U Hrvatskoj je po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) sredinom prošle godine živjelo 3.853.200 stanovnika, odnosno 0,06 posto manje u odnosu na sredinu 2022., ali se od kraja te godine zbog doseljenika trend preokrenuo pa je stanovništvo poraslo za 0,06 posto.

Podaci su pokazali porast muškog stanovništva, i to najviše u dobnoj skupini od 25 do 29 godina starosti (3,5 posto), što može biti utjecaj migracijskih kretanja, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.

Procjene broja stanovnika do sredine 2023., koje je u petak objavio DZS, izračunate su na temelju podataka iz Popisa 2021., prirodnoga kretanja stanovništva i migracijskog salda, objasnila je.

Po privremenim podacima, sredinom prošle godine broj stanovnika je bio 3.853.200. U odnosu na sredinu 2022. bilježi se njegov pad za 0,06 posto.

Međutim, kad se usporede podaci o ukupnom broju stanovništva sredinom 2023. godine (3.853.200 stanovnika) s podacima procjene stanovništva krajem 2022. (3.850.894 stanovnika), pokazuje se porast broja stanovnika za 0,06 posto.

Stanovništvo i dalje stari, ali zbog doseljavanja porastao broj muškaraca u skupini od 25 do 29 godina

U Hrvatskoj stanovništvo i dalje stari, odnosno sve je manje mlađih, a više starijih ljudi, jer su to generacije rođene nakon Drugog svjetskog rata kada se rađalo dva do tri puta više djece nego danas.

No, na povećanje pojedinih dobnih skupina utječe i doseljavanje radne snage u Hrvatsku, pojašnjava Rogić-Hadžalić.

Podaci, naime, pokazuju porast broja muškog stanovništva za 0,4 posto, najviše u dobnoj skupini od 25 do 29 godina starosti (3,5 posto), što može biti utjecaj migracijskih kretanja.

Situacija na tržištu rada zahtjeva doseljavanje muške radne snage, najčešće u toj dobi, zbog znatne potražnje na području uslužnih djelatnosti i građevinarstvu.

Trendovi smanjenja broja mlađeg stanovništva 

Promatrajući dobnu strukturu stanovništva sredinom 2023. u odnosu na sredinu 2022., podaci pokazuju porast broja stanovnika u dobnoj skupini od 70 do 74 godine (3,45 posto) te 75 godina i više (1,60 posto), što potvrđuje trend starenja stanovništva.

S druge strane, uočavaju se trendovi smanjenja broja mlađeg stanovništva, do četiri godine minus iznosi 1,36 posto, od pet do devet godina 1,34 posto, a od 10 do 14 godina minus je 1,32 posto. Posljedica smanjenja mlađeg stanovništva je manji broj živorođene djece još dugi niz godina.

Privremeni podaci koje je nedavno objavio DZS pokazuju da je u Hrvatskoj lani rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja.

Rogić-Hadžalić procjenjuje da će trend kretanja stanovništva biti sve stabilniji jer se građani koji su iselili neće tako lako vratiti dok doseljenici moraju biti pod okriljem migracijske politike i odobravanja kvota za dobivanje radnih dozvola.

U odnosu na distribuciju po spolu, sredinom 2023. u Hrvatskoj je bilo više žena – 1.985.200, nego muškaraca – 1.868.000.