Početkom iduće godine pripadnici Hrvatske vojske bit će raspoređeni u borbenu skupinu NATO-a u Litvi, a pod njemačkim zapovjedništvom u ovu baltičku državu trebalo bi otići oko 200 vojnika.

„Satnija koja će biti raspoređena u Litvi, pod njemačkim vodstvom, dio je našeg jasnog opredjeljenja za sudjelovanje u zajedničkom djelovanju zemalja Sjevernoatlantskog saveza, u doprinosu zajedničkoj sigurnosti. Naši vojnici bi tako sudjelovali u mirnodopskim aktivnostima, u okviru ojačane prednje prisutnosti, koje su definirane kao misija za postizanje i održavanje spremnosti te potporu jačanju sigurnosti Saveza i njegovih članica, a iste će se ogledati kroz zajednička uvježbavanja i povećanje interoperabilnosti među saveznicama koje sudjeluju u navedenoj NATO aktivnosti.

Odavno smo se uvjerili da se sigurnost i stabilnost ne grade samo na vlastitim granicama. Upravo to je svrha angažiranja Oružanih snaga u misijama i operacijama – doprinoseći globalnoj sigurnosti, jačamo i svoju, nacionalnu sigurnost. Uporabom vojske u misijama i operacijama imamo prigodu raditi i uvježbavati se s pripadnicima ostalih savezničkih snaga, čime jačamo našu sposobnost zajedničkog djelovanja te izgrađujemo i jačamo svoje sposobnosti. Sve mjere u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti su transparentne, isključivo obrambenog karaktera i ne krše međunarodne sporazume“, izjavio je za Nacional ministar obrane Damir Krstičević. Povodom odlaska hrvatskih vojnika u Litvu, ovog tjedna u Zagreb su stigla i dvojica litavskih stručnjaka koji će u razgovoru s hrvatskim kolegama raspravljati o vojnoj suradnji i aktualnim prijetnjama s kojima se suočavaju članice NATO-a. Eitvydas Bajarūnas i Linas Idzelis u Zagrebu će tijekom tjedna održati niz sastanaka s hrvatskim državnim i vojnim vrhom, a održat će i predavanje na kojem će govoriti o modernom načinu ratovanja, odnosno o tzv. “hibridnom ratovanju”. Bajarūnas je bivši veleposlanik Litve u Švedskoj koji trenutačno radi u litavskom Ministarstvu vanjskih poslova kao veleposlanik za “hibridne prijetnje”.

Za Nacional je naglasio da mu je vrlo važno da je u Hrvatsku stigao prije nego što hrvatski vojnici dođu u Litvu jer tako može hrvatskim kolegama izraziti zahvalnost na pomoći koju Hrvatska pruža Litvi u ovim vrlo nesigurnim vremenima. “Litva i druge države koje graniče s Rusijom nalaze se pred velikim izazovom jer Rusija nastavlja sa svojim agresivnim stavom prema NATO-u i Europskoj uniji. Rusija je namjerno izabrala sukob s euroatlantskom zajednicom kako bi oslabila Europu, diskreditirala NATO i potkopala transatlantske veze. Mi, ruski susjedi, suočeni smo sa stalnim prijetnjama i uznemiravanjem Rusije. Zato smatramo da je vrlo važno da europski i NATO partneri bolje shvate situaciju u kojoj se nalazimo i zato su nam neprocjenjivi ovakvi susreti s hrvatskim kolegama. Želio bih i ovim putem zahvaliti Hrvatskoj na odluci da u Litvu pošalje svoje vojnike. To je pravi primjer solidarnosti”, rekao je za Nacional Bajarūnas, a slično misli i njegov kolega, potpukovnik litavske vojske Linas Idzelis. Ovaj časnik trenutačno je na čelu sektora za obavještajne poslove Odjela za strateško komuniciranje litavske vojske, a u Zagrebu će također upozoriti hrvatske kolege na prijetnju koju europskoj sigurnosti predstavlja sve agresivnija ruska politika.

“Kao što možemo vidjeti na primjeru Ukrajine, ali i iz niza drugih primjera, Rusija vrlo koordinirano koristi vojni, obavještajni, medijski i cyber pritisak, a on je postao litavska svakodnevica. U Litvi smo već bili na udaru lažnih vijesti kojima se željelo utjecati na odnos između naše države i NATO-a. NATO vojnici bili su cilj hakerskih napada, lažnih optužbi za silovanje, ali smo, za razliku od nekih drugih članica NATO-a, uspješno identificirali osobe odgovorne za te napade te smo informirali javnost o tim lažnim optužbama”, tvrdi Idzelis i dodaje da uspjehu leži u suradnji političara, medija, državnih institucija i vojske te u tome da su svi oni već navikli na takve napade ruske strane.

Situacija u Litvi najbolji je primjer koliko je danas rašireno tzv. hibridno ratovanje i koliko su europske države česte mete hibridnih prijetnji. Litavski stručnjaci tvrde da se takav tip ratovanja rasplamsao u posljednjih nekoliko godina, pogotovo nakon ruske aneksije Krima i rata u istočnoj Ukrajini. Umjesto prepoznatljivih neprijatelja, u Ukrajini su ratovali ljudi u zelenim uniformama bez ikakvih oznaka, a iako je ruski predsjednik Vladimir Putin u početku demantirao da su to ruski vojnici, poslije je dijelio odlikovanja te je javno govorio o njihovim pothvatima u Ukrajini. Bajarūnas kao primjer hibridnog ratovanja navodi i diplomatski i ekonomski pritisak Rusije na Ukrajinu, ali i veliki broj hakerskih napada te informacijskog rata koji Rusija vodi putem medija kao što su Sputnik ili Russia Today. “Paralelno s konvencionalnim ratovanjem, Rusija je napredovala i na području hibridnog ratovanja. Posljednja izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona najbolje opisuje to stanje. Macron je rekao da je oduvijek imao odlične odnose sa stranim novinarima, ali da su oni prije svega morali biti novinari. Russia Today i Sputnik su propagandni organi koji šire lažne istine. Mislim da je to najtočnija ocjena i da se Macronovoj izjavi nema što dodati”, kaže Bajarūnas i tvrdi da Rusija promovira i lažnu sliku o “koruptivnom i moralno bankrotiranom zapadu”. Međutim, po njegovim tvrdnjama ruska uloga je i puno šira od toga jer Rusija financijski podupire europske ekstremiste i euroskeptične stranke kako bi se stvorile podjele unutar Europske unije i NATO-a.

“U usporedbi s hladnim ratom, Rusija danas koristi globalizaciju i našu otvorenost i demokraciju. Zato je i pojam hibridnog ratovanja vrlo širok. To je kombinacija vojnih i civilnih instrumenata koji se mogu koristiti protiv Litve, Hrvatske ili bilo koje druge države kako bi se iskoristile njihove slabosti. Glavni cilj takvog ratovanja je zbunjivanje javnosti, stvaranje dvosmislenih stavova i smanjivanje javne podrške obrambenim snagama”, rekao je u razgovoru za Nacional Bajarūnas, dok je njegov kolega iz litavske vojske dodao da je službena procjena litavskih vlasti da konvencionalni vojni napad na Litvu ili nekog drugog saveznika u regiji nije samo teorija, nego vrlo realan scenarij.

“Sve naše snage moraju biti pripravne jer smo svjesni da Rusija može pokrenuti vojni sukob protiv Baltičkih država unutar 24 do 48 sati. Međutim, dolazak NATO snaga, uključujući i hrvatskih vojnika, znatno smanjuje mogućnost sukoba jer šaljemo poruku da je NATO spreman odgovoriti na sve prijetnje. Sada Rusija više ne može pokrenuti neočekivani napad jer pretpostavlja da će NATO odgovoriti na njega”, govori potpukovnik Idzelis koji se osvrnuo i na ulogu Hrvatske u NATO-u. On smatra da je odluka Hrvatske da pošalje vojnike u Litvu dobar diplomatski potez koji će još više osnažiti prijateljske odnose dviju država jer čak 80 posto stanovnika Litve podržava prisustvo stranih vojnika u njihovoj državi.

I dok europske države solidarno podupiru Litvu i ostale Baltičke države u njihovoj obrani od sve izraženije ruske prijetnje, dolazak na vlast Donalda Trumpa u SAD-u zabrinuo je većinu članica NATO-a. Ta je zabrinutost još više narasla nakon što je Trump ušao u otvoren sukob s utjecajnim članicama Saveza kao što je Njemačka. Novi američki predsjednik u prvim danima svog mandata poručio je da sve članice moraju podmiriti svoje financijske obveze jer će u suprotnom razmisliti o američkom sudjelovanju u toj organizaciji. Već ranije u predizbornoj kampanji Trump je šokirao NATO saveznike nakon što je izjavio da SAD ne bi branio Baltičke države u slučaju ruskog napada. Situacija se brzo smirila i Baltičke države, na čelu s Litvom, danas u SAD-u vide stabilnog partnera, što potvrđuju i riječi Eitvydasa Bajarūnasa koji ne sumnja u potporu Trumpove administracije.

“Ne sumnjam u njenu potporu, a najbolji primjer za to je posjet američkog ministra obrane Jima Mattisa koji se 10. svibnja ove godine susreo s našom predsjednicom Daliom Grybauskaitė. Tom prigodom on je naglasio da SAD stoji uz Litvu i uz naš zajednički cilj, dok je naša predsjednica naglasila da je SAD dobar prijatelj Litvi i da mu možemo vjerovati jer razumije prijetnje s kojima smo suočeni. Razlog naše dobre suradnje vjerojatno leži i u činjenici da Litva plaća sve svoje obveze u NATO-u i da redovito povećavamo proračun za vojsku”, izjavio je za Nacional Bajarūnas koji je naglasio da još uvijek postoje velike razlike između vojnih mogućnosti između europskih i oružanih snaga SAD-a, ali i da su trendovi pozitivni da se ta razlika smanji jer europske države sve više izdvajaju za vojsku.

“Dvije riječi, zastrašivanje i obrana. To je misija NATO-a. Na sreću, sve članice Saveza razumiju zajedničke ciljeve i počinju poboljšavati svoje vojne mogućnosti na pravi način”, zaključio je priču o NATO-u Bajarūnas, a Idzelis je dodao da NATO mora biti spreman ne samo na nove prijetnje, nego mora biti spreman odgovoriti i na one stare. Baš zato je Litva u posljednje tri godine udvostručila proračun za vojsku koji bi iduće godine trebao iznositi dva posto BDP-a. Povećanje proračuna litavska vojska je iskoristila za modernizaciju i postavljanje novog sustava zračne obrane.

“Vrijeme je ključan faktor jer ga u slučaju napada neće biti za potpunu mobilizaciju. Zato povećavamo spremnost postojećih snaga, ali i povećavamo broj rezervnih postrojbi. Zbog hibridnih prijetnji vojska mora poboljšati suradnju s društvenim i civilnim institucijama i zato puno radimo na zajedničkim vježbama svih državnih institucija i ministarstava”, objasnio je situaciju u Litvi Idzelis koji je posebno naglasio važnu ulogu Europske unije, bez čije pomoći Litva ne bi mogla sama biti spremna odgovoriti na sve prijetnje. Kao čovjek s velikim diplomatskim iskustvom, Bajarūnas još je detaljnije objasnio kako se Europska unija suočava s prijetnjama hibridnog ratovanja, ali je i napomenuo da protiv takvih prijetnji mora biti još aktivnija.

“U travnju je Europska unija usvojila program borbe protiv hibridnih prijetnji, kao jedna od glavnih točaka izdvojena je povećanje svijesti o postojanju hibridnih prijetnji, a dogovoreno je i to da se u Bruxellesu ustanovi ‘EU Hybrid Cell Fusion’. To tijelo treba poboljšati stratešku komunikaciju između država članica EU-a, ali i komunikaciju između EU-a i NATO-a. Litva pozdravlja uspostavu ovog tijela i nadamo se da ćemo se zajednički uspjeti oduprijeti hibridnim prijetnjama u baltičkoj regiji koje prije svega dolaze od Rusije”, zaključio je za Nacional Bajarūnas.