Nakon što je Udruga hrvatskih sudaca pozvala na “bijeli štrajk” Vrhovni sud je ustvrdio da je za “nastalu neželjenu situaciju” pretežito odgovorna izvršna vlast “svojom politikom nametanja sudbenoj vlasti brojnih bitnih, a nepovoljnih uvjeta života i rada”.

Prilikom donošenja tih odluka u potpunosti je ignorirano mišljenje Vrhovnog suda, navode u priopćenju objavljenom u četvrtak.

Ističu primjere povišenja “norme”, imenovanja vještaka, sigurnosnih provjera, donošenja čestih izmjena ključnih zakona. O tome je, kažu, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić detaljno izvijestio Hrvatski sabor i javnost, a “u svim tim prilikama sudbena vlast tretirana je kao pripadak Ministarstva pravosuđa i uprave”.

Vrhovni sud ukazuje da više od 30 godina od donošenja Ustava načelo podjele vlasti nije provedeno, jer su prema zakonskim rješenjima sudovi dovedeni u poluovisan odnos prema Ministarstvu pravosuđa odnosno prema izvršnoj vlasti.

“Jedini značaj korak u smjeru neovisnosti sudbene vlasti bio je Zakon o plaćama sudaca iz 1999. koji je predstavljao značajan korak u smjeru priznavanja sudačkog statusa. Nažalost, taj zakon je propustio propisati indeksaciju plaća, zbog kojeg razloga, danas, suci imaju gotovo istu plaću kao što su je imali te 1999. Zbog neuvažavanja položaja sudbene vlasti i ignoriranja ovog pitanja, od te godine do danas praktično nije bilo povećanja plaća”.

Dakle, “suci su dovedeni u situaciju da je stvarna kupovna moć tadašnje plaće imala dvostruko veću kupovnu moć od sadašnje”, ističe Vrhovni sud.

Predložena rješenja ‘potpuno ignorirana’

Podsjećaju da je predsjednik tog suda više puta naznačio da će loši uvjeti rada uz problem plaća dovesti do nezadovoljstva postojećim stanjem, “najprije na prvom stupnju suđenja i za to predložio rješenja… koja su trebala problem riješiti kratkoročno, a nakon toga dugoročno uvažavajući ustavni položaj sudbene vlasti, ali koja su potpuno ignorirana”.

U priopćenju ukazuju da suci “kao nositelji sudbene vlasti i suci EU, bez prosvjednih akcija i mimo njih imaju još dovoljno mogućnosti utjecati na izvršnu i zakonodavnu vlast da stvori takve radne i životne uvjete za sve zaposlene u sudovima, prvenstveno za same suce koji će biti sukladni pravnom statusu koji im pripada s obzirom na njihov ustavni položaj”.

Vrhovni sud očekuje da će suci i izvršna vlast shvatiti da čitav problem ne može biti sveden na razinu pukog sindikalnog pregovaranja između Udruge hrvatskih sudaca i Ministarstva pravosuđa i uprave. Rješenje problema treba tražiti na način kako je to predložio predsjednik Vrhovnog suda, zaključuju u priopćenju.

Pritom apeliraju na suce da tijekom “bijelog štrajka” budu suzdržani i da ga provedu sa što manje štetnih posljedica za stranke, kako ni jednoj stranci ne bi bila nanijeta nadoknadiva šteta.

Upravni odbor Udruge hrvatskih sudaca (UHS) odlučio je u srijedu da će od 8. do 19. svibnja suci raditi samo na hitnim predmetima što su “mjere upozorenja” zbog “izostanka dijaloga s izvršnom vlasti” o povećanju plaća.