Glavne teme konferencije o zapadnom Balkanu u četvrtak u Beču još donedavno trebale su biti približavanje šest zemalja regije Europskoj uniji te prekogranični infrastrukturni projekti i energetsko povezivanje područja, ali u svjetlu izbjegličke krize koja je žestoko pogodila neke od tih zemalja, imigrantski problem mogao bi se nametnuti kao jedna od ključnih tema.

Konferencija je dio Berlinskog procesa koji je prošle godine inicirala njemačka kancelarka Angela Merkel u cilju poticanja europskih integracija šest zemalja zapadnog Balkana.

Na konferenciji se očekuje svih šest zapadnobalkanskih premijera – albanski Edi Rama, srbijanski Aleksandar Vučić, bosanskohercegovački Denis Zvizdić, crnogorski Milo Đukanović, makedonski Nikola Gruevski i kosovski Isa Mustafa.

Suorganizatori su Merkel i austrijski kancelar Werner Faymann, a na skupu će sudjelovati i talijanski šef vlade Matteo Renzi. Europsku uniju će zastupati šefica diplomacije Federica Mogherini i europski povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn.

Hrvatsku i Sloveniju, zemlje koje se doživljava kao neku vrstu poveznice i karike između Unije i zemalja regije, predstavljaju premijeri Zoran Milanović i Miro Cerar, što će biti njihovo prvo sudjelovanje na istom sastanku nakon izbijanja arbitražne afere.

BiH i Crna Gora usuglasile granicu

I dok je rješenje graničnog pitanja između Zagreba i Ljubljane postalo neizvjesno nakon povlačenje Hrvatske iz arbitražnog postupka, sporazum o granici trebali bi u srijedu u Beču na marginama skupa potpisati Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Bit će to prvi sporazum o razgraničenju koji BiH potpisuje s nekim od susjeda.

“Za nas je vrlo važno što smo riješili pitanje granice s Crnom Gorom. To bi trebao biti početak procesa jer naša je želja doći u sličnu situaciju s Hrvatskom i Srbijom”, izjavio je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak najavljujući skup u Beču.

Faymann je kao domaćin konferencije uoči skupa izjavio kako namjerava države sudionice ohrabriti u njihovim naporima približavanja Uniji, te im odati priznanje za provođenje reformi, ali i upozoriti na one koje su još potrebne, posebno na području vladavine prava i borbe protiv korupcije. “Europska perspektiva za zapadni Balkan od velike je važnosti”, naglasio je.

Crna Gora je među zapadnobalkanskim zemljama najviše napredovala na putu približavanja EU-u i već neko vrijeme vodi pristupne pregovore.

Srbija je formalno počela pregovore o pristupanju, ali na otvaranje prvih poglavlja još čeka, a jedan od uvjeta je i normalizacija odnosa s Kosovom koje još ni na koji način nije pridruženo Uniji.

Makedonija već desetljeće ima status kandidata iako je Europska komisija preporučila otvaranje pristupnih pregovora prije šest godina. Pregovori nisu krenuli zbog spora s Grčkom oko imena države.

Albanija također ima status kandidata i čeka na datum početka pregovora, a BiH je jedina koja još nije ni podnijela zahtjev za članstvo. EU je niz godina inzistirala na provedbi presude Europskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci kojom bi se riješilo pitanje prava pripadnika nacionalnih manjina na izbor za člana Predsjedništva i za Dom naroda BiH. Novim pristupom EU-a prema BiH taj uvjet nije nestao, ali je ostavljen za kasnije, a u prvi plan su istaknute socijalno-ekonomske reforme.

Problem izbjeglica

Iako se na summitu očekuju razgovori o prometnoj infrastrukturi i povezanosti, razgovori o problemu nezaposlenosti mladih, te potpisivanje nekih sporazuma – poput onog o kulturnoj suradnji između Austrije i Kosova, izbjeglička kriza mogla bi zasjeniti ostale teme.

Uoči bečkog sastanka kancelarka Merkel sastala se u ponedjeljak s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom u Berlinu kako bi dali novi francusko-njemački poticaj europskom odgovoru na izbjegličku krizu. Oni su zatražili ujednačeni odgovor Europe zbog izvanredne situacije koja će očito potrajati te ravnopravnu podjelu izbjeglica.

Iz Bruxellesa se javljaju pozivi o usuglašavanju popisa sigurnih zemalja u koje bi se vratili azilanti, a otvorio prostor za one kojima zaista prijeti progon. Čini se da izbjeglička kriza ugrožava i schengenski režim.

Samo u subotu je talijanska obalna straža koordinirala spašavanje 4.400 migranata u Sredozemnom moru, dok je od početka godine više od 100.000 migranata iz Afrike, Bliskog Istoka i južne Azije stiglo u talijanske luke.

Njemačka očekuje dolazak do 800.000 tražitelja azila u 2015.

Po podacima Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHCR) u Srbiju je u noći na nedjelju, poslije prolaska kroz Makedoniju, ušlo više od 7.000 ljudi. Očekuje se da će ih uskoro doći još i više, pa Međunarodni Crveni križ sljedećih dana strahuje od “dramatičnog porasta” broja izbjeglica u Srbiji. Dužnosnici Crvenog križa u prihvatnom centru u Preševu, na jugu Srbije, apeliraju da im se uputi pomoć.

Direktor UNHCR-a za Europu Vincent Cochete rekao je da “Grčka i Makedonija trebaju uložiti dodatne napore za rješavanje problema migranata koji ne može nestati preko noći i pogađa cijelu Europu”.

Europska komisija u prvoj je polovici godine dala prijedlog da se uvedu obvezujuće kvote za primanje izbjeglica po zemljama članicama EU-a kako bi se olakšao teret zemljama koje su na udaru masovnog priljeva izbjeglica, poput Italije ili Grčke. Pokazalo se međutim da među zemljama članicama nema suglasnosti o tome pitanju.

Werner Faymann bi želio, prema informacijama iz njegova ureda, ponovno pozvati na uvođenje kvota za pravedniju raspodjelu izbjeglica i na uspostavu jedinstvene politike prema migrantima na razini EU-a.

Zajednički dan sjećanja

Srbijanski premijer Vučić najavio je ranije kako bi volio da jedna od tema konferencije bude i njegov prijedlog o zajedničkom danu sjećanja za žrtve ratova u bivšoj Jugoslaviji, koji je već odbijen u dijelu regije pa je vjerojatno da neće iskrsnuti kao tema na konferenciji.

Vučić je poručio kako je uvjeren da je pomirenje Srba, Hrvata i Bošnjaka moguće u sljedećih nekoliko godina. “Nikad neću odustati od ideje o zajedničkom danu sjećanja na sve žrtve ratova s prostora bivše Jugoslavije. Ponosan sam na tu inicijativu i vjerujem da će se kad-tad, makar i za dvije do tri godine, regija pomiriti”, izjavio je Vučić.

Premijer Milanović je odbacio taj prijedlog rekavši da “uz dužno poštovanje i sućut, niti mi ikome propisujemo blagdane i žalovanja niti će itko to nama”. Vučićevu inicijativu član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nazvao je preuranjenom i nedorečenom, Dragan Čović ocijenio je kako u postojećim okolnostima nema izgleda da Vučićev prijedlog dobije potporu u BiH. Kosovski ministar vanjskih poslova Hashim Thaci ideju je također odbacio.

Nogometna utakmica kandidata i članica

Osim susreta premijera u Beču će se održati i sastanak ministara vanjskih poslova, među kojima će biti i Vesna Pusić, a oni bi trebali među ostalim razgovarati o regionalnoj suradnji, migracijama, te vjerskom dijalogu i ekstremizmu. Paralelno će se u četvrtak sastati i ministri gospodarstva.

Uz bilateralne susrete, panel rasprave i druge događaje organizirane u Beču u srijedu i četvrtak na marginama summita, kao zanimljivost je najavljena i nogometna utakmica između “Nogometnog kluba budućih članica EU-a” i “Nogometnog kluba EU-a”.

Za prvi bi, kako stoji u najavi austrijskog ministarstva za europske integracije i vanjske poslove, trebali igrati Edi Rama, Hashim Thaci, Nikola Gruevski i Aleksandar Vučić, a za drugi austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz i slovenski šef vlade Cerar.

Komentiraj

FOTO:EPA
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.