VEYSSIÉRE: ‘Francuska će ograničiti ‘uvoz’ imama i inzistirati na tome da vjerski vođe poštuju europske vrijednosti’

Francuski veleposlanik u RH Gaël Veyssière govori o zabrinjavajućoj situaciji u svojoj zemlji i diljem EU-a nakon novog vala terorističkih napada te o odnosima s Turskom čiji je predsjednik Erdoğan doveo u pitanje mentalno zdravlje francuskog predsjednika Macrona

Europa se bori s pandemijom koronavirusa i potresa je val terorističkih napada. Počelo je u Francuskoj polovicom listopada, kada je srednjoškolskom profesoru osamnaestogodišnji terorist čečenskog porijekla odrubio glavu zbog toga što je učenicima, govoreći o slobodi govora, pokazao karikature proroka Muhameda.

Nekoliko tjedana kasnije, u napadu na crkvu Notre-Dame u Nici, 21-godišnji Tunižanin odrubio je glavu jednoj ženi i usmrtio još dvije osobe, a policija je istovremeno spriječila masakr u odvojenom incidentu nedaleko od Avignona, usmrtivši napadača koji je prolaznicima prijetio pištoljem. Gradonačelnik Nice rekao je kako se radi o „islamofašizmu“, a napad je oštro osudio i predstavnik Francuskog vijeća za muslimansku vjeru. Krajem listopada, ispred francuskog konzulata u Džedi u Saudijskoj Arabiji, nožem je izboden zaštitar.

Nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio da je Francuska napadnuta i da će se svim sredstvima boriti kako bi očuvala svoje vrijednosti demokracije, turski predsjednik Erdoğan doveo je u pitanje mentalno zdravlje francuskog predsjednika. Diljem muslimanskih zemalja održani su prosvjedi na kojima se palila francuska zastava i fotografije Emmanuela Macrona, a započeo je i bojkot francuskih proizvoda.

Početkom prošlog tjedna, dvadesetogodišnji radikalizirani islamist porijeklom iz Sjeverne Makedonije ubio je četvero ljudi i ranio njih dvadeset i troje u centru Beča, a Austrija je bila u opsadnom stanju. „Mi, Francuzi, dijelimo šok i tugu zbog austrijskog naroda koji je večeras pogođen napadom u srcu njihova glavnog grada Beča. Nakon Francuske, prijateljska zemlja je napadnuta. Ovo je naša Europa. Naši neprijatelji moraju znati s kim imaju posla. Nećemo odustati“, napisao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na Twitteru.

O zabrinjavajućoj situaciji u Francuskoj i diljem EU-a Nacional je razgovarao s francuskim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj Gaëlom Veyssièreom. Prije dolaska u Hrvatsku obnašao je dužnosti tajnika kabineta nekoliko ministrica zaduženih za europske poslove. Diplomirao je na visokoj poslovnoj školi ESSEC, Institutu za političke studije u Parizu – odsjek za javnu službu i stekao diplomu iz povijesti na Sveučilištu Paris IV. Ministarstvu vanjskih poslova pridružio se 1997., a od tada je obnašao različite dužnosti u Francuskoj i inozemstvu. Odradio je dva mandata u Stalnom predstavništvu Francuske pri EU-u, kao šef Službe za tisak, bio je šef Službe za vanjske odnose Europske unije u Ministarstvu vanjskih poslova, dok je u uredu premijera Jean-Pierrea Raffarina radio kao savjetnik za odnose sa zemljama Europske unije, Balkana i istočne Europe. Bio je i posebni savjetnik ravnatelja Uprave za politička i sigurnosna pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova te savjetnik za pregovore pri Stalnom predstavništvu Francuske pri Ujedinjenim narodima u New Yorku.

NACIONAL: Kako tumačite novi val terorizma, je li povezan s nezadovoljstvom izazvanim restriktivnim mjerama u borbi protiv epidemije ili opasnost tinja cijelo vrijeme?

Smatram da je opasnost od terorizma i ekstremističkog nasilja prisutna u Europi već duže vrijeme. Ne mislim da ovaj porast terorističkih napada možemo direktno povezati s epidemijom koronavirusa. No možda je tjeskoba uzrokovana zdravstvenom situacijom povećala rizik od prelaska na terorističko djelovanje. S druge strane, činjenica jest da je tijekom prvog lockdowna zavladalo zatišje. Nedavno sam pročitao popis terorističkih napada od 2015. godine koji su izradili novinari AFP-a. Ono što je meni posebno upalo u oči jest da je tijekom svih tih godina bilo više napada u različitim zemljama, s vrlo različitim sustavima, različitom poviješću, vanjskom politikom i politikom integracije. U Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Španjolskoj, pa i prošlog tjedna u Austriji. To znači da ono što nasilni ekstremisti posvuda napadaju su upravo europske vrijednosti. Stoga je važno imati koordinirani odgovor unutar EU-a koji će istovremeno biti snažan i u skladu s našim vrijednostima. Upravo je to istaknuo u svojoj poruci predsjednik Macron izražavajući sućut u Veleposlanstvu Republike Austrije u Parizu.

NACIONAL: Postoji li dovoljna koordinacija između članica EU-a oko tog problema?

Koordinacija postoji između šefova država i vlada članica EU-a i, da budem iskren, već godinama se unutar EU-a radi na tom pitanju. Došli smo do završne faze postizanja dogovora između Europske komisije i Europskog vijeća o povlačenju s interneta sadržaja kojima se poziva na terorizam, koji prikazuju snimke terorističkih napada ili ih potiču. U tome EU ima pionirsku ulogu jer to nitko do sada nije pokušao napraviti, između ostalog i zbog toga što su internetske platforme tomu bile vrlo nesklone. Prema predloženoj regulaciji, platforme bi ih morale ukloniti u sat vremena od postavljanja. Smatramo da je to vrlo važna mjera i da će je uskoro odobriti EU parlament i Vijeće. Zajedno moramo biti u tome.

 

‘Moramo u Europskoj uniji pronaći način za borbu protiv tih radikalnih islamističkih pokreta, poštujući vlastite vrijednosti i pravila. Pritom napominjem da to nema veze s islamom’

 

NACIONAL: Je li problem širenja terorizma u EU-u u prihvaćanju migranata i njihovu odbijanju integracije u europska društva?

Teško je dati jednoznačan odgovor, no mi moramo pronaći način za borbu protiv tih radikalnih islamističkih pokreta poštujući svoje vlastite vrijednosti i pravila. Pri tome napominjem da to nema nikakve veze s islamom. Naše zajedničke europske vrijednosti su sloboda mišljenja, sloboda govora, sloboda vjeroispovijesti. Nikako ne možemo dopustiti da se borimo protiv ekstremista nauštrb naših sloboda jer bi to značilo njihovu pobjedu. A to je ono što oni žele. Moramo biti odlučni i istovremeno vrlo oprezni. Svjesni smo činjenice da većina migranata dolazi zbog ekonomskih i socijalnih razloga, oni samo žele doseliti negdje gdje mogu raditi i normalno živjeti. Naravno da pritom moraju poštovati sva postojeća pravila i stroga pravila za dobivanje azila. Oni kojima je azil odobren dobivaju sva prava koja im azil garantira. Međutim, isto tako moramo biti oprezni jer nam je poznato da se među tim migrantima mogu naći i agenti ISIL-a, Al-Kaide i sličnih grupa.

NACIONAL: Budući da je većina onih koji su počinili terorističke napade rođena u EU-u, nije li veća opasnost utjecaj islamističkih fundamentalista koji propovijedaju po džamijama velikih europskih gradova?

To je također tema s kojom se moramo uhvatiti u koštac. Predsjednik Macron je tjedan dana prije prvog terorističkog napada održao veliki govor na temu islamističkog separatizma. U tom je govoru najavio da će Francuska ograničiti mogućnost „uvoza“ imama iz inozemstva i da će inzistirati na tome da ti vjerski vođe budu obrazovani za svoj poziv u Francuskoj, kako bi poštovali vrijednosti Francuske i Europe. To, naravno, neće biti lako provesti jer je Francuska laička, odnosno sekularna država i ne financira direktno obrazovanje vjerskih vođa niti jedne religijske zajednice. Morat ćemo još pronaći način kako to organizirati. Ali pokazalo se da je predsjednik bio u pravu jer se nedugo nakon njegova govora dogodio prvi od niza nedavnih terorističkih napada. Dogodila se paradoksalna situacija u kojoj su predstavnici nekih zemalja pokušali održati lekciju Francuskoj, kritizirajući naš sekularizam u ime francuskih muslimana, govoreći stvari koje zajednica francuskih muslimana nikada nije izrekla. Istaknuo bih kako je upravo sekularizam francuske države najveća garancija zaštite slobode svakog pojedinca. Jer bez obzira na to koje je netko vjere ili porijekla, u Francuskoj vrijedi isti zakon za sve. Svatko ima slobodu vjerovati u što god želi ili pak ne vjerovati, to nije stvar države. Duboko vjerujemo u naš sustav koji imamo zahvaljujući našoj povijesti i prosvjetiteljima te vjerujemo da ima snažnu moć emancipacije.

NACIONAL: Predstavnik Francuskog vijeća za muslimansku vjeru oštro je osudio napad. No, nažalost, dolazi do generalizacije pa se i muslimani koji su lojalni građani europskih zemalja osjećaju diskriminirano i ugroženo. Kako prevladati takve pojave?

Između ostalog, moramo se boriti i protiv nesporazuma. Oni koji ih šire mogu biti dobronamjerni, ali neki u tome pronalaze svoj interes i smišljeno ih planiraju. Upravo to je naglasio predsjednik Macron u svom intervjuu za televiziju Al Jazeera, obraćajući se muslimanima diljem svijeta. Istaknuo je kako Francuska štiti slobodu govora i izražavanja. U Francuskoj ne postoji državna politika usmjerena na širenje ove vrste karikatura, bez obzira na njihov cilj, ali odgovornost je države da osigura poštovanje slobode izražavanja. To su dvije različite stvari. Mnogi francuski muslimani reći će kako se s time ne slažu i smatraju karikature Muhameda šokantnima, ali shvaćaju da francuski zakoni to omogućuju. Oni mogu biti šokirani, ali neće zbog toga počiniti zločin ili ubiti nekoga. Ako se ne slažete s nečim, vaše je demokratsko pravo da prosvjedujete protiv toga, izrazite nezadovoljstvo, možete se čak i zalagati za promjenu zakona. U osnovi bi ograničavanje tih sloboda značilo kraj i vodilo u diktaturu. Francuska je suverena zemlja u kojoj vrijede francuski zakoni na koje mogu utjecati samo francuski građani, a nikako ne netko izvana. No isto tako moramo biti vrlo pažljivi s onime što poduzimamo u Francuskoj, kako bismo izbjegli bilo kakvu marginalizaciju francuskih građana porijeklom iz zemalja Magreba, koji ne smiju biti stigmatizirani. Bilo je nekih incidenata u blizini Eiffelova tornja usmjerenih protiv njih i francuska policija i pravosuđe vrlo su brzo i čvrsto reagirali jer je njihov zadatak štititi sve građane Francuske, uključujući i pripadnike muslimanske zajednice. Uostalom, ako pogledate brojke, velika većina žrtava terorističkih napada u svijetu, njih 80%, su muslimani.

NACIONAL: Turski predsjednik Erdoğan poslao je uvredljive poruke predsjedniku Macronu, a u islamskim zemljama održavaju se prosvjedi te se poziva na bojkot francuskih proizvoda. Kako će to utjecati na odnose Turske i Francuske, odnosno Turske i EU-a?

Suradnja nam je u zajedničkom interesu: Turska je vrlo važan akter na međunarodnoj sceni, u susjedstvu je Europske unije, primila je milijune izbjeglica i migranata za čije zbrinjavanje turske nevladine udruge i lokalne vlasti dobivaju mnogo novca iz EU-a. Imamo i zajednički interes u sprečavanju ilegalnih migracija. Međutim, nakon niza eskalacija iz Turske u odnosu na cijelu Europsku uniju, turski predsjednik se koristio uvredama na račun predsjednika Macrona. Naravno, unutar Europe o tome razgovaramo. Put Turske prema europskoj integraciji de facto je blokiran nekoliko godina zbog pretjeranih povreda građanskih sloboda i ljudskih prava uslijed vojnog udara u Turskoj, što smo svi osudili. Turska u regiji djeluje agresivno i destabilizirajuće, na istočnom Mediteranu u odnosima s Grčkom i Ciprom, ali i u Libiji, sjevernoj Siriji i Gorskom Karabahu.

 

‘Turski predsjednik se koristio uvredama na račun predsjednika Macrona. Ne možemo se ponašati kao da se ništa nije dogodilo pa je Francuska povukla svog veleposlanika iz Ankare u Pariz’

 

NACIONAL: Je li nakon posljednjih istupa predsjednika Erdoğana moguće nastaviti dijalog?

Naravno, Francuska je uvijek otvorena za dijalog, ali se prethodno moramo pozabaviti ovim pitanjem i ponovo izgraditi međusobno povjerenje. Ne možemo se ponašati kao da se ništa nije dogodilo. Francuska je povukla svog veleposlanika iz Ankare u Pariz, što se zaista događa u iznimnim situacijama. Sada razgovaramo s našim europskim partnerima jer ovo nije bilateralni problem, već bilateralni izraz problema između Turske i Europske unije u cjelini.

NACIONAL: Turska je i sama bila žrtva terorističkih napada islamističkih ekstremista i ona se bori protiv njih.

To je točno, no budimo iskreni, svi se trebaju boriti protiv terorizma i nasilnih islamističkih ekstremista, uključujući i Tursku. I u tome imaju našu punu potporu, kao što im pružamo podršku i nakon strašnog potresa koji je zadesio zemlju.

NACIONAL: Počinitelji terorističkih napada su vrlo mladi ljudi, kao što je bio i mladić koji je pucao na zgradu Vlade na Markovu trgu. Hrvatski premijer najavio je borbu protiv radikalizacije društva, dok se predsjednik Macron snažno zalaže za očuvanje vrijednosti francuskog društva. Vidite li neke paralele u tim događajima?

Očita je paralela upotreba nasilja kako bi se zastrašilo ljude, što je i sama definicija riječi terorizam. No postoje razlike između radikalnih desničarskih pokreta i islamističkih ekstremista. U svakom slučaju, svi mi imamo zajednički izazov, a to je deradikalizacija društva. Problem je da se doista radi o vrlo mladim ljudima,koji mogu javno izraziti svoje stavove, pa i svoje neslaganje s vlašću, ali to moraju raditi na demokratski način. Nije ništa novo da nasilje može mladim ljudima djelovati privlačno, bilo da je ono povezano uz kriminal, političke motive, nacionalizam i slično. Sklonost nasilju dio je ljudske prirode, ali mi kao društvu imamo odgovornost da tu energiju transformiramo u nešto konstruktivno, a ne u destrukciju. Možda je danas to teže zbog napretka tehnologije i brzine komunikacija, u svijetu interneta koji može potaknuti neke mlade ljude da se odluče na teroristički čin jer su vidjeli da je to i netko drugi napravio.

NACIONAL: Predsjednik Macron bori se protiv radikalizma jasnim stavom i obranom ljudskih sloboda i prava, dok premijer Plenković gotovo četiri godine nije reagirao na rastući nacionalizam, revizionizam i govor mržnje u Hrvatskoj.

Ovdje sam samo godinu dana i kao strani veleposlanik mogu potvrditi da sam svjedočio nekim vrlo pozitivnim promjenama. Na primjer, obilježavanje obljetnice operacije Oluja ove godine bilo je vrlo konstruktivno i u skladu s politikom pomirenja. Osobno sam bio prisutan, s premijerom, potpredsjednikom Vlade i hrvatskim građanima, pripadnicima srpske nacionalne manjine, na komemoraciji masakra u selu Varivode 28. rujna i moram reći da je bilo vrlo dirljivo. Njima je puno značila činjenica da Hrvatska vojska odaje počast srpskim žrtvama. Izuzetno je važno da premijer i predsjednik Republike zauzmu isti stav kada je u pitanju kultura sjećanja na sve nevine žrtve rata, osobito na one civilne, bez obzira na njihovu nacionalnost. A oni su to napravili. Po mom mišljenju stvari se razvijaju u dobrom smjeru. Znam da nije lako u zemlji s bolnim nasljeđem rata kakav je imala Hrvatska raditi na pomirenju. Ali to je proces koji nikada nije do kraja završen, znam to vrlo dobro iz francusko-njemačkog povijesnog iskustva. Taj proces zahtijeva stalni napor i na njemu moramo raditi svaki dan. Vrlo je teško napredovati u tom procesu, a vrlo lako ponovo skliznuti natrag. Ipak, francusko-njemački primjer dokazuje da to može funkcionirati.

NACIONAL: Francuska je, za razliku od Hrvatske, uvela novi lockdown. Hoće li to francuska ekonomija izdržati i kako će se takve mjere odraziti na socijalni status građana?

Pokušavamo pronaći ispravnu ravnotežu, s jedne strane zaštititi zdravlje naših građana, a s druge spasiti ekonomiju od potpunog urušavanja. Ministar financija objavio je svoju procjenu prije nekoliko dana i ona pokazuje da će zbog novog lockdowna francuski BDP ove godine pasti oko 15%. No nešto smo i naučili iz prethodnih iskustava, tako da će za vrijeme ovog lockdowna tvrtke i javne službe moći raditi, djeca ići u školu, što je vrlo važno za njihovo obrazovanje. Još je prerano za utvrditi koliko su ove mjere uspješne, to ćemo moći procijeniti tek za nekoliko tjedana. Što se tiče broja zaraženih, mogu reći da je reproduktivni broj sada 1,1, što predstavlja određeni pad, ali i dalje postoji veliki pritisak na zdravstveni sustav hitne pomoć i reanimacije jer sve više pacijenata treba bolničku skrb. Nema čarobnog odgovora i svaka zemlja poduzima svoje mjere u skladu sa situacijom. Svi mi u EU-u moramo ovo shvatiti ozbiljno i nastaviti koordinirati i razvijati zajedničke analize i kriterije jer je to problem s kojim ćemo se dugo morati boriti ako bude potrebno.

 

‘Nije lako u zemlji s bolnim nasljeđem rata kakvo ima Hrvatska raditi na pomirenju. Ali to je proces koji nikada nije završen, znam to vrlo dobro iz francusko-njemačkog povijesnog iskustva’

 

NACIONAL: Francuska je jedan od ponuđača vojnih aviona za Hrvatsku. U Saboru su se čule optužbe s desnice da je premijer Plenković pristao kupiti francuske avione kako bi zauzvrat dobio veću novčanu pomoć EU-a za prevladavanje korona-krize. Kako to komentirate i kada očekujete odluku hrvatske vlade?

Ne postoji apsolutno nikakva veza između te dvije stvari i takva tvrdnja nema nikakvog smisla iz jednostavnog razloga jer se novac iz EU fondova ne može koristiti za kupnju naoružanja. Hrvatskoj je na raspolaganju veliki iznos novca iz europskih strukturalnih fondova u sljedećoj financijskoj perspektivi, što je dobra vijest jer vam je taj novac potreban i zbog posljedica krize izazvane koronavirusom, ali i potresa. Što se tiče aviona, vjerujemo da je u interesu svih članica EU-a da rade zajedno, razvijaju stratešku suradnju, uključujući i sektor obrane i vojne industrije. To je upravo ono što nudimo hrvatskim vlastima. Uvjereni smo da je Rafale, koji smo predstavili hrvatskoj vladi, najbolji od ponuđenih aviona, iz najnovije generacije. Isto tako i najsigurniji. Konačne ponude bit će predstavljene 10. studenoga i tada je na hrvatskim vlastima da odluče koji je izbor najbolji za hrvatsku državu i njezine građane.

NACIONAL: Kako komentirate rezultate američkih predsjedničkih izbora i što će to značiti za buduće euroatlantske odnose? Koliko je opasno dovođenje u pitanja rezultata izbora, ne samo za SAD, već i cijeli svijet?

Uputili smo iskrene čestitke Joeu Bidenu i Kamali Harris koje je američki narod izabrao nakon velike demokratske mobilizacije. Nikad izabrani predsjednik nije osvojio toliko mnogo glasova. To najbolje pokazuje vitalnost američke demokracije. Kao što ističete, ima i sigurno će još biti osporavanja rezultata i žalbi, što ne iznenađuje, ali američka demokracija je snažna i raspolaže svim potrebnim alatima za takvu situaciju.

S našim europskim partnerima i novom američkom administracijom radit ćemo na obnovi transatlantskog odnosa koji ostaje od temeljne važnosti, ali mora se prilagoditi dubokim promjenama koje smo vidjeli u svijetu protekle četiri godine. Europljani moraju zauzeti svoje mjesto u redefiniranju strateške transatlantske agende s našim američkim saveznicima.

Komentiraj