglica”, piše Bild pozivajući se na izvore u vladi.

U dokumentu koji potječe iz neimenovanog ureda vlade isto se tako izražava bojazan kako bi moglo doći do “kolapsa sustava opskrbe” izbjeglica. Već sad nedostaju smještajni i sanitarni kapaciteti.

 

  • Prema posljednjoj procjeni vlasti, u Njemačku je ove godine trebalo stići 800.000 izbjeglica. Još se uoči ljeta računalo s brojkom od 400.000. Brojku od 1,5 milijuna je u razgovoru za dnevnik “Welt am Sonntag” spomenuo i premijer savezne pokrajine Mecklenburg-Vorpommern, Lorenz Caffier.

 

Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere je odbio dati konkretnije procjene objašnjavajući kako je zasad nemoguće govoriti o pouzdanim brojkama jer velik dio izbjeglica izbjegava registraciju ili, unatoč dodijeljenom mjestu boravka, odlazi u neki drugi dio Njemačke.

Proteklog vikenda na istoku Njemačke, dijelu zemlje u kojem već tradicionalno vlada veći stupanj netrpeljivosti prema strancima, tisuće građana se okupilo na protuizbjegličkim prosvjedima. U mjestu Sebnitz na njemačko-češkoj granici u nedjelju poslijepodne se okupilo oko 2.500 građana koji su htjeli ovim činom podići “živu granicu” kako bi spriječili dolazak novih izbjeglica.

 

  • U gradu Chemnitzu se oko 1.000 prosvjednika okupilo na “maršu šutnje” prosvjedujući protiv planiranog smještaja izbjeglica u jedno naselje u kojem su za vrijeme DDR-a bili smješteni pioniri.

 

U međuvremenu su predstavnici dvije najveće crkve u Njemačkoj, protestantska i katolička, ustale u obranu izbjegličke politike Angele Merkel koja se, zbog svog otvoreno blagonaklonog stajališta prema izbjeglicama, nalazi na udaru žestokih kritika članova vlastite demokršćanske Unije kao i koalicijskog partnera, Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD).

“Mi ćemo se za 20 godina prisjećati ovih dana”, rekao je predsjednik Njemačke biskupske konferencije Reinhard Marx u razgovoru za dnevnik “Sueddeutsche Zeitung” hvaleći humanitarno stajalište Njemačke i njezinih građana. On je, jednako kao i predsjednik Vijeća protestantske crkve Heinrich Bedford-Strohm, branio ustrajavanje Angele Merkel da se zadrži pravo na politički azil u obliku u kojem je trenutno definiran njemačkim ustavom.

Istodobno iz redova oporbe stiže kritika na navodni planirani dogovor između Turske i Europske unije o rješenju izbjegličke krize.

Stranka Zeleni izrazila je bojazan da bi planirani dogovor između Europske unije i Turske o zadržavanju i vraćanju izbjeglica u Tursku mogao ići na štetu ljudskih prava u ovoj zemlji.

“Erdogan će primiti veći dio izbjeglica, a zauzvrat ćemo mi zažmiriti na oba oka kada se budu kršila ljudska prava, prije svega Kurda, u Turskoj”, rekao je predsjednik zastupničkog kluba stranke Zeleni u Bundestagu Anton Hofreiter u razgovoru za javni servis ARD.

Komentiraj

FOTO: EPA/PATRICK PLEUL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.