Zdravko Marić: “Svojevrsno podnošenje računa”

Uz dolazak turista koji će puniti državnu blagajnu, u njoj će se naći i 10 milijardi, većim dijelom bespovratnih, eura koji stižu iz Fonda solidarnosti Europske unije za potporu gospodarstvu.

Ministar financija Zdravko Marić u ekskluzivnom razgovoru za RTL Danas objašnjava kako će Hrvatska potrošiti taj novac i kako će građani Hrvatske to osjetiti.

“Hrvatska ima plan kako potrošiti milijarde”

Na pitanje ima li Hrvatska plan kuda bi išle prve milijarde, Marić je odgovorio: ‘Ima i mora ga imati”.

“Sjećate se kada je izbila korona, onda smo razgovarali o našim mjerama i jesu li na vrijeme, kasnimo li i slično. Dakle, fokusirali smo se na kratki rok, odnosno da treba spasiti radna mjesta i osigurati likcvidnost za funkcioniranje cijelog sustava, države i njenih institucija i gospodarstva. No, tada smo rekli i da treba razmišljati o onome danu poslije kada krenu relaksacije mjera”, rekao je Marić.

“Perspektiva je ta da se i u ovoj krizi vrlo jasno vidjelo da se treba razgraničiti između onoga što je u gospodarstvu strateški, na koji način i na što se treba fokusirati”, kazao je Marić.

“Sada imamo jedan zaista izdašan financijski okvir koji nam kao zemlji članici daje jedan prostor da se na adekvatan način sve to skupa pripremi i da se izvori sredstava iskoriste na najbolji mogući način”, kazao je Marić.

Javne investicije i poticaji privatnim inevsticijama

Na konkretno pitanje kamo i kome bi išle te prve milijarde, ministar Marić je kazao da su to s jedne strane javne investicije i sektor države “koji daje jedan okvir, horizontalni za sve”. “S druge strane, to su poticaji poglavito privatnim investicijama. One su uvijek te koje bi trebale biti ključ svakog gospodarskog, ne samo oporavka, nego i rasta”, kazao je Marić.

“Još jedna vrlo važna stvar je da ovo nije samo Fond oporavka nego i otpornost. Moramo računati s tim da je moguće, ne možda virus, nego bilo kakve druge krize, opet u budućnosti dođu”, rekao je Marić.

“Što se tiče pojedinih gospodarskih djelatnosti. Znate da je ova Europska komisija snažno propagira zelenu i održivu ekonomiju, digitalnu ekonomiju… To su stvari na koje i mi trebamo staviti naglasak. S druge strane, u našem slučaju, kada govorimo o javnom sektoru, tu je sigurno i daljnji razvoj infrastrukture, bilo da govorimo o željezničkoj infrastrukturi…”, kazao je Marić.

Na pitanje što je s privatnim sektorom, Marić je ponovio da su privatne investicije ključ svakog modela gospodarskog rasta. “Dobro je da je u ovome planu oporvka i samom fondu predviđen značajan dio sredstava koji bi išao i prema malim i srednjim, ali i općenito prema sektoru poduzetništva. Bilo u obliku grantova odnosno bespovratnih sredstava ili povoljnih zajmova uz jamstva Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda”, kazao je Marić.

“To je ono što se stvara kao ključ cijele ove priče jer u konačnici koliko god smo danas možda svi fokusirani na sustav zdravstva, obrazovanja, digitalne transformacije države i javne uprave i slično, ne možemo zanemariti gospodarstvo koje je kralježnica države”, kazao je Marić.

Pad poreznih prihoda

Porezni prihodi su u svibnju na razini polovine prošlogodišnjih. “Što se tiče korone mi smo dali našu projekciju da je to pad BDP-a od 9,4 posto. I ja ću i dalje davati jasne i transparentne informacije o stanju državne blagajne, ali i općenito gospodarskim pokazateljima. Dakle, u jednom trenutku travnja smo bili na trećini poreznih prihoda. Moramo još vidjeti sutrašnji dan koji je zadnji dan u mjesecu. Ovaj puta nam zadnji dan u mjesecu pada na subotu tako da ono što ćemo vidjeti sutra, ćemo na neki način biti pametniji. Ali, činjenica je da smo, što se tiče gotovo cijelog svibnja, na negdje 50 posto poreznih prihoda u odnosu na svibanj prošle godine. Doprinosi su negdje 25 posto niži”, kazao je Marić.

Na komentar SDP-ovca Borisa Lalovca da bi manjak tijekom ljeta mogao biti 15 milijardi kuna, Marić je kazao da je to procjena bez punog saznanja o tome kako će se odvijati kriza. “Kada smo predstavljali rebalans proračuna, za ovu godinu je naša procjena bila negdje 23 milijarde kuna manje poreznih prihoda nego je bilo originalno planirano. No i tada smo rekli da sve ovisi o razvoju situacije. Imali smo neke naše interne scenarije koje smo kao prepostavke uzimali u makroekonomski model koji su, između ostalog, podrazumijevali, neku dinamiku relaksacije”, kazao je Marić te dodaje da sada praktički dolazimo u sferu da smo otvorili sve što je bilo zatvoreno.

Koliko ljudi sada ovisi o proračunu?

Na pitanje koliko je u ovom trenutku, s obzirom na mjere, zaposlenika ovisi o proračunu, Marić je kazao da se zna ovaj dio zaposlen u državnoj i javnoj službi kojih je oko 250 tisuća. “S druge strane, kada se tome pridodaju i umirovljenici, koji su u radnom vijeku zaslužili svoju mirovinu, a sada moramo dodati i  dio privatnog sektora koji je pod mjerama pa mislim da bi bilo lakše zbrajati one koji nisu”, rekao je Marić.

“1,1 milijun umirovljenika, 250 tisuća zaposlenih i sada gotovo 600 tisuća na ovim mjerama, ima i onih koji su uključeni na posredniji način. No, najvažnije je da smo javne financije uspjeli staviti pod kontrolu i konsolidirati i uravnotežiti. Imali smo i viškove tri godine zaredom. Tako da kada se dogodila ova kriza proračun je mogao i može podnijeti ovakve velike šokove. Zaista govorimo o velikim brojkama”, kazao je Marić.

Ide na izbore na listi HDZ-a?

Odgovorio je vidi li se kao ministar financija ako Vlada Andreja Plenkovića dobije drugi mandat. “To ćemo vidjeti. Korak po korak”, kazao je Marić, a na pitanje hoće li biti opet na listi HDZ-a gdje je na prošlim izborima bio prvi u 5. izbornoj jedinici.

“Što se tiče najveće hrvatske stranke, povjerenje je neupitno”, rekao je i dodao da će razgovarati o tome hoće li ponovno biti na listi.

“Mislim da povjerenje koje sam dobio i od HDZ-a, ali i od građana na izborima, mislim da sam opravdao. No, smatram da su idući izbori za nas koji smo obnašali funkcije izvršne vlasti, svojevrsno podnošenje računa. Da vidimo jesmo li opravdali to povjerenje”, rekao je Marić te potvrdio da će i dalje biti nezavisni i neće se učlaniti u HDZ.

Komentiraj