Grad Zagreb namjerava uvesti novi model određivanja najamnine za svoje stanove, pri čemu glavni kriterij više ne bi bila kvadratura stana koji se iznajmljuje, njegova lokacija i opremljenost, nego bi to bilo primanje po članu kućanstva.

Grad Zagreb je 25. srpnja otvorio javno savjetovanje o “Zaključku o visini najamnine za stanove kojima upravlja Grad Zagreb”, a ono će trajati do 24. kolovoza.

Premda je savjetovanje otvoreno usred ljeta, u špici sezone godišnjih odmora, kada je u Zagrebu najmanje ljudi, izazvalo je veliki interes, ali i gnjev kod građana koji su u najmu gradskih stanova.

Prema nacrtu tog Zaključka, osobe koje žive u manjem stanu plaćale bi čak i više nego netko tko živi u većem stanu samo zbog toga što moguće ima veća primanja. A na najamninu bi odlazila čak 1/4 primanja. Tako, primjerice, obitelj koja ima primanja 2400 € davala bi za najam 600 € bez obzira živi li u stanu od 50, 80 ili 100 m². A za svaki dodatni euro koji bi kao obitelj zaradila, četvrtinu bi trebali dati za najam, neki su od komentara najmoprimaca koji smatraju da time cijene najma postaju veće od cijena na slobodnom tržištu i dodaje da je intencija javnog najma da bude povoljniji, priuštiv i poticajan za stanovanje.

Najamnine bi se određivale u tri kategorije. Prvi razred bila bi primanja po članu kućanstva u iznosu 30-50 posto prosječne plaće u Zagrebu u 2022. (prosječna plaća bila je 1219 eura), a to je 365-609 eura po članu, što znači da bi cijena najamnine bila 15 posto ukupnog prihoda kućanstva.

Drugi razred bila bi primanja po članu kućanstva u iznosu 50-80 posto prosječne plaće u Zagrebu u 2022. (od 610-975 eura po članu), za koje bi cijena najamnine bila 20 posto ukupnog prihoda kućanstva.

Treći razred bila bi primanja po članu kućanstva viša od 80 posto prosječne plaće u Zagrebu, odnosno 980 i više eura po članu, a cijena najamnine bila bi 25 posto ukupnog prihoda kućanstva, piše Jutarnji list.