VLATKO VUČETIĆ: ‘Luka Modrić je strahovito veliki radnik koji prati moj program’

Vlatko Vučetić već je sedam godina osobni trener Luke Modrića te za Tempo otkriva tajnu dugovječnosti najboljeg hrvatskog nogometaša koji u 37. godini igra na najvišoj razini i ne misli prestati

Vlatko Vučetić je voditelj Sportsko-dijagnostičkog centra zagrebačkog Kineziološkog fakulteta, paralelno je i profesor na istom fakultetu i radi kao osobni kondicijski trener. Kroz više od 20 godina rada testirao je na stotine sportaša iz više od 50 sportova, a individualno je radio i još uvijek radi s brojnim sportašima, kako mladima i još uvijek neafirmiranima tako i s onima na najvišoj razini, od kojih je Luka Modrić svakako najpoznatiji. S profesorom Vučetićem razgovarali smo o dugovječnosti karijera vrhunskih sportaša, prvenstveno nogometaša, temi koja je posebno aktualna ove godine kada je zbog Svjetskog prvenstva u neuobičajenom terminu kalendar vrhunskih nogometaša gušći no ikad i kada su naprezanja igrača na najvišoj razini dosegla vjerojatno maksimalnu granicu.

TEMPO: Sve je veći broj utakmica, intenzitet igre je sve jači. Kako dio sportaša ipak uspijeva produljiti karijeru i na visokoj razini trajati iznadprosječno dugo?

Puno ovisi o tome koliko igrači rade na sebi. Ne traju svim nogometašima karijere do 35. ili 38. godine, međutim, sve je više igrača koji počinju koristiti modernu tehnologiju, koji rade s privatnim kondicijskim trenerima, koji koriste moderna znanja temeljena na znanstvenim istraživanjima kako na planu treninga i nutricionizma ali i, što je vrlo važno, na planu rekuperacije. Za razliku od nekada kada znanost nije bila toliko uključena, danas sportaši puno više koriste znanstvena dostignuća, a i više nije nikakav tabu da sportaš ima osobnog kondicijskog trenera, ali i svog psihologa i nutricionista. Briga o sebi izvan klupskih termina ključna je stvar u želji sportaša da produži svoj aktivni profesionalni vijek. Zahvaljujući društvenim mrežama to možemo vidjeti i na primjeru igrača koji su davno prešli 35 godina, kao što su Zlatan Ibrahimović, Sergio Ramos, Cristiano Ronaldo ili i naš Luka Modrić, ali i zvijezde drugih sportova, recimo, u tenisu Roger Federer, Rafael Nadal, Stanislas Wawrinka, kojeg je od nedavno preuzeo naš kolega vrhunski kondicijski trener u tenisu doc. dr.sc. Dario Novak, pa naši „veterani“ Marin Čilić, kojeg treniraju i održavaju na najvišoj razini treniranosti prof. dr. sc. Ljubomir Antekolović i mag.cin Dejan Vojnović, i Ivo Karlović te sportaši drugih sportova iznad 35 godina starosti koji objavljuju snimke i ističu svoje kondicijske treninge kao izuzetno važan segment svojih uspjeha i održavanja kompetitivnosti, a svi oni su dokaz koliko je važan dodatan rad u cilju produžetka karijere.

Vlatko Vučetić svake godine pošalje Luki Modriću preko 350 dnevnih treninga koje hrvatski kapetan mora odraditi. FOTO: Privatna arhiva

TEMPO: Planirate li svoje programe neovisno o klupskim trenerima ili ste u kontaktu s njima?

Najlakše i najbolje je kada imamo direktan kontakt s kondicijskim trenerima iz klubova. Učinkovitost programa tako postaje još veća. Naravno da glavni kondicijski trener Reala Antonio Pintus zna da Modrić radi sa mnom, on zna i što, kako i koliko mi radimo, međutim, nemam s njim direktnu stalnu komunikaciju. Ono što je meni velika prednost jest činjenica da je Real Madrid uvijek imao sjajne kondicijske trenere, a Pintus je upravo takav, strašno mi se sviđa način na koji radi, 90 posto treninga za koje ja u određenom danu mislim da bi Modrić trebao odraditi, on s igračima odradi. Čovjeku skidam kapu, žao mi je što se zbog raznih okolnosti još nismo stigli upoznati, ali smatram ga zaista vrhunskim kondicijskim trenerom. Pratio sam kondicijske trenere u mnogim klubovima, ali on je jedan od onih koji su na mene ostavili najbolji dojam.

TEMPO: Što je sve potrebno – konkretno, na primjeru Luke Modrića – da bi sportaš u visokim tridesetim godinama bio na vrhunskoj razini?

Modrić radi redovito, što znači da prevencijske programe radi svakodnevno, a povremeno odradi i dodatni dio nakon Ancelottijeva treninga. Međutim, želim naglasiti da njegova dugovječnost nije takva zbog Vlatka Vučetića, nego zahvaljujući vlastitoj predanosti, kvaliteti klupskih fizioterapeuta koji se brinu o njemu, spomenutim kondicijskim trenerima u klubu koji odlično rade te inteligenciji glavnog trenera, sada Carla Ancelottija, koji mu sve to omogućuje. U tome svemu ja sam mali dio slagalice koji se jednostavno uklopio. Moj dio rada ovisi o svima ostalima pomenutima, ali naravno i Modriću koji sve to želi raditi, jer znate kako to ide, možete imati najbolji plan i program treninga, ali ako igrač to nije spreman provoditi, od pravog učinka nema ništa ili nema u toj mjeri koliko sam planirao.

O sebi Vučetić kaže da je mali dio slagalice uklopljen u sustav koji pomaže Luki Modriću, pri čemu je najvažnija volja hrvatskog reprezentativca za radom. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

TEMPO: Neki će reći da je za trajanje karijere sportaša presudna genetika, a drugi naglašavaju važnost rada, pa se često određuju omjeri tih komponentni u određenim poželjnim postotcima. Kakav je vaš stav o preduvjetima duge karijere?

Držim da je za uspjeh u nogometu, i općenito u sportu, potrebno osam komponenti: zdravstveni status i stil života, zatim morfološke karakteristike koje su dijelom pod utjecajem genetike a dijelom treninga i prehrane, treća komponenta su motoričke sposobnosti, tu imamo dio koji je genetski determiniran, ali i dio koji se od malih nogu može razvijati, četvrta su motorička znanja, osnovna i ona sport-specifična motorička znanja. Peta komponenta je energetika koji je također dijelom određena genetski, a dijelom razvojem kroz trenažni sustav tijekom cijelog života. Slijede komponente koje su odgovorne za glavu, to su karakter, igračka inteligencija, po meni je Modrić u ovom segmentu najbolji na svijetu – poput šahista mudro planira nekoliko poteza unaprijed i kao da uvijek ima rezervno rješenje za svaku situaciju, i socijalizacija.

TEMPO: Kad ste počeli surađivati s Lukom Modrićem?

Prije nego što smo počeli surađivati, Modrić je nekoliko puta dolazio u sportsko dijagnostički centar koji ja vodim na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na testiranja i njemu sam, kao i drugima, isticao kako ima nekih segmenata koje bi on mogao unaprijediti, a koji nisu na adekvatnom nivou, kako bi mogao „lakše“ igrati, ne aludirajući na to da bih to trebao biti ja kao trener. Otprilike u vrijeme prije Eura 2016 Modrić mi je pristupio s idejom da probamo dodatno raditi, a ja sam to prihvatio s velikim zadovoljstvom. Odmah sam mu naglasio kako nikakvih promjena neće biti u mjesec dana te da ispod tri do šest mjeseci neće biti značajnih vidljivih efekata. To je moj način rada, to su vrlo mali volumeni rada koji traže dulji period tako da je i on osjetio učinke nakon neka tri mjeseca. Od mene je tražio tri stvari: da smanjimo broj ozljeda, da se kondicijski bolje osjeća i da eventualno što više produlji karijeru. Nakon otprilike sedam godina mogu reći da je Modrić strahovito veliki radnik, maksimalno prati program, ali je i iskren prema meni, bez problema mi kaže kad nešto ne odradi, što ja cijenim. U pravilu, kad odradimo više od 75 ili 80 posto mog zadanog programa, ja znam da smo napravili puno. Bila je jedna godina kad je malo pala motivacija, kad je i sam priznao da je odradio manje i u toj je godini i on pao u formi. Međutim, dugoročno, on radi sjajno, vrijeme to pokazuje.

‘Bila je jedna godina kada je Modriću malo pala motivacija, kad je i sam priznao da je odradio manje treninga i u toj godini je i pao u formi’

TEMPO: Koliko Luka Modrić dodatno trenira?

Godišnje Luki pošaljem preko 350 dnevnih treninga koje on treba odraditi, dakle, godišnje je samo nekoliko dana u kojima on nema apsolutno nikakav trenažni zadatak. Nisu to samo klasične kondicijske stvari. Ljeti tu znaju biti plivački treninzi, nekad je to priprema za tenis, nekad priprema za padel, nekad su to samo vježbe mobilnosti. Ne komuniciramo svakoga dana, na tjednoj bazi čujemo se prosječno dva do tri puta, meni su ti kontakti najvažniji da dobijem od njega povratnu informaciju. Nakon sedam godina poznajemo se jako dobro tako da mogu kroz razgovor s njim osjetiti u kakvom je stanju i kako se osjeća pa prema tome onda planiram daljnji rad. Iako, priznajem, nekad i po samoj intuiciji odlučim nešto mijenjati pa onda u dva ujutro sjedim za laptopom i dorađujem stvari.

TEMPO: Koliko je za dugovječnost karijere važno ono što sportaš radi sada, a koliko ono što je radio kao dijete?

Što nogometaš ranije počne dodatno kondicijski raditi, imat će više motoričkih programa koje je prošao, odnosno, imat će širu bazu koju svaka mišićna i stanica u mozgu pamti. To se dobro vidi i po činjenici da se uvijek brže i kvalitetnije od ozljede oporave igrači koji iza sebe imaju veću količinu rada. Sportaš koji je u ranim danima počeo raditi dodatno i koji je prošao iznadprosječno puno koordinacijskih, energetskih i svih drugih treninga, imat će puno više šansi za dulju karijeru, manje ispresijecanu ozljedama. Imam primjer jednog sportaša s kojim sam nedavno počeo raditi u njegovoj 28. godini. Mi smo doslovno tada počeli raditi na nekim osnovama, stvarima koje on nije prošao u ranim, početnim fazama karijere. To su osnove, na primjer ispravljanje tehnike trčanja. Meni kad dođu djeca, učim ih da se dignu na prednji dio stopala, njihova Ahilova tetiva postaje elastičnija, radimo na njihovoj mišićnoj koordinaciji i onda ne samo da je sve to lakše raditi u tim godinama, nego to onda donosi i puno benefita za njihov kasni dio karijere. Naravno da to ne znači da se pomaci ne mogu napraviti kasnije. Radio sam s nogometašem Srđanom Lakićem kojem sam u kasnijoj fazi karijere promijenio tehniku trčanja, jedan od elemenata tehnike kojom smo unaprijedili ekonomičnost potrošnje energije je bio taj da je počeo više koristiti prednji dio stopala u prvom kontaktu s podlogom, „podigao se“ na prednji dio stopala i tu je on osjetio veliku razliku. Sjećam se i jednog igrača s kojim sam razgovarao nakon preranog završetka njegove igračke karijere, savjetovao sam mu samo da svakoga jutra odradi vježbe za mišićnu tonizaciju i razvoj mišićne izdržljivosti za mišiće potkoljenice i stopala – samo dizanje na prednji dio stopala, on je inače imao puno problema sa stopalima, tetivama i koljenima, zbog toga je i prekinuo karijeru. Rekao sam mu da 40 dana radi po 40 dizanja na prednji dio stopala. Prvo mi se smijao, rekao mi je „daj me nemoj“, da bi me nazvao nakon mjesec dana i pitao „gdje si ti bio cijeli moj život“. Jedino što smo napravili je da smo ojačali stopalo, digli ga na prednji dio. Dakle, s jako malim stvarima može se napraviti puno. Zato je važno da taj dio rade treneri koji su educirani, koji su prošli metodiku kondicijske pripreme i plus da razumiju nogomet, jer često je problem što kondicijski dio rade treneri koji ne razumiju određeni sport.

‘Veliki klubovi kroz cijelu ovu jesen jako doziraju igrače, tu opet možemo govoriti o Modriću koji je vrlo često igrao 70 ili 80 minuta po utakmici’

TEMPO: Nakon klupske jeseni maksimalno ispunjene utakmicama, nogometnim reprezentativcima slijedi SP u Kataru. Što se može napraviti da igrači ne uđu u zonu preopterećenja?

To je ogroman izazov, kako za igrače tako i za trenere koji sve trebaju isplanirati i programirati, tu mislim i na trenere u klubovima, koji žele da im igrači nakon Svjetskog prvenstva ostanu zdravi i spremni za nastavak sezone, i na trenere u reprezentacijama koji žele da im igrači u Kataru odigraju što više i što bolje. Igrači u Katar dolaze u nove vremenske uvjete, nakon dugog putovanja dolaze u novu vremensku zonu, na koju se europski igrači nikad nisu navikli, dovoljno je znati da Hrvatska prvu utakmicu igra u 11 sati. No sjajna vijest je da veliki klubovi kroz cijelu ovu jesen jako doziraju igrače, tu opet možemo govoriti o Modriću koji je maksimalno često bio na 70 ili 80 minuta po utakmici. Tih 10-20 minuta manje zapravo je strašno puno jer je to zona u kojoj se događa najviše ozljeda, ali i zona u kojoj se ulazi u pretreniranost. Vidjeli smo nedavno u Ligi nacija protiv Austrije i Danske da Modrić bez problema odigra 90 minuta na najvišem nivou, međutim, u Realu ga sjajno doziraju kako ne bi ušao u preveliki umor i to govori koliko u Realu, slično je u mnogim drugim klubovima, odgovorno pristupaju igračima i koliko paze na njih. Međutim, problemi će se pojaviti nakon Svjetskog prvenstva. Odmah nakon Svjetskog prvenstva, nakon velikog fizičkog i mentalnog stresa, igrači će nastaviti s nacionalnim ligama. Znači, opet ide promjena klime, iz velike vrućine u europsku zimu, promjena vremenske zone i to će biti veliki izazov za reprezentativce i njihove trenere odnosno klubove.

TEMPO: Hoće li u Kataru biti prilike da se Modrića dozira, s obzirom na važnost svake utakmice?

Vjerujem da hoće. Siguran sam da će stručni tim u kojem je glavni kondicijski trener moj kolega s KIF-a Luka Milanović, sjajni stručnjak s velikim iskustvom, a tamo je s našeg fakulteta i pomoćni kondicijski trener Marin Dadić, maksimalno kvalitetno odraditi taj dio i sugerirati izborniku Zlatku Daliću sve kako bi se Modrića, ali i sve ostale igrače kvalitetno doziralo.

Talijan Antonio Pintus kondicijski je trener Reala iz Madrida, a Vučetić ga ističe kao izuzetno važnu osobu u održavanju visoke razine igre Luke Modrića. FOTO: IMAGO/ZUMA Wire/GuliverImage

Komentiraj