Arhitekt Pero Vuković jedan je od autora studije ‘Donji grad – već sutra’ u kojoj se predlaže veća katnost u nekim dijelovima središta Zagreba, kao i urbani vrtovi na krovovima kuća

Pero Vuković, mladi hrvatski arhitekt i tim iz njegova studija ARHIV s Marojem Mrduljašom, profesorom na Arhitektonskom fakultetu, nedavno su predstavili knjigu/studiju naziva “Donji grad – već sutra”. U njoj su analizirali stanje u tri bloka u Donjem gradu i predložili način na koji bi se moglo revitalizirati središte Zagreba. Više o studiji Zagreb News je saznao od Pere Vukovića, voditelja studija ARHIV.

Najprije je opisao kako je došlo do realizacije projekta. “Mrduljaša su kontaktirali iz tvrtke Ingra i pristupili s idejom da se pokrene diskusija o revitalizaciji Donjeg grada. Ingra je tvrtka s dugom tradicijom koja je u novije vrijeme poznata po izgradnji Arene u Zagrebu i nastoji djelovati kao društveno odgovorna kompanija. Htjeli su saznati mišljenje struke o revitalizaciji Donjeg grada. Mrduljaš je neovisan arhitekt, teoretičar arhitekture, a nas je pozvao da sudjelujemo na projektu kao arhitektonski studio i razvijemo tu diskusiju u pravcu konkretnijeg istraživanja. Kako se projekt razvijao odlučili smo ga podići na još višu razinu i objaviti knjigu”, ispričao je Vuković.

Naglasio je kako je knjiga napisana kao podloga za promišljanje za buduće djelovanje. U njoj, dodao je, ima konkretnih i apstraktnih scenarija. “Konkretni scenariji su oni koji se tiču pojedinih postojećih parcela. Zatim, uspostavili smo matematički princip, nešto poput formule kojom se potencijalne investitore motivirati da svoje interese usklade s dobrobiti grada. To znači da se investitora potiče na ekološka i održiva rješenja, izvedbu javnog prostora i uključivanje raznolikih javnih sadržaja, a on za uzvrat dobije proporcionalnu naknadu u mogućnosti građenja. Htjeli smo predstaviti model u kojem grad snažno profitira kroz bolju arhitekturu, a investitor ne ostaje uskraćen”, kazao je Vuković.

Svoju studiju predstavili su lani Luki Korlaetu, zamjeniku gradonačelnika. Kazao je kako su mu je predstavili neformalno, no potpuno dorađenu i spremnu za primjenu. Dodao je i kako smatra da je studija kompatibilna načinu razmišljanja nove vlasti u Zagrebu. “Ovo je tema koja je aktualna bez obzira na potrese koji su pogodili Zagreb. Netko tko prođe Donjim gradom i uđe u neuređena dvorišta, može lako vidjeti u kakvom je to sve stanju. Gradska vlast bi trebala biti spremna za takvu inicijativu, no razumljivo je i da imaju hitnijih problema koje na dnevnoj bazi rješavaju”, izjavio je Vuković.

Donji grad ima ukupno 168 blokova. U studiji je obrađen čitav Donji grad, no detaljnije su se bavili analizom tri bloka između Klaićeve, Kačićeve, Deželićeve i Primorske, između Draškovićeve, Jurišićeve, Palmotićeve i Đorđićeve te južno od Berislavićeve ulice. Kaže kako su se susreli s brojnim problemima. “Nevjerojatno je da danas ne postoje podatci koliko u nekom bloku ima poslovnih, a koliko privatnih sadržaja. Tako da smo u svakom haustoru slikali zvona na stanovima kako bismo utvrdili koji je pravi sadržaj. Bilo je bitno da saznamo što se nalazi u kojem bloku i kakav je život bloka. Trenutno na razini Donjeg grada urbanizam kao i da ne postoji. Postoji što se tiče prometne podjele i dalje od toga nema ničega, a blokovi su prepušteni samovolji”, ispričao je Vuković.

Naglasio je kako su tijekom izrade studije puno istraživali problematiku infrastrukture i na koji način se uz njezinu rekonstrukciju može puno napraviti za Zagreb. “Ne znam koliko su se iz Fonda solidarnosti EU mogla koristiti sredstva za obnovu kanalizacije i vodovoda jer su i oni pretrpjeli oštećenja od potresa. Smatram da smo mogli s tim novcem izvaditi staru i postaviti novu infrastrukturu, a s njom i cijevi za toplovode i biti potpuno neovisni o plinu i dimnjacima”, rekao je Vuković.

Spomenuo je i kako su izvukli 32 primjera kuća koje su u Donjem gradu sagrađene mimo danas uobičajenih urbanističkih i konzervatorskih standarda. To obrađuju u poglavlju studije koji su nazvali Made in Zagreb. Među spomenuti kućama je i Lowyjev neboder, na križanju Gundulićeve i Tesline, koji je prvi zagrebački neboder. “On je viši od ostalih zgrada, ali ima restoran u prizemlju i uvučen je prema Teslinoj ulici pa tako tvori jednu zanimljivu urbanu situaciju na tom križanju. Slično je sa zgradom Matice hrvatskih obrtnika koja ima veliki i jako šarmantni prolaz koji bi u Parizu ili Beču bila živa i atraktivna lokacija. To je također kuća koja je viša od ostatka bloka”, rekao je Vuković.

Što se tiče zaštite Donjeg grada kao cjeline, smatra kako Konzervatorski zavod mora dati smjernice i uspostaviti prioritete. Kazao je da u Donjem gradu imamo prosječnu starost zgrada veću od 100 godina, a da se danas nove zgrade projektiraju na vijek trajanja od maksimalno 50 godina. “Zanima nas čuvamo li pročelje, ambijentalnu vrijednost ili nešto treće. Tu je potreban dijalog s konzervatorima iz Grada i iz Ministarstva kulture. Oni su jedan od dionika i moramo odlučiti što je vrijedno čuvanja, a što ne”, rekao je Vuković.

U studiji se na pojedinačnim lokacijama predlaže veća katnost zgrada. Na tim katovima predlažu, između ostalog, i postavljanje staklenika u kojoj bi se stanari mogli baviti urbanim vrtlarstvom. “Danas u središtima gradova postoje nebrojeni primjeri urbanog vrtlarstva. Za zalijevanje tih vrtova koristila bi se pročišćena voda da se ne opterećuje postojeća infrastruktura”, naglasio je Vuković.

Smatra da veća katnost ne bi loše utjecala na vizuru Donjeg grada. Po njemu Zagreb je ‘’prenizak’’ i misli kako bi ta doza urbaniteta pomogla Zagrebu da se još jasnije profilira kao grad. “Kad hodate primjerice Ilicom, Obrtnički dom je dvije ili tri etaže viši od svih kuća u nizu i to uopće ne osjećate, a još je s južne strane. Dok se ne zagledate prema gore to i ne primjećujete. Uvjeren sam da više od 90 posto Zagrepčana toga nije svjesno. Bolje je imati kuću manjeg tlocrta pa je uvući i napraviti neki prolaz, uvući je od ulice, napraviti mali trg da ima neki zanimljivi dio, kao što to rade u Parizu”, ispričao je Vuković.

Problem prometa i parkiranja, spomenuo je, uredio bi u stilu Kopenhagena u Danskoj gdje je živio šest mjeseci. Naime, bio je smješten u središtu grada i kada je prvi dan krenuo na posao, prvo je zapazio na semaforu 30-ak bicikala i samo jedan auto. “Nije tako bilo oduvijek tamo. Oni su do toga došli kroz deset godina. Mi imamo i puno bolju klimu za tako nešto. Žao mi je što nisu napravljene podzemne garaže na školskom igralištu iza Muzeja Mimara. Tamo se može napraviti garaža ogromnog kapaciteta .To bi omogućilo parkiranje u garažu svim stanarima od Klaićeve do Ilice. Takve stvari treba postepeno uvoditi kao i car-sharing sustave. Trebamo smanjiti broj automobila u središtu Zagreba”, zaključio je Vuković.