Nekadašnji predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika i aktualni saborski zastupnik Silvano Hrelja ovih je dana izrazio zadovoljstvo uspjehom projekta isplate dijela obiteljske mirovine, uz korištenje vlastite. No, iz razgovora s dijelom umirovljenika ipak ispada da razloga za slavlje nema: ima i onih kojima ta mogućnost nije značajno doprinijela ionako lošem umirovljeničkom standardu – naprotiv, dio obiteljske mirovine koja im po novom zakonu pripada, morali su uplatiti u državni proračun. Je li u pitanju još jedna pljačka pod krinkom reforme koju provodi vladajući HDZ?

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2023. uvedena je mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine preminulog supružnika u visini od 27 posto uz zadržavanje osobne mirovine, ako je to za korisnika povoljnije od samog korištenja obiteljske mirovine. No, dok nezavisni zastupnik u Saboru nabraja uspjehe mirovinske reforme, redakciji nacional.hr  javilo se nekoliko starijih sugrađanki sa sličnim problemom.

Sedamdesetogodišnja zagrebačka umirovljenica punih sedam godina nakon suprugove smrti uspjela je ostvariti pravo na dio obiteljske mirovine, no samo na papiru. Naime, iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje informirali su je kako obiteljska mirovina temeljena na punom iznosu mirovine njezina supruga iznosi 251,36 eura.

“Pritom do danas ne znam koliki je ukupan iznos suprugove mirovine, jer o tome nikad nisam dobila rješenje iz HZMO-a. Moj suprug radio je punih 39 godina kao obrtnik, a bio je i hrvatski branitelj. Prema izračunu koji mi je dostavljen, 27 posto obiteljske mirovine iznosi 67,87 eura mjesečno, no ni to mi na koncu nije isplaćeno“, ispričala je naša sugovornica, koja je redakciji predočila i dokumentaciju s HZMO-a.

Umjesto mjesečnih dodataka na vlastitu mirovinu koji bi trebali iznositi 67,87 eura, iz HZMO-a je primila jednokratnu uplatu, odnosno razliku za sedam mjeseci, ali 200 eura manju.

“Ispada tako da su mi uplate za šest mjeseci iznosile po 47,95 eura (umjesto 67,87, kako je rješenjem određeno) te za jedan mjesec 48,66 eura”, zaključila je sedamdesetogodišnjakinja, koja kao onkološki bolesnik ima i znatne mjesečne troškove liječenja te potrebnih terapija.

Naime, objašnjeno joj je kako je zbog iznosa jednokratne uplate ušla u drugi porezni razred, pa je na njezin račun u konačnici sjeo manji iznos.

“Na ovaj način svi korisnici obiteljskih mirovina dvostruko smo zakinuti”, kazala je naša sugovornica, uz komentar kako dobar dio starijih osoba koje ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu misli da je taj iznos identičan mirovini preminulog supružnika, no on iznosi do 70 posto.

Redakciji se obratilo još nekoliko umirovljenica koje su ostvarile pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine. Nejasno im je i koliki je uopće ukupan iznos obiteljske mirovine.

Kako izračunati iznos dijela obiteljske mirovine?

Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje objasnili su nam kako je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 119/22), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023., izmijenjen model obiteljskih mirovina kako bi se korisnicima povećalo ukupno mirovinsko primanje omogućavanjem isplate dijela obiteljske mirovine uz korištenje starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine.

“Tako je povećan mirovinski faktor za izračun visine obiteljske mirovine:

1. s 0,7 za jednog člana obitelji na 0,77

2. s 0,8 za dva člana obitelji na 0,88

3. s 0,9 za tri člana obitelji na 1,0

4. te za četiri i više članova obitelji na 1,1.

Slijedom navedenog, obiteljska mirovina za jednog člana iznosi 77 % mirovine preminulog supružnika (udovica/udovac/izvanbračni drug/životni partner/neformalni životni partner).

Iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27% od obiteljske mirovine za jednog člana obitelji, a propisuje se najniži i najviši iznos.

Najniži iznos određuje se u visini tri aktualne vrijednosti mirovine (ali ne više od 50% pripadajuće obiteljske mirovine), a najviši iznos dijela obiteljske mirovine, ako je zbroj starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i dijela obiteljske mirovine veći od 80 AVM-a, isplaćuje se u visini razlike do 80 AVM-a (AVM se usklađuje dva puta godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja). Napominjemo da AVM od 1. srpnja 2023. iznosi 11,77 eura”, objašnjeno nam je iz HZMO-a.

Na pitanje vezano za konkretan slučaj, odnosno zbog čega je sedamdesetogodišnja umirovljenica umjesto mjesečnih uplata temeljem rješenja o dijelu obiteljske mirovine dobila jednokratnu uplatu sa znatno manjim iznosom zbog prelaska u drugi porezni razred, odgovoreno nam je kako se u načelu, iznos dijela obiteljske isplaćuje uz osobnu mirovinu (prijevremenu starosnu, starosnu ili invalidsku mirovinu) u bruto iznosu, a neto iznos mirovine ovisi o poreznoj obvezi korisnika.

“Moguće je da korisnik mirovine ranije nije bio porezni obveznik jer je iznos osobne mirovine bio manji od 560,00 eura, a isplatom dijela obiteljske mirovine, odnosno za iznos koji je viši od 560,00 eura, obračunava se porez na dohodak”, zaključili su u HZMO-u te pozvali umirovljenicu da im se obrati za sve detalje.