Ministarstvo graditeljstva 5. svibnja dovršilo je nacrt zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu i okolici i poslalo ga na očitovanje resornim ministarstvima. Premijer Plenković zamolio je nadležne resore da prionu finaliziranju zakona, a kada tekst bude konsolidiran uslijedit će završni sastanak s Gradom Zagrebom, puštanje zakona u kraće savjetovanje i njegovo predstavljanje u Saboru. No u ponedjeljak, 11. svibnja, došlo je do obrata i donesena je odluka da Nacrt ide u punu proceduru, odnosno na 30 dana u javnu raspravu, a nakon toga u dva čitanja u Sabor. To znači da će zakon ići na usvajanje tek na jesen i donijet će ga nova vlada. Navodni razlog za odgodu je činjenica da su u pitanju velika financijska sredstva, a u četvrtak će biti donesena još jedna hitna mjera, Zaključak o privremenom smještaju građana koji su u teškoj poziciji. Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva graditeljstva, za Nacional govori o prijedlogu novog zakona o obnovi kojim se rješavaju problemi Zagrepčana čiji su domovi stradali u jakom potresu 22. ožujka 2020.

NACIONAL: Koje su najbitnije značajke ovog zakona?

Ključno je u ovako velikim prirodnim nepogodama i zahvatima koji nakon njih slijede donijeti poseban zakon, Lex specialis, kojim se jasno definiraju svi procesi obnove kako bi oni što kraće trajali i bili jednostavniji. Poseban zakon skraćuje sve procedure i koncentrira se na ono bitno što se želi postići. Cilj je ovakvog zakona da država maksimalno pomogne građanima i da zaštiti njihovo zdravlje i živote. Osim toga, u potresu su devastirane i javne zgrade tako da ovdje imamo puno složeniju situaciju nego u prijašnjim nepogodama. Različita je struktura i tipologija oštećenih objekata, imamo obiteljske kuće, bolnice, fakultete, osnovne škole, muzeje, crkve i stambene zgrade, kojih je najviše. Kada govorimo o građanima, njihovim kućama i stanovima, nacrt zakona propisuje pomoć države u konstrukcijskoj sanaciji. Kada je riječ o javnim zgradama tu bi država financirala cjelovitu sanaciju, odnosno obnovu u cijelosti.

NACIONAL: Što konkretno znači konstrukcijska sanacija?

Država bi financirala potpunu konstrukcijsku sanaciju, odnosno osigurala bi se mehanička otpornost i stabilnost, a s time i sigurnost zgrade za njene korisnike i prolaznike u blizini. Unutrašnje uređenje – otpale pločice, gletanje, farbanje, zamjenu parketa ili prozora i uređenje fasade građani financiraju sami. Radi se o vrlo zahtjevnim poslovima u kojima država organizira obnovu na stručan način. Na inicijativu našeg ministarstva na Građevinskom fakultetu okupili smo tim stručnjaka koji je napravio smjernice za projektiranje i sanaciju obiteljskih kuća i zgrada. Iz tih smjernica proizašla je i preliminarna analiza troškova u iznosu od 42 milijarde kuna. Hoće li ta preliminarna analiza otići prema gore ili prema dolje to će se znati tek kada projektanti izađu na teren, obiđu svaku obiteljsku kuću i stambenu zgradu i naprave troškovnik.

NACIONAL: Kreće li obnova odmah nakon što se zakon izglasa u Saboru?

Ljudima moramo pojasniti da ovdje postoji više koraka kako ne bi mislili da obnova počinje odmah čim se zakon izglasa. Zakon je uvijek okvir, tako je i ovaj zakon postavljen kao okvir koji definira prva građana – na što građani imaju pravo i na koji način riješiti situacije poput zamjenskog ili privremenog smještaja. Nakon toga slijede podzakonski akti koji se već pripremaju, to su programi mjera u kojima će biti raspisani detalji obnove. Nakon što zakon bude izglasan u Saboru, odmah slijedi usvajanje programa mjera.

NACIONAL: Što sadrže programi mjera?

To je skup pravila kojima se rješava način na koji će se projektirati obnova zgrada, na koji će se način zaprimiti zahtjevi od građana te kako ćemo birati projektante i izvođače. Jedan od najvažnijih detalja je definiranje maksimalnih cijena jer vidimo da su sada cijene poludjele na tržištu. S udruženjem izvođača radova pri Hrvatskoj gospodarskoj komori dogovorit ćemo koje su to maksimalne cijene koje se smiju pojaviti u ovim poslovima. S onima koji će kvariti opću sliku obnove nećemo sklopiti ugovore. Nakon što program mjera bude prihvatila Vlada, ide se u javne pozive i sklapaju se ugovori sa sudionicima obnove, to su projektanti, revidenti, nadzorni inženjeri i izvođači radova. Kada sklopimo ugovore s projektantima oni će krenuti po kućama i zgradama, stručno ih sagledavati i projektirati mjere za sanaciju. Kada oni taj posao dovrše, a trebat će im sigurno mjesec dana, dobit ćemo troškovnike. Za to vrijeme, kako oni budu završavali svoj posao, idemo u javni poziv prema izvođačima radova i s njima sklapamo ugovore. Prvi izvođači na najjednostavnijim sanacijama moći će stupiti u posao već dva mjeseca nakon što se zakon izglasa, i to po prije definiranim maksimalnim cijenama čime štitimo državni proračun i eventualne dodatne poslove koje bi građani s njima mogli sklopiti.

‘Suradnja s gradom zagrebom je potrebna i nužna, no ima otvorenih pitanja. Prema našim informacijama Grad nema sredstava s kojima bi bilo što obnavljao pa iz tog razloga i nastaju šumovi u komunikaciji’

NACIONAL: Kako će na ovo reagirati građani, njima je dosta čekanja?

U Zagrebu i okolici je trenutno raseljeno oko 20 tisuća ljudi, što iz psiholoških razloga jer se boje vratiti u raspucale zgrade, što iz objektivnih razloga jer su stvarno jako stradali, svi oni čekaju obnovu. Ne treba očekivati odmah čudo kada se zakon donese, no s prvim najjednostavnijim sanacijama krenut ćemo već za dva mjeseca. U potresu su najviše stradale obiteljske kuće, što se stambenih zgrada tiče možda će samo dvije ili tri trebati srušiti. Neće se raditi o masovnim rušenjima. Očekujemo da će biti puno više obiteljskih kuća koje su u lošem stanju i koje su opasne, no sve će to utvrditi projektanti.

NACIONAL: Vlada je kao hitnu mjeru osigurala pomoć građanima do 20.000 kuna po domaćinstvu. Radi se o sanaciji dimnjaka i nabavi kondenzacijskih plinskih bojlera. Ukupno je riječ o iznosu od 141 milijun kuna – 100 milijuna kuna osigurano je rebalansom proračuna na razdjelu Ministarstva graditeljstva, a 41 milijun preraspodjelom unutar Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. O čemu se točno radi?

Tema s dimnjacima, dimovodnim kanalima, dimnjačarima, plinskim instalacijama i bojlerima je vrlo komplicirana stvar koja se nije rješavala desetljećima i sada je ovo zanemarivanje došlo na naplatu. Za te su poslove nadležna čak tri ministarstva, unutarnji poslovi, zaštita okoliša i graditeljstvo i mi moramo to u budućnosti nekako raspetljati. Uglavnom, da bi se ispravno i stručno sanirao dimnjak potrebno je izraditi projekt kojim će se utvrditi protok, nepropusnost i stabilnost dimnjaka, tek se onda može krenuti u njegovu sanaciju. Država je odlučila da ljudima pomogne zamijeniti stare opasne atmosferske bojlere novim kondenzacijskim. Da ne bi bilo zabune, to se odnosi samo za zamjenu starih atmosferskih bojlera u oštećenim zgradama koji bi bili sufinancirani s 80 posto nabavne cijene, a do najvećeg iznosa od 8000 kuna. To je mjera koja će biti dio budućeg zakona, ali ona kreće odmah. Dakle, u paketu od 20 tisuća kuna po kućanstvu ulazi pregled, projekt i sanacija dimnjaka, nabava i instalacija bojlera te ako je zgradi potrebna hitna zaštita krova i hitna zaštita zabatnih zidova. Tako ako zgrada ima 10 samostalnih jedinica, stanova ili poslovnih prostora, onda zgrada može maksimalno povući 200 tisuća kuna za te sve poslove, ali to ne znači da treba povući svih tih 200 tisuća kuna, nego prag je 200 tisuća kuna opravdanih troškova s uredno ispostavljenim računima i projektima. Zahtjeve za refundaciju prikupljaju i ministarstvu podnose upravitelji zgrada. Država će troškove refundirati preko upravitelja jer se podrazumijeva da ova sredstva idu iz pričuve, odnosno zaliha pričuve. Kad je riječ o obiteljskoj kući zahtjev podnosi vlasnik kuće.

NACIONAL: Što ako na računu pričuve nema dovoljno novca?

Ako zgrada na svojem računu nema dovoljno sredstava, uobičajena je praksa da tvrtka upravitelj uzima kredit za zgradu, a suvlasnici kroz povećanje pričuve ga vraćaju. Međutim, u nacrtu Zakona je predviđena refundacija opravdanih troškova. Već sada je, za hitnu mjeru, Vlada donijela Odluku s kojom se omogućava 141 milijun kuna za refundaciju nužnih i opravdanih troškova na hitnim radovima uklanjanja opasnosti i privremene zaštite zgrada te sanacije dimnjaka i zamjene bojlera.

NACIONAL: Što još za građane propisuje Zakon o obnovi?

Država se obavezuje osigurati privremeni zamjenski smještaj ako će netko morati iseliti za vrijeme popravka zgrade. Za sada je dogovoreno da u Zagrebu to osigura Grad Zagreb. Ako Grad neće imati dovoljno stanova onda će to preuzeti država. Tako smo za sada uredili u nacrtu zakona jer još ne znamo koliko ćemo kuća i stanova zbog sanacija morati isprazniti, također još ne znamo koliko ćemo zgrada i kuća trebati srušiti. Važno je istaći da država ili Grad osiguravaju privremeni smještaj. Onima kojima su kuće neupotrebljive, država će izgraditi nove ali ne po principu restitucije, potpunog vraćanja onog što su imali, nego prema formuli koliko im pripada po zakonu. Ministarstvo brine o kvaliteti i cijeni svih tih radova.

NACIONAL: Tko će upravljati novcem za obnovu, građani se boje prijevara i malverzacija?

Građani se ne moraju bojati. Mi ne možemo garantirati da netko neće nešto pokušati, ali će to biti jasno vidljivo i taj će morati odgovarati kaznom, gubitkom licence kao ovlaštene osobe ili nekako drugačije. Sve će biti maksimalno transparentno. U zakon smo upisali da će naše ministarstvo redovito i iscrpno izvještavati javnost o utrošenim sredstvima. Kontrola će se vršiti na svim razinama, svi će moći vidjeti koliko se na kojoj zgradi troši, uvest će se tehnička i financijska kontrola projektne dokumentacije da već projektant ne bi nešto krivo napravio što će kasnije izvođač graditi pa se neće vidjeti jer će sve biti po pravilima. Isto tako uveli smo jedan članak, jednu normu koja će pokretati po službenoj dužnosti postupke protiv nesavjesnih graditelja, i ovih sada da ne bi netko radio u prostoru nešto što se ne smije, ali i onih koji su u prošlosti radili protivno zakonima o gradnji i uzrokovali štete koje se nisu smjele dogoditi. Imamo situaciju da je jedna zgrada teško stradala, a izgrađena je 2005. godine. Mi ćemo kao država građanima koji su suvlasnici te nekretnine pomoći da se zgrada učvrsti, da bude sigurna za njihovo zdravlje i živote, ali ćemo pokrenuti postupke da naplati šteta od onih koji su je uzrokovali, bez obzira na to je li to bio nadzorni inženjer, projektant ili izvođač radova. Ministarstvo je zaduženo za provedbu obnove Grada Zagreba i preko ministarstva će ići sve isplate, prema nacrtu Zakona.

NACIONAL: Hoće li se gradonačelnik Milan Bandić s time složiti?

U svakom slučaju suradnja s Gradom Zagrebom je potrebna i nužna, no ostaje otvoreno pitanje kako će se gradska uprava postaviti. Prema našim informacijama Grad nema sredstava s kojima bi bilo što obnavljao, iz tog razloga i nastaju šumovi u komunikaciji. Ako bi Grad Zagreb nešto htio a ne može to financirati onda se moramo dogovoriti što to znači, što bi Grad Zagreb htio a što može, to su dvije stvari koje se moraju susresti, želje i mogućnosti. Ako se ne uspiju susresti želje s mogućnostima, onda imamo problem. Grad Zagreb želi samostalno organizirati i upravljati obnovom institucijama i ustanovama čiji je osnivač, radi se o dvije bolnice, nekoliko kazališta i muzeja, poslovnim prostorima te gotovo svim školama i dječjim vrtićima na prostoru grada. Gradonačelnik baš nije do sada pokazivao interes za obnovu kuća i stanova građana Zagreba.

‘Država ili grad osiguravaju privremeni smještaj. Onima kojima su kuće neupotrebljive, država će izgraditi nove ali ne po principu restitucije, nego prema formuli koliko im pripada po zakonu’

NACIONAL: Struka i dalje proziva Ministarstvo da nije uvažilo njihove prigovore. Kažu da će ovakav zakon proizvesti pravni kaos u budućoj obnovi Zagreba. Koliko su opravdane njihove optužbe?

Nisu potrebne tako teške riječi. Mi ne znamo je li netko ovako istupa zato što trenutno ima izbore unutar svoje komore pa želi ostaviti dojam na svoje članstvo ili je tu nešto drugo u pitanju. Opravdano je da se svaka cehovska udruga bori da dobije što više posla. Ministarstvo radi stručno i odgovorno svoj posao i sluša struku. Bilo bi dobro da svatko radi ono za što je stručan, a arhitekti nisu stručni za pisanje zakona. Zakon kakav je danas ispred nas je uvažio ono što su oni argumentirano govorili u vezi poboljšanja zakonskih rješenja. U zakon su unesena dva tijela, jedno je stručno tijelo – Savjet, a drugo je političko tijelo – Koordinacija. Savjet je stručno savjetodavno tijelo koje se sastoji od predstavnika sve četiri komore koje sudjeluju u procesu gradnje i drugih tijela i udruženja stručnjaka koji su pokazali interes za ovaj posao. Savjet je tu da govori što struka misli i imat će dvadesetak članova. Koordinacijsko tijelo sastavljeno je od državnih tijela koja sudjeluju u procesu obnove – predstavnika ministarstava i ureda premijera te predstavnika Grada Zagreba i županija, i ima isto dvadesetak članova. Koordinacijsko tijelo je to koje odlučuje.

NACIONAL: Što je s javnom nabavom?

Ono od čega nismo odustali je podizanje pragova za javnu nabavu. I to zbog povećanja efikasnosti postupka. Vrijeme je od ključnog značaja u postupcima obnove zgrada. Zgrade su opasne i moramo žurno djelovati. Mi smo se podigli na europsku razinu pragova, i prag za izvođenje radova podignut je na 39 milijuna kuna. Znači ispod 39 milijuna kuna provodit će se skraćena procedura javnog poziva, no pri tome će sve biti transparentno i u skladu s temeljnim načelima javne nabave i svima dostupno na uvid.

NACIONAL: Na koji će se način financirati obnova?

Pokrenuli smo paralelne inicijative. Pripremaju se projekti sa Svjetskom bankom za nekoliko izvora sredstava kako kreditnih od Svjetske banke, tako i bespovratnih iz Europske unije i Fonda solidarnosti. Planira se napraviti i donatorska konferencija, a naravno tu su i višegodišnja sredstva iz državnog proračuna. To sve je za obnovu zgrada u dijelu koji će provoditi država, tj. konstrukcijsku sanaciju, jer zgrade treba konstrukcijski ojačati kako bi izdržale sljedeće potrese i kako bi one bile sigurne za svoje korisnike i prolaznike koji se zateknu u njihovoj blizini. Međutim, ostaje i dio obaveza za suvlasnike zgrada, a to je unutarnje uređenje i fasada.