Krešimir Beljak gostujući u Dnevniku HRT-a nije želio potvrditi da je njegov HSS dogovorio predizbornu koaliciju sa SDP-om.

“O tome s kim će HSS u koaliciju odlučit će Glavni odbor stranke u kojem je 134 odgovornih ljudi. Svoje stajalište neću nametati nikome. Sklon sam onome što je najbolje za Hrvatsku, a je li to koalicija sa SDP-om, odlučit će Glavni odbor stranke”, rekao je Beljak.

Glavni odbor HSS-a u četvrtak, 7. srpnja, u Jastrebarskom će odlučiti s kime će koalirati, a Beljak je Hini na pitanje je li istina da im je SDP ponudio mjesto potpredsjednika Vlade, Ministarstvo poljoprivrede i još četiri do pet saborskih zastupnika, odgovorio da mogu nuditi svašta prije izbora, “ali prvo izbore treba dobiti”.

“Nismo na tržnici. Nećemo se cjenkati s brojem mandata. Prije ćemo pristati na manji broj mandata, a da se napokon počnu rješavati problemi hrvatskog sela i Hrvatske općenito, nego na veći broj mandata koji bi bili samo nečiji ‘dizači ruku'”, rekao je Beljak. Dodao je kako je i njemu osobno prihvatljivija manja ponuda što se tiče određenih broja mandata, a da se konkretno usuglase oko programa nego veća ponuda, a da HSS bude ‘dizač ruku’. “Mi nećemo nikome biti ‘dizači ruku’ i to svima mora biti jasno”, poručio je. Istaknuo je kako će inzistirati na radu te na budućnosti, a ne na prošlosti.

Dodao je kako je, kao gradonačelnik Samobora, u koaliciji s SDP-om, ali da svoje mišljenje neće nametati nikome od članova Glavnog odbora stranke.

Nije htio komentirati riječi Marijane Petir

Beljak nije htio komentirati izjavu zastupnice u Europskom parlamentu te članice Predsjedništva i Glavnog odbora HSS-a Marijane Petir koja je Hini u utorak izjavila da joj je neprihvatljiva koalicija HSS-a sa SDP-om jer, uz ostalo, te dvije stranke baštine bitno drugačiji sustav vrijednosti.

“Ne bih ništa posebno komentirao. Odluku neće donijeti ni Krešo Beljak ni Marijana Petir, nego Glavni odbor koji broji 134 člana. Ne bih prejudicirao nikakve odluke. Ne mislim nikome ‘lomiti ruke’, ne mislim nikoga pritiskati, ne mislim nikoga ucjenjivati niti nagovarati. Svatko ima svoju glavu i mislim da je demokratska odluka bez ikakvih pritisaka najbolja za stranku, a primjer za ostale stranke”, ustvrdio je Beljak.

Podsjetio je da su u Glavnom odboru HSS-a svi oni koji nešto znače u stranci, svi načelnici općina, gradonačelnici, svi župani, zamjenici župana, svi predsjednici županijskih skupština, svi predsjednici županijskih organizacija, 30 biranih članova Glavnog odbora na Glavnoj skupštini.

“Mislim da je to dovoljno široko tijelo da donese odluku. Nažalost, nema vremena za širu demokratsku raspravu unutar stranke jer su rokovi takvi kakvi jesu”, rekao je te ustvrdio da odluka, kakva god bila, neće biti donesena jednoglasno.

“Poštenije je napraviti koaliciju unaprijed, a ne kod javnog bilježnika”

“To je jasno, jer mi smo heterogena stranka što se tiče pogleda. Velika većina bi, naravno, da idemo sami na izbore, ali u ovom slučaju kada ćemo biti u poziciji birati partnere prije ili poslije izbora mislim da je puno poštenije da se to napravi unaprijed, a ne da se ide kod javnih bilježnika”, rekao je Beljak.

Poštenije je, smatra, unaprijed vidjeti s kime je HSS kompatibilan, a ne gubiti vrijeme poslije izbora na slaganje i preslagivanja kako je to bio slučaj poslije zadnjih parlamentarnih izbora.

“Pozivamo i ostale stranke da isto naprave, da se ne skrivaju iza priča da ‘neće ni sa kim, jer će mijenjati cijeli svijet”, kaže Beljak.

Na pitanje koja je opcija HSS-u programski prihvatljivija nakon obavljenih razgovora s SDP-om i s HDZ-om, Beljak je odgovorio da za njih nema neprihvatljivih stranaka u Hrvatskoj, osim ekstremne desnice ili ljevice.

“Ne postoje neprihvatljive stranke za HSS”, dodao je.

Zamoljen da komentira tvrdnje njihove europarlamentarke Marijane Petir  da su na stranačkim tijelima razgovarali i o potencijalnoj liderskoj ulozi HSS-a u okviru stvaranja “trećeg puta” s strankama centra pa da ni ta opcija nije isključena, Beljak je rekao da on taj “treći put” ne vidi.

“Ne vidim tu treću opciju, jednostavno ju ne vidim u ovom trenutku. Vidim, SDP i partnere i vidim HDZ i partnere i vidim Most koji je očigledno partner HDZ-a, mislim, to je očito. Ne vidim zašto to skrivaju, zašto bi ljudi opet doživljavali što su doživjeli prije. Hajdemo se dogovoriti sada, a prepustimo ljudima neka odluče na izborima”, istaknuo je Beljak.

Kaže da bi po njemu pravi “treći put” bio treći put koji bi beskompromisno bio protiv koalicije s SDP-om i s HDZ-om. “To je zadnji put ponudio Most, a vidjeli smo kako je završilo. Prijevarom”, ustvrdio je.

Petir koalicija sa SDP-om neprihvatljiva

Marijana Petir, pak, smatra da bi se Glavni odbor stranke prije donošenja odluke trebao savjetovati sa županijskim organizacijama HSS-a.

“HSS Sisačko-moslavačke županije kojem sam na čelu zaključio je da bi Glavni odbor prije donošenja konačne odluke trebao prethodno konzultirati županijske organizacije HSS-a i čuti što članstvo misli”, rekla je Petir.

Petir je ranije danas rekla kako joj je koalicija sa SDP-om neprihvatljiva.

“Mi smo demokršćanska stranka, stranka centra i ne može nam biti svejedno hoće li netko mijenjati regulativu i tako rastakati vrijednosti koje hrvatski narod živi pri tom ne poštujući volju tog istog naroda. SDP je ne želeći primijeniti odluku naroda na referendumu, mijenjao Zakon o referendumu. To je presedan nikad viđen u novijoj europskoj politici i klasičan udar na demokratski poredak”, ustvrdila je Petir koja je SDP optužila za razaranje sela.

Ako tome pridodamo, kaže Petir, “pogubnu politiku koju je SDP vodio prema hrvatskom selu namještajući natječaje za ruralni razvoj financijerima svoje kampanje kao i poljoprivredno zemljište tajkunima, svjesno uništavajući poljoprivredna obiteljska gospodarstva, jasno je da je to za mene neprihvatljivo”.

Komentiraj

FOTO:Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.