Uspješna borba protiv Alzheimera, novi lijek mijenja tijek bolesti ali uz teže nuspojave

Eksperimentalni lijek za Alzheimerovu bolest tvrtki Eisai i Biogen usporava kognitivni pad, pokazalo je pomno praćeno ispitivanje, ali bi neki pacijenti mogli imati teže nuspojave, najnoviji su podaci o lijeku koji obećava.

Lijek lekanemab povezivao se s opasnim oticanjem mozga u gotovo 13 posto pacijenata koji su sudjelovali u 18-mjesečnom ispitivanju. Njime je obuhvaćeno gotovo 1800 osoba kojima je dijagnosticiran rani stadij Alzheimerove bolesti.

Neki su pacijenti nakon primjene lijeka imali krvarenje u mozgu – pet ih je doživjelo makrohemoragije, a 14 posto mikrohemoragije, simptome koji se povezuju s dva smrtna ishoda u pacijenata koji su dobivali lijek u naknadnoj studiji.

Tvrtke su u rujnu objavile da je lekanemab – antitijelo stvoreno da bi uklonilo ljepljive naslage proteina, poznate kao beta-amiloidi – uspio smanjiti stopu kognitivnog pada na skali kliničke demencije (CDR-SB) za 27 posto u usporedbi s placebom.

“Svi ovi lijekovi za snižavanje amiloida nose rizik od povećanog krvarenja u mozgu, no smatram da su primarni ishod i sekundarni ishod te smanjenje amiloida prilično impresivni”, rekao je dr. Ronald Petersen iz klinike Mayo.

Udruga za borbu protiv Alzheimerove bolesti: Lijek može znatno izmijeniti tijek bolesti

Udruga za borbu protiv Alzheimerove bolesti objavila je kako najnoviji podaci potvrđuju da lijek “može znatno izmijeniti tijek bolesti” te je pozvala američka regulatorna tijela da prihvate zahtjev tvrtki za ubrzanim odobrenjem.

Dionice Eisaija porasle su na tokijskoj burzi u utorak poslijepodne za 3,6 posto, a dionice Biogena za 0,9 posto izvan radnog vremena. Od objave početnih rezultata studije krajem rujna vrijednost im je skočila za oko 60 posto, odnosno 47 posto.

Potpuni podaci pokazali su da dio pacijenata s genetskim rizikom od razvoja ove bolesti nisu imali koristi od lekanemaba na temelju skale kliničke demencije CDR-SB.

No i u njih je uočeno poboljšanje stanja kada je riječ o sekundarnim ciljevima ispitivanja, koje se odnose na ostala mjerila kognicije i na svakodnevno funkcioniranje.

Zaključno su pacijenti koji su dobivali lekanemab u sklopu sekundarnih ciljeva od ovog lijeka imali korist u postotku od 23 do 37 u usporedbi s onima koji su primali placebo.

“Vjerujem da je to znatna korist koja će opravdati zahtjev za odobrenjem lijeka, no mi, naravno, želimo da ta korist bude još veća”, rekao je dr. Paul Aisen, direktor Instituta za terapijsko istraživanje Alzheimerove bolesti Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji i koautor studije objavljene u časopisu New England Journal of Medicine.

Pojasnio je da će pacijenti imati veću korist od lekanemaba ako im se lijek da u ranoj fazi bolesti, “prije nego što se akumulira dovoljno nepovratne štete koja uzrokuje simptome.”

Detaljni podaci istraživanja predstavljeni su na sastanku o kliničkim ispitivanjima Alzheimerove bolesti u San Franciscu.

Dokaz amiloidne hipoteze

Po amiloidnoj hipotezi progresivno nakupljanje beta-amiloida u mozgu aktivira kompleksnu kaskadu događaja koje završavaju smrću neuronskih stanica, gubitkom sinapsi i progresivnim deficitom neurotransmitera, a svi nabrojeni učinci pridonose kliničkim simptomima demencije.

Iz Eisaija vjeruju da rezultati ispitivanja idu u prilog dugogodišnjoj teoriji po kojoj uklanjanje beta-amiloida iz mozga ljudi s ranim Alzheimerom može odgoditi napredovanje bolesti.

Nakon 18 mjeseci primjene kod 68 posto sudionika ispitivanja liječenih lekanemabom uočeno je manje beta-amiloida. Lijek je utjecao i na sniženje razine abnormalnih tau proteina u mozgu, za koje se vjeruje da su glavni uzrok Alzheimerove bolesti.

U naknadnoj studiji prijavljena su dva smrta slučaja od posljedica krvarenja u mozgu. Radilo se o 65-godišnjakinji koja je uzimala lijek poznat kao tkivni aktivator plazminogena, a daje se za čišćenje krvnih ugrušaka nakon moždanog udara i o 87-godišnjakinji koja je dobivala antikoagulans, razrjeđivač krvi tvrtke Eliquis.

Predstavnici tvrtke Eisai kažu kako smatraju da se njihova smrt “ne može pripisati lekanemabu”.

Američki predsjednik Eisaija Ivan Cheung istaknuo je da tvrtka primjenjuje uspostavljene protokole kojima se prati nastanak edema (oteknuća) mozga i ne vidi potrebu za tim da se pravo na lekanemab uskrati bilo kojem pacijentu.

No ima i drukčijih mišljenja. Dr. Howard Fillit, ravnatelj Zaklade za praćenje lijekova za Alzheimerovu bolest kazao je da liječnici uvijek balansiraju između odluke o koristi i rizika terapije. “Trenutačno bih oklijevao dati ovaj lijek nekome na lijekovima za razrjeđivanje krvi”, rekao je.

FDA do 6. siječnja odlučuje o odobrenju lekanemaba po ubrzanom postupku

Do 6. siječnja iduće godine američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) trebala bi odlučiti hoće li odobriti lekanemab po “ubrzanom” postupku u sklopu kojega se traži dokaz da lijek može utjecati na biomarker povezan s bolešću, poput smanjenja beta-amiloida u mozgu.

Bez obzira na tu odluku Cheung je rekao da Eisai uskoro planira podnijeti zahtjev Agenciji za hranu i lijekove u sklopu standardnog procesa odobrenja lijeka, a kani tražiti odobrenje u Europi i Japanu.

Komentiraj