Akademik Josip Vaništa, slikar, književnik i profesor s akademskom karijerom od 40 godina na Arhitektonskom fakultetu, umro je u subotu u 94. godini, potvrdili su Hini iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Slikar, grafičar, pisac, akademik i umirovljeni sveučilišni profesor, Josip Vaništa smatran je jednim od posljednjih velikih umjetnika neoavangarde i nedvojbeno jednom od najenigmatičnijih osobnosti suvremene hrvatske umjetnosti.

Brojni kritičari smatraju ga jednim od rodonačelnika konceptualne umjetnosti u svijetu. Posebno ističu njegovo djelovanje u kultnoj umjetničkoj grupi Gorgona (1961-1966).

Josip Vaništa rođen je 17. svibnja 1924. godine u Karlovcu. Pohađao je realnu gimnaziju u Karlovcu te maturirao 1943. Diplomirao je 1950. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Marina Tartaglie, a već sljedeće godine počinje s nastavničkim radom na Tehničkom, odnosno, Arhitektonskom fakultetu.

Prvu je izložbu imao 1952. s Miljenkom Stančićem u Zagrebu, u Muzeju za umjetnost i obrt. Tada ga je književnik Miroslav Krleža, tadašnji ravnatelj Jugoslavenskog leksikografskog zavoda u Zagrebu, angažirao da surađuje sa Zavodom. Zamolio je Vaništu da izradi pet njegovih portreta, te je on bio posljednji slikar kojem je Krleža pozirao.

Početkom 1960-ih javlja se ideja o Gorgoni, umjetničkoj skupini čiji je Vaništa bio suosnivač. Ta se skupina zalagala za alternativne oblike djelovanja, priređivala izložbe i izdavala istoimeni časopis najavljujući konceptualizam i odustajanje od materijalizacije umjetničkih djela. Gorgonska zajednica se raspala 1994.

Vaništa je samostalno je izlagao u Zagrebu, Karlovcu, Opatiji, Rijeci, Osijeku, Parizu i drugdje, a danas se smatra jednim od najistaknutijih hrvatskih umjetnika.

Uz slikanje podjednako ga je zaokupljalo i crtanje i pisanje. Ilustracije je objavljivao u dnevnom i revijalnom tisku, a bavio se i opremom knjiga i scenografijom, za što je nagrađen 1983. godine.

Komentiraj