Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković sazvao je 13. sjednicu Sabora. Sjednica počinje danas u 9,30 sati u Hrvatskome saboru i trebala bi završiti u četvrtak, 15. prosinca. Pitanja Vladi postavit će 40 saborskih zastupnika, a ždrijebom je određen njihov redoslijed.

Predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, otvorio je sjednicu Sabora, na kojoj je pozdravio i predsjednika Vlade, Andreja Plenkovića i ministre.

Prvo je pitanje postavila Dragana Jeckov, zastupnica SDSS-a, i to ministrici poljoprivrede, Mariji Vučković.

Rekla je da postoje ljudi koji sabotiraju natječaje za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i zamolila ministricu za komentar. Ministrica je rekla da je Ministarstvo poljoprivrede zaprimilo 226 obavijesti o raspisivanju natječaja, na 131 odluku ministarstvo je dalo mišljenje, dok su ostali u obradi.

Grmoja oštro na Plenkovića

Nikola Grmoja postavio je pitanje premijeru Plenkoviću. Podsjetio ga je da ga je prije 4 godine podsjetio na višemilijunske prijevare u veleposlanstvima Republike Hrvatske.
“Želim obavijestiti da je Visoki upravni sud RH prije dva dana donio pravomoćnu presudu, na koju ne postoji mogućnost žalbe, kojom se diplomat Damir Sabljak vraća na posao nakon četiri godine vašeg progona”, rekao je Grmoja, uručivši premijeru tu presudu.

“Kako se osjećate kao čovjek koji štiti kriminalce, a progoni nevinog čovjeka?”, upitao je Grmoja.

“Ja ću, budući da ste se vi potrudili, ovo rješenje proslijediti ministru Grliću Radmanu pa će on reći svoj stav o tome”, rekao je Plenković.

“Poštovani premijeru, solidno skrivate svoje osjećaje s obzirom da ste četiri godine kršili zakon i progonili čovjeka koji je razotkrio korupciju”, rekao je Grmoja.

Pitanje Ivana Penave

“Vi i Vlada koju vodite je tvorac lex Agrokora”, počeo je Penava.

“Razina nerazumijevanja i nemara koji kao Vlada pokazujete za gospodarstvo, dovela je do zatvaranja tisuća radnih mjesta, što zorno pokazuje koliko efikasno razarate industrijski potencijal RH i doprinosite razornom raseljavanju Hrvata. Pozivam vas da odgovorite hrvatskom narodu zašto ste tako kratkovidni pa razarate industriju koja je generacijama stvarana. Zašto, zašto, zašto i sto puta – zašto?”, rekao je Penava.

Vi kao bivši HDZ-ovac, koji je u Vukovaru napravio sve što je napravio zahvaljujući nama, prije ste govorili da je ovo vlada najbolja. No, ajmo malo na zašto? Prije 5,5 godina bivši vlasnik Agrokora izručio nam je praktički bankrotiranu kompaniju. Pala je nama u ruke sa 7 mlrd eura duga, naravno da smo tada reagirali. Reagirali smo radi radnika, radi poljoprivrede, dobavljača, cijelog gospodarskog sustava.Prošlo je pet godina, kompanija se digla na tržišnu razinu. Tko je doveo Ruse u Hrvatske? Jesam li ja to radio? Ili je to radio bivši vlasnik za vrijeme prošle vlade?”, rekao je Plenković.

Premijer je ponovio što je sve Vlada napravila kako bi spasila Agrokor, dodavši da se nakon pet godina kompanija iz gliba digla na tržišnu razinu.

Penava: “U vrijeme kad sam ja vas podržavao, vi ste obećali vratiti Inu Hrvatskoj. Reći ću samo jedno, da jedna osječka šećerana sa tradicijom od sto godina, preživila je dva svjetska rata i Domovinski rat, ali vas nije. Od liste zatvorenih poduzeća duža je jedino lista ljudi koji su napustili Hrvatsku”.

Pitanje Davorka Vidovića

Saborski zastupnik Davorko Vidović postavio je Plenkoviću pitanje oko izbora i njihove provedbe. “Izbori u Hrvatskoj već dugo nisu festival demokracije”, rekao je Vidović, dodavši da glas svakoga birača u Hrvatskoj ne vrijedi jednako.

“Čudno je da se u ovih mjesec dana niste očitovali ni na koji način o ovom pitanju. Kanite li to učiniti i kada ćete se o tome očitovati? Je li razlog šutnje nelagoda zbog očiglednih razlika koje postoje unutar vaše stranke i mislite li da bi se u raspravu trebali uključiti neovisni stručnjaci i bi li ta rasprava trebala uključiti i oporbu?”, upitao je Vidović.

“Što se tiče pitanja izbornoga sustava, koliko je meni poznato to pitanje nije u eteru mjesec dana, nego barem deset godina. Postoji jedna općepoznata činjenica koje nije potvrđena samo na zadnjem popisu stanovništva, a to je da se dogodilo previše diskrepancije oko izbornih jedinica u odnosu na broj stanovnika. Mi ćemo i kao HDZ i kao vladajuća većina, kad dođe vrijeme, artikulirati prijedloge koji bi mogli modificirati sustav da ta diskrepancija dođe u onih +-5 posto. Kad ćemo to učiniti, dozvolit ćete da mi odlučimo. Do izbora ima još podosta. Ima onih koji bi na izbore htjeli sutra, nema nikakve potrebe za to”, rekao je Plenković.

Pitanje Furija Radina

Furio Radin postavio je pitanje ministru znanosti i obrazovanja, Radovanu Fuchsu. Problematizirao je pitanje jezika.

“Predmet današnjeg pitanja je jednostavan, tiče se obrazovanja. Ako je za hrvatski identitet bilo toliko važno jezično pitanje, zašto to ne vrijedi i za manjinske zajednice koje ovdje žive?”, upitao je Radin.

“Razmontirati sustav državne mature koji se godinama gradi na način da se jednima omogući da se bez matematike upisuju mislim da ne bi bilo korektno”, rekao je Fuchs.

Pitanje Ivane Posavec Krivec

Zastupnica Ivana Posavec Krivec postavila je pitanje premijeru Plenkoviću, istaknuvši problematiku konverzije kune u euro.

“Cijelo vrijeme poručujete da će ta konverzija biti besplatna. No ono što reklame govore, konverzija neće biti besplatna za poduzetnike, zato što svaki vlasnik tvrtke mora napraviti konverziju temeljnog kapitala. Da bi to učinili, moraju otići kod javnog bilježnika i to moraju platiti. Pitam vas, premijeru, zašto to za poduzetnike nije besplatno”, upitala je.

“Ja ću vas preporučiti kolegama iz HNB-a, Ministarstva financija da se priključite ovoj karavani i izložbi jer vidim da ste sve proučili”, rekao je Plenković.

Ponovio je da je ulazak u eurozonu i Schengen strateški uspjeh. “Budući da je naš generalni koncept bio da se konverzija dogodi bez troškova za građane i poduzetnike, mi smo se itekako zainteresirali za ovu temu. Sva društva imaju zadaću svoj temeljni kapital uskladiti s novom valutom. Tu, prema postojećim propisima, jest i pitanje plaćanja javnobilježničke pristojbe. Taj zakon je i ovako i onako u proceduri, pa ćemo i to riješiti da i tih 2000 nešto ne bude teret”, rekao je Plenković.

“Dali ste ovdje javno obećanje svim poduzetnicima da to učinite i da za poduzetnike bude besplatno. Hvala vam, predsjedniče, na tome”, rekla je.

Pitanje Anke Mrak Taritaš

Anka Mrak Taritaš premijeru je postavila pitanje vezano uz Agrokor. “Opet je isplivalo jedno ime koje često vidimo, a to je Pavao Vujnovac. Upravo je on taj koji vodi igru”, rekla je Mrak Taritaš.

“Je li to ono što ste htjeli? Je li to ono čemu je vodilo sve, da stvorite svoj novi Agrokor i svog novog Todorića?”, upitala je Mrak Taritaš.

“Vi ste dosta toga ovdje rekli. Vi me, otprilike, poznajete toliko koliko i Grmoja. Kažete da mi stvaramo što, svog Todorića? To me iznenađuje, pogotovo od vas koja ste bila članica Vlade, da uopće takvo nešto izgovorite. Mi smo kao Vlada krenuli u listopadu 2016. Najveća hrvatska kompanija kolabira pred našim očima otprilike siječanj, veljača 2017. godine. Tada kompanija koja je zadužena 7 milijardi eura se ruši pred našim očima, nema namirnica, kreću blokade, agencije ruše rejting kompaniji, destabilizira se hrvatsko gospodarstvo i mi radimo zakon ne samo da bismo pomogli toj kompaniji, nego i svim kompanijama povezanima s njom”, rekao je Plenković.

Ponovio je da je Fortenova privatna kompanija, čiji su vlasnici dioničari. “Gospodin Vujnovac i njegova kompanija je samostalno, samoinicijativno kupovala dionice od drugih. Nije kupovala od države. To morate pitati njega, ne Vladu pitati. Ovo što se sada dogodilo, gdje su mirovinski fondovi imali ambiciju da uđu u udio Sberbanka, i na kraju odustali, to je pitanje za njih, ne za nas”, rekao je Plenković.

Pitanje Peđe Grbina

Šef SDP-a, Peđa Grbin, podsjetio je Plenkovića na obećanja koja je dao. “Obećali ste svašta, realizirali malo toga”, rekao je Grbin, podsjetivši na sporost obnove i rast korupcije.

“Dokad ćete širiti laži i podmetati ih pod istinu?”, upitao je Grbin.

“Ja mislim da nisu vas izabrali za šefa SDP-a da pola stranke izbacite. Izbacili ste ih pola. I sad vi takav imate zamjerke na nas. I to gle u kojim okolnostima. Mi dobijemo izbore 2016., pobijedimo Milanovića. I sad vi to nama govorite u momentu u kojem, gle čuda, Hrvatska prema EK-u ima rast od 6 posto. To nam govorite u situaciji kada imamo zaposlenih u kolovozu ove godine milijun i 632 tisuće. Kad nam je stopa zaposlenosti na skoro 69 posto, kad nam je stupanj razvoja došao sa 61 na 70. Pa onda to govorite u momentu kad smo mi već digli minimalac sada za iduću godinu skoro na razinu koju smo obećali do kraja mandata”, rekao je Plenković pa nabrojao još neke uspjehe Vlade.

Pitanje Milana Vrkljana

Zastupnik Milan Vrkljan postavio je pitanje premijeru Andreju Plenkoviću. “Koliko je Vlada RH izdala radnih dozvola za naše iseljeništvo jer je poznato da nešto manje od 4 milijuna Hrvata živi u Hrvatskoj, a isto toliko Hrvata živi izvan RH”, pitao je Vrkljan.

“Zbog čega vi kao premijer ne pratite iskustvo Izraela?”, upitao je Vrkljan premijera.

“Što se tiče naših ljudi, pretpostavljam da vi razumijete da svatko tko ima hrvatsko državljanstvo njemu ne treba radna dozvola. To je dosta jednostavno za razumjeti. Što se tiče većine naših ljudi, mijenjali smo zakon o državljanstvu, da olakšamo Hrvatima, posebno potomcima koji su treća, četvrta generacija, da što lakše dođu do državljanstva. Ako smo se mi odlučili biti dio europske obitelji, onda kad smo taj cilj ostvarili, a k njemu smo išli uz punu svijest da je jedna od temeljnih sloboda i sloboda kretanja građana”, rekao je Plenković.

“Mi nadomještamo to s ljudima koji dolaze iz trećih država nadomjestiti praznine na tržištu rada. Što smo mi razvijeniji, to će nam više dolaziti ljudi nadomjestiti neka radna mjesta. A Izrael je uvijek dobar primjer”, odgovorio je Plenković.

Pitanje Stipe Mlinarića

Saborski zastupnik Stipo Mlinarić podsjetio je premijera Plenkovića da mu nije odgovorio na pitanje koje je postavio prije devet mjeseci.

“Znate li da ratni vojni invalid ima 15 eura invalidninu? Znate li da 60-postotni ratni vojni invalid ima 91 euro invalidninu? Što ste radili šest godina?”, upitao je Mlinarić.

“Što se tiče pitanja za naknade, zakon je u proceduri. Ne znam jeste li primijetili, mi smo i u ovim mjerama koje smo poduzeli, našli prostor i za hrvatske branitelje. Pretpostavljam da ste svjesni toga”, rekao je Plenković, dodavši da Vlada daje financijsku potporu svim logorašima koji imaju procese u Srbiji.

Pitanje Urše Raukar Gamulin

Urša Raukar Gamulin postavila je pitanje premijeru Plenkoviću, a vezano uz ugovore koje je potpisao Ivo Sanader oko Ine i MOL-a.

“Molila bih vas da nam razjasnite i predočite razloge zašto dosad niste preko DORH-a pokrenuli postupak da se utvrdi ništetnost tog ugovora. Hoćete li to učiniti i kada ćete to učiniti? Smatramo da se radi o izvanrednom hrvatskom interesu naročito u jeku energetske krize, od čega profit ubire MOL na štetu hrvatskih građana”, rekla je Raukar Gamulin.

Plenković je rekao da je Vlada upoznata s pravnim aspektom toga pitanja.

Pitanje Damira Habijana

Habijana je zanimalo u kojoj je fazi inicijativa za proglašenje Parka prirode Ivanščica, Strahinjčica, Maceljsko gorje i Ravna gora, na što mu je ministar gospodarstva Davor Filipović odgovorio da tijekom sljedeće godine očekuju rezultati stručne podloge temeljem koje će se utvrditi smjer zaštite tog područja.

Pitanje Sanje Radolović

Postavila je pitanje oko povlačenja sredstava iz EU fondova te korupcije.

“Mi se želimo ponašati da nema korupcije i da nema zloupotrebe korištenja. To je naš odabir, to je odabir vladajućih i HDZ. Ljudi misle da se to moralo, ali nije moralo. Imali smo na Vladi potpisivanje sporazuma MUP-a s Uredom europskog tužitelja kako bi bila bolja razmjena informacija. Ovdje ima rezultata borbe protiv korupcije. Mi smo dobili odluku prije nekoliko dana informaciju o dobivanju sredstva Kohezije. To su programi koji će se trošiti u narednih deset godina. Taj novac niste donijeli vi, već mi”, rekao je Plenković.

Radolović je rekla da projekti stoje u ladicama. “Vršit će se natječaji koji pogoduju nekima. Treba podsjetiti i na aferu Softver. Kradu se milijuni”, rekla je.

Pitanje Bojana Glavaševića

“Nije nekakva tajna da je u posljednjih nekoliko godina ruski kapital ušao u hrvatski financijski krvotok i znajući da uloga ruskog kapitala nikad nije ekonomska, nego geopolitička, a osobito u kontekstu sankcija koje je Europska unija uvela Ruskoj Federaciji, naš klub zastupnika je uoči održavanja Krimske platforme izašao s prijedlogom da se uvede još jedna razina uvida u mjere ograničavanja kako ih Hrvatska provodi. Moje pitanje je vrlo jednostavno, jeste li voljni vi kao predsjednik Vlade podržati osnivanje jednog takvog tijela koje bi omogućilo i parlamentarnu kontrolu?”, upitao je Glavašević.

“Što se tiče našega stava, ja ne vidim potrebe za tim. Ne zato što ne mislim da vi ne možete doprinijeti, nego zato što ima dovoljno tijela”, rekao je Plenković.

Pitanje Romane Nikolić

Zastupnica Romana Nikolić postavila je premijeru “space shuttle” pitanje o ulaganjima u željeznice, pitavši ga zašto građanima nije objavio da namjerava ulagati u željeznice, nego su to morali doznati na COP-u u Egiptu.

“Nije dobro čitati sve na portalima i od ovih žovijalnih komentatora. Prvo, četiri milijarde eura su ukupne investicije u željezničku infrastrukturu koje ministar Butković namjerava kroz idućih desetak godina uložiti u ovaj oblik transporta”, rekao je Plenković. Dodao je da se dio sredstava planira iskoristiti iz Nacionalnog fonda oporavka i otpornosti.

“Promet je jedna od onih grana gospodarstva u kojem imamo jednu od najviših emisija CO2, a cilj ulaganja u željezničku infrastrukturu je način kako ih smanjiti. Nije space shuttle odgovor, nego je ovako, prijateljski”, rekao je Plenković.

“Kako bi se reklo u narodu, hvalite me usta moja. Govorite o investiciji u baterijske vlakove, a novac za obnovu vaša Vlada i vaši ministri nisu bili sposobni iskoristiti”, istaknula je Nikolić.

Pitanje Mišela Jakšića

Jakšić je rekao da je slučaj Škugor izvukao na površinu sve probleme koji očito postoje u upravljanju Inom i vlasničkoj strukturi. Podsjetio je Plenkovića na najavu iz 2016. godine da će njegova Vlada vratiti Inu u vlasništvo RH.

Plenković je rekao da su prve odluke o privatizaciji Ine donesene u vrijeme SDP-ove vlade, ali i da se to nastavilo za vrijeme jedne HDZ-ove vlade, te da ni jedno ni drugo nije dobro. Ustvrdio je da je afera do kraja razotkrila neodrživ sustav upravljanja, “čuveni LODO”.

Jakšić je rekao da je razlika između SDP-ove i HDZ-ove vlade u tome da SDP-ov premijer Ivica Račan, za razliku od HDZ-ova Ive Sanadera, nije pravomoćno osuđen za primanje mita te da njegovi bliski suradnici nisu bili sumnjičeni da su “torbarili”.

Pitanje Željka Lenarta

Lenart je upozorio na poteškoće u nabavi plavog dizela i na to što su moderni traktori osjetljivi na lošiju kvalitetu goriva.

Premijer ističe kako se vodi računa da opskrba plavim dizelom bude adekvatna, a ako negdje ima manjih teškoća, to se rješava.

“Držimo plavi dizel na cijeni koja je dvije kune ispod tržišne. Sve ovo vrijeme odlukama Vlade činimo energente dostupnima građanima”, rekao je dodajući kako je, što se tiče pitanja o kvaliteti plavog dizela i treba li prijeći na obični, zamolio kolege da vide o čemu se radi.

Pitanje Irene Šimunić

Irena Šimunić rekla je da je Plenkovićeva vlada “kao krpom obrisala” odredbe starog Zakona o socijalnoj skrbi kojom se obvezuje da će Saboru predložiti zakon koji određuje pitanja inkluzivnog dodatka. Ustvrdila je i da osobe s najvećim invaliditetom niti jednim propisom nemaju regulirano pravo na osobnog asistenta.

Plenković je rekao da su osobe s invaliditetom tema kojoj njegova vlada u oba mandata pridaje izuzetnu pozornost. Dodao je da su za poticanje njihovog zapošljavanja alocirali 720 milijuna kuna, da su povećali iznos osobne invalidnine s 1250 na 1500, pa na 1750 kn, da su za 20 posto povećali doplatak za pomoć i njegu, iznos naknade roditeljima njegovateljima s 2500 na 4000 kn.

Rekao je i da ministarstvo radi i na Zakonu o osobnoj asistenciji, za koji očekuju da bude upućen u javno savjetovanje do kraja godine, i na Zakonu o inkluzivnom dodatku, koji je predviđen za iduću godinu.

Šimunić nije bila zadovoljna odgovorom, rekavši da postoji mogućnost da je i danas palo samo obećanje. “Kada ćete pustiti u proceduru Zakon o osobnoj asistenciji i inkluzivnom dodatku?”, pitala je.

Među ostalim je ustvrdila da je “inflacija potpuno anulirala efekte neznatnog povećanja naknade osobne invalidnine od mizernih 1750 kn”.

“Ne odgađajte. Apeliram i molim vas, ne odgađajte i opet za neko buduće vrijeme jer najranjiviji svo vrijeme žive život na način koji mnogi od nas ovdje ne možemo niti zamisliti, a kamoli živjeti”, naglasila je Šimunić.

Pitanje Darija Hrebaka

Dario Hrebak rekao je da pojedini opskrbljivači šalju školama i vrtićima obavijest da ih ne zanima odluka Vlade o garantiranoj cijeni plina.

Ministar Davor Filipović podsjetio je da je Vlada Ini naložila da se sav raspoloživi plin proda HEP-u po cijeni od 41 euro, koji bi potom išao institucijama. Nakon toga, rekao je, pojavilo se 120.000 ljudi koji u ostali bez opskrbljivača.

“U tom periodu opskrbljivač Međimurje Plin se pojavljuje u javnom prostoru, govore da nema plina, zazivaju reakciju Vlade. Pozivamo ih u ministarstvo, gdje potpisuju zapisnik u kojem stoji da imaju plina. A onda se preko HERA-e javljaju i kažu da plina ipak nemaju”, govorio je ministar.

“Mi kažemo ‘u redu, i vama stavljamo taj plin na raspolaganje’. Što se događa zadnjih par dana? Oni kažu da neće uzimati taj plin za 11. i 12. mjesec. Jer žele da im HEP osigura plin na virtualnoj točki trgovanja, a ne da im se da u njihovom distributivnom području”, dodao je Filipović.

“Osobno mi je neshvatljivo da se tako nešto može događati. Od 11 opskrbljivača samo jedan pravi problem. Svi ostali sjeli su za stol s pojedinom školom, vrtićem, bolnicom i dobrovoljno su raskinuli ugovor. Rekli su neka bolnica ili vrtić plaćaju više, a mogli su plaćati 41 euro. Nejasno mi je kako ti čelnici lokalne samouprave u čijem vlasništvu je taj Međimurje Plin, mogu dopustiti da se njihovoj djeci u vrtićima, njegovim prijateljima, rodbini u bolnicama to naplaćuje. Ovo je pitanje za čelnike jedinica lokalne samouprave koji su većinski vlasnici te firme”, rekao je Filipović.

Gordan Jandroković je zaključio aktualno prijepodne. Sabor svoj rad nastavlja slobodnim govorima, a prva točka dnevnog reda bit će u 16 sati.