U Hrvatskoj je prošle godine rođeno 36.556 djece, dok je umrlo 53.477 osoba, a najčešće uzrok smrti su cirkulacijske bolesti i novotvorevine, koje su bile uzrokom smrti kod tri četvrtine umrlih, pokazuju podaci iz Hrvatsko zdravstveno-statističkog ljetopisa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U Hrvatskoj je tako lani umrla 16.921 osoba više u odnosu na broj rođenih.

Daljnji pad broja pobačaja

Registrirano je ukupno 36.104 poroda s ukupno 36.584 živorođene djece, 149 djece je mrtvorođeno a u prvih sedam dana umrlo je 75 novorođenčadi. Najviše rodilja bilo je u dobnoj skupini 30-34 godina te u skupini 25-29 godina.

Za 37,8 posto žena to je bio prvi porod, u 39,3 posto slučajeva drugi, 15,5 posto žena rodilo je treće dijete a 7,6 posto četvrto i više.

Lani je bio prijavljen 6141 pobačaj, što predstavlja daljnji pad u odnosu na 2016. kada je bilo ukupno 6904 pobačaja. U ukupnom broju legalno induciranih pobačaja bilo je 2416 ili 39 posto, a među tim ženama najviše je bilo onih sa djecom i u dobi između 30 i 39 godina (47 posto).

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti u 2017. zabilježeno je skoro 40 milijuna posjeta, a građani su najviše tražili pomoć zbog bolesti dišnog sustava, bolesti mišićnokoštanog sustava te bolesti srca i krvnih žila.

Primarna zaštita lani je brojila 2596 timova na 2604 lokacije. Među liječnicima bilo je 1524 specijalista, najviše onih opće medicine, a njih broj se u odnosu na 2016. smanjio za 0,7 posto.

U Ljetopisu se navodi i kako je od ukupnog broja žena koje su izabrale ginekologa u primarnoj zaštiti, tu uslugu lani koristilo njih 549.589 ili svega 31,7 posto.

Tijekom 2017. obavljeno je 35.671 preventivnih pregleda dojki, od čega je 9,5 posto bilo s patološkim nalazom, što je manje nego 2016. kada je zabilježeno 13,7 posto takvih nalaza.

Niski postotak cijepljenja

Od ukupno uzetih PAPA testova 10,3 posto je bilo patoloških, što je također bilo manje u odnosu na 2016. kada ih je bilo 11,4 posto.

Lani nije postignut zakonom propisani minimum od 95 posto cijepljenih, osim BCG cijepljenja. Posebice niski postotak bilježi se kod cijepljenja protiv ospica, rubele i mumpsa, ponajprije u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, te Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji, koje imaju obuhvate niže od 90 posto. To je bila šesta godina za redom kako cjepni obuhvati padaju.

Na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica liječeno je 725.340 osoba, a to uključuje i  boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije.

Ostvareno je više od 6 milijuna dana liječenja ili 8,35 dana po jednom boravku, a broj dana proveden u bolnici je u padu. Vodeće bolesti u bolničkom zbrinjavanju bile su bolesti cirkulacijskog sustava, novotvorine te bolesti probavnog sustava.

Raste broj boravaka u bolnicama

U dnevnim bolnicama, jednodnevnoj kirurgiji i bolničkim hemodijalizama zabilježen je 548.671 boravak, što je u odnosu na 2016. povećanje za 30.000, a najviše je bolesnika zbrinuto u internoj medicinu, hemodijalizi, pedijatriji, općoj kirurgiji i ginekologiji.

U Ljetopisu se navodi kako su po broju dana bolničkog liječenja na prvom mjestu bolesti iz skupine mentalnih poremećaja (15,4 posto), a među njima prednjači shizofrenija.

U zdravstvenim ustanovama je zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama liječeno 7157 osoba, najviše u dobi 30-39 godina. Među liječenima najviše je ovisnika o opijatima.

Kad je riječ o zdravstvenim djelatnicima, u sustavu zdravstva lani ih je registrirano 69.841, a broj zaposlenih doktora medicine povećan je za 2,6 posto, tako da je ukupno bilo 14.810 doktora. Specijalističko obrazovanje ih ima 64,5 posto.

Najbrojniju skupinu čine medicinske sestre-medicinskih tehničari, kojih je lani u zdravstvu bilo 30.773 ili 44 posto ukupno zaposlenih.

Komentiraj