Ukrajinci su u srijedu izvjesili državne zastave i intonirali su himnu kako bi pokazali jedinstvo u jeku straha od ruske invazije za koju su zapadne sile rekle da bi mogla biti neizbježna.

Žuto-plave zastave istaknute su na školama, bolnicama i mnogim trgovinama na “Dan jedinstva”, novi praznik koji je ovaj tjedan uveo predsjednik Volodimir Zelenskij nakon što je Rusija nagomilala vojsku pored ukrajinskih granica.

Rusija je zanijekala da će napasti, no upozorila je da bi mogla poduzeti neodređene “vojno-tehničke akcije” ne budu li ispunjeni njezini sigurnosni zahtjevi, uključujući ograničenje NATO-a.

Sviraju domoljubne pjesme

Na glavnoj ulici Hreščatik u središtu Kijeva, gdje su zastavama ukrašeni vladini uredi, za mnoge je običan dan.

“Normalan je dan, a te zastave ovdje su s razlogom, da pokažu kako se nikoga ne bojimo. Nisu nas zastrašili”, rekao je Mikola, koji ima mali štand s kavom.

Iz zvučnika na lokalnom vladinu uredu u glavnom gradu Kijevu odjekuju domoljubne pjesme, a na vladinim Youtube kanalima emitiraju se govori i podsjeća na ukrajinsku državnost.

Zelenskij je u televizijskom obraćanju rekao da su Ukrajinci ujedinjeni oko zajedničke želje “da žive u miru, sretno, u obitelji, s djecom s roditeljima”.

“Nitko ne može voljeti naš dom kao mi. I samo mi, zajedno, možemo štititi svoj dom”, rekao je.

“Svi nas žele uplašiti, a mi smo tu i ostajemo”, rekla je Ludmila, umirovljenica, koja na reveru kaputa nosi malu ukrajinsku zastavu.

‘Tu smo i ostajemo’

Zelenskij, i sam aktivni korisnik društvenih mreža, pozvao je Ukrajince da objavljuju slike i videozapise s ukrajinskom zastavom te da dodaju hashtagove. Na Instagramu korisnici objavljuju fotografije pod hashtagom #UnityDay.

Zelenskij je dugo govorio da, premda vjeruje da Rusija prijeti napadom na njegovu zemlju, zapadni saveznici precjenjuju vjerojatnost neposredne invazije, odgovarajući na napore Moskve da zastraši Ukrajinu i posije paniku.

Mihajlo Podoljak, savjetnik u Zelenskijevom uredu, rekao je ovaj tjedan da je predsjednik odabrao 16. veljače kao domoljubni praznik djelomično ironično, kao odgovor na medijska izvješća da bi se invazija mogla dogoditi u srijedu.

Kibernetički napad

U utorak je rusko ministarstvo obrane priopćilo kako nakon vježbi vraća dio vojnika u njihove baze. Sjedinjene Države i njihovi saveznici rekli su da dosad nisu potvrdili taj potez. Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je više od 150.000 ruskih vojnika trenutno raspoređeno u blizini Ukrajine.

Nekoliko sati nakon ruske objave, Ukrajina je rekla da su internetske mreže njezina ministarstva obrane i dvije banke pod kibernetičkim napadom. Iako Kijev nije rekao tko stoji iza incidenta, u priopćenju se sugerira da upire prstom u Rusiju.

remlj je u srijedu zanijekao bilo kakvu umiješanost u hakerske napade koji su se dan ranije dogodili na više ukrajinskih službenih vojnih web stranica i dviju javnih banaka u jeku rusko-zapadne krize u vezi s Ukrajinom.

“Rusija nema nikakve veze s bilo kakvim informatičkim napadima”, rekao je novinarima glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, ocijenivši da se “moglo očekivati da će Ukrajina i dalje za sve optuživati Rusiju”.

Rusija tvrdi da povlači još vojnika s granice s Ukrajinom

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u srijedu da se nastavilo povlačenje snaga u blizini Ukrajine nakon završetka vojnih vježbi, no Kijev i zapadne prijestolnice sumnjaju u tu tvrdnju. Nekoliko postrojbi koje su sudjelovale u manevrima na crnomorskom poluotoku Krimu, koji je Rusija anektirala 2014., vratile su se u svoje baze, tvrdi Moskva.

Državna novinska agencija Ria Novosti objavila je snimku na kojoj se vidi vod tenkova i druga vojna vozila kako u noći prelaze Krimski most koji povezuje poluotok s kontinentalnom Rusijom.

Ministarstvo obrane otkrilo je malo informacija o snagama koje se povlače i o koliko je vojnika riječ.

Popuštanje krize?

Ministarstvo je u utorak uputilo slično priopćenje i navelo da se dio snaga, koje su bile u južnim i zapadnim vojnim oblastima blizu Ukrajine, počelo povlačiti nakon završetka vježbi. Taj potez je pobudio tračak nade da kriza uz ukrajinsku granicu popušta nakon tjedana intenzivne diplomacije i zapadnih prijetnji sankcijama Rusiji ako izvrši invaziju na Ukrajinu.

No skepticizam prema namjerama Moskve ostaje visok. Ukrajina, Sjedinjene Države, europske sile i NATO sugerirale su da sumnjaju u ruske tvrdnje o povlačenju i da im je potrebna neovisna potvrda.

Istovremeno se nastavljaju ostali manevri koji su izazvali uzbunu, poput ruskih vojnih vježbi u Bjelorusiji koja također graniči s Ukrajinom.

Nema dokaza o povlačenju vojnika

Britanija do sada nije vidjela nikakve dokaze da Rusija povlači vojnike s položaja u blizini ukrajinske granice, izjavio je u srijedu ministar obrane Ben Wallace.

SAD i Britanija više su puta upozorile da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao narediti invaziju s više od 130.000 vojnika blizu ukrajinske granice.

“Nismo vidjeli nikakve dokaze povlačenja”, rekao je Wallace za Times Radio.

“Fizička opažanja u suprotnosti su s nedavnom retorikom Kremlja”, rekao je Wallace za BBC.

NATO tvrdi da Rusija nastavlja gomilati vojsku na granici s Ukrajinom

Rusija nastavlja jačati vojnu prisutnost na granicama s Ukrajinom, rekao je u srijedu glavni tajnik NATO-a koji “za sada” ne vidi  nikakav znak deeskalacije, suprotno tvrdnjama Moskve.

“Nismo do sada ustanovili nikakvu deeskalaciju na terenu. Naprotiv, čini se da Rusija nastavlja jačati svoju vojnu prisutnost (…) Rusija još može napasti Ukrajinu bez upozorenja, njezini su kapaciteti na licu mjesta” s više od 100.000 vojnika, ustvrdio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Na početku sastanka s ministrima obrane zemalja članica u Bruxellesu, Stoltenberg je rekao da Moskva poručuje da je spremna nastaviti ulagati diplomatske napore.

“Spremni smo razgovarati. Ali Rusija mora svoju riječ popratiti djelom, povući svoje snage, smiriti napetosti”, rekao je.

“Pomno pratimo što radi Rusija. Konstatirali smo dolazak vojske i teške opreme, zatim povlačenje vojske, no oprema i kapaciteti su na licu mjesta”, istaknuo je Stoltenberg

“Želimo vidjeti stvarno povlačenje, trajno, ne samo neprestano kretanje vojnika (…) Spremni smo sastati se s Rusijom, ali pripremamo se na najgore”, zaključio je.

Michel: Rusija ne ugrožava samo Ukrajinu

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel poručio je u srijedu da Rusija svojom politikom ne ugrožava samo integritet Ukrajine, već i europski mir te međunarodni poredak temeljen na pravilima.

Michel je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izjavio da je Rusija rasporedila vojne snage “bez presedana” na granici s Ukrajinom te da je riječ o “agresivnom i prijetećem ponašanju”.

“Takvo ponašanje ne potkopava samo stabilnost i integritet Ukrajine, već mir i sigurnost Europe te međunarodnog sustava temeljenog na pravilima”, istaknuo je Michel.

Ipak, rekao je kako je jučerašnjim povlačenjem dijela postrojbi Rusija signalizirala da je spremna za diplomaciju.

“Apeliram na Rusiju da poduzme konkretne i opipljive korake prema deeskalaciji. To je preduvjet za iskren politički dijalog. Nema diplomacije s jedne strane, dok se s druge strane gomilaju postrojbe”, kazao je.

Kremlj zahtijeva da NATO ograniči sve aktivnosti

Rusija je u utorak povukla dio snaga raspoređenih blizu granice s Ukrajinom. Ukrajinski ministar vanjskih poslova nakon toga je izjavio da je Kijev „zajedno s našim partnerima“ spriječio eskalaciju.

SAD i NATO saveznici optužuju Rusiju da priprema novi napad na Ukrajinu, nakon aneksije Krima 2014. , a te optužbe Rusija niječe.

Kremlj zahtijeva da NATO ograniči sve aktivnosti u istočnoj Europi i obeća da neće primiti bivše sovjetske republike – kao što je Ukrajina – kao nove članice. Moskva također zahtijeva zabranu raspoređivanja oružanih sustava, uključujući američki proturaketni sustav, blizu ruskih granica.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je kako je krizu prouzročila “svjesna politika ruskog vodstva”.

“Ukrajina je suverena zemlja i sama donosi odluke o svojoj budućnosti. Kremlj to ne voli pa prijeti ratom. To je suština trenutne eskalacije”, istaknula je na plenarnoj sjednici.

Predsjednica Komisije istaknula je kako je Rusija jučer slala “kontradiktorne signale” jer je s jedne strane objavila da povlači dio postrojbi, dok je Duma pozvala predsjednika Vladimira Putina da prizna dvije separatističke proruske regije na istoku Ukrajine.

Priprema se “robustan i sveobuhvatan paket sankcija”

Von der Leyen je, slično kao i šef europske diplomacije Josep Borrell u utorak, kazala da “transatlantska zajednica dugo nije bila ovako ujedinjena”.

Ponovila je da se priprema “robustan i sveobuhvatan paket sankcija” u slučaju ruske invazije na Ukrajinu.

“Europsko djelovanje bit će brzo i robustno”, poručila je.

Von der Leyen smatra da je rusko vodstvo svjesno da su europske sankcije opasnost za Moskvu jer ovisi o europskim tehnologijama kako bi diverzificirala gospodarstvo.

Osvrnula se i na europsku ovisnost o ruskom plinu, istaknuvši kako je čudno da ruska državna kompanija Gazprom u vrijeme visokih cijena plina na tržištu “ne pokušava maksimizirati profit”.

“To ponašanje već je naštetilo kredibilitetu Rusije kao pouzdanog opskrbljivača energije”, kazala je.

Europa je sigurna ovu zimu

Unija će se, u slučaju obustave isporuka ruskog plina, okrenuti jačanju isporuka ukapljenog zemnog plina. O tome se, kazala je predsjednica Komisije, već razgovara s više zemalja.

Istaknula je i da je Europa, što se tiče opskrbe plinom, sigurna za ovu zimu, a da je dugoročno rješenje za ovisnost o ruskom plinu veliko investiranje u obnovljive izvore energije koji su “dobri za klimu i našu neovisnost”.

Šef europske diplomacije Josep Borrell kazao je da treba nastaviti razgovarati s Rusijom, ali i da je potrebno pripremiti se za moguće sankcije protiv Rusije.

“Moramo sudjelovati u razgovorima. Da, Rusija ima također sigurnosne zabrinutosti koje treba uzeti u obzir. S druge strane treba pripremiti naš kapacitet za odgovor”, kazao je.