U rujnu 83 tisuće radnika prestalo raditi, dali ili dobili otkaz

Tijekom rujna ove godine otkaze dobilo oko 83.000 zaposlenih, većinom na sezonskim radnim mjestima, piše u utorak Večernji list.

Istodobno, novi je radni odnos tijekom tog mjeseca zasnovalo oko 66.000 radnika, među kojima je bilo oko 7400 osoba koje su se zaposlile prvi put.

Eurostat je ovaj tjedan objavio rezultate novog istraživanja europskog tržišta rada koje pokazuje da je između prvog i drugog tromjesečja 2019. godine tri milijuna ljudi (petina svih nezaposlenih u prvom tromjesečju 2019.) našlo posao. No, isto tako tijekom tog razdoblja 8,3 milijuna ranije zaposlenih ostalo je bez posla, a daljnjih 3,3 milijuna postalo je ekonomski neaktivno. Istraživanje ne sadrži podatke za Njemačku, ali Hrvatska je uključena u njega. Prema tim podacima, u drugom ovogodišnjem kvartalu – od početka travnja do kraja lipnja – posao u Hrvatskoj našlo je 29.000 nezaposlenih, no isto tako u tom se razdoblju 15.000 radnika prijavilo na burzu nakon što su ostali bez posla. Još 20.000 radnika koji su u drugom kvartalu izašli iz zaposlenosti postalo je ekonomski neaktivno.

U odnosu na 2018. ili 2017., u drugom se ovogodišnjem kvartalu, inače tradicionalno najjačem tromjesečju po novom zapošljavanju zbog naleta poslova u poljoprivredi, građevini i turizmu, prepolovio broj nezaposlenih koji su našli posao. Godine 2018. u tom se razdoblju u Hrvatskoj zaposlilo 63 tisuće nezaposlenih, a 2017. oko 56 tisuća! Kako se ponuda poslova ne smanjuje, očito rad na iscrpljujućim sezonskim poslovima nije rješenje za postojeću grupaciju nezaposlenih građana među kojima je 47.000 dugotrajno nezaposlenih, većinom starijih od 50 godina.

U usporedbi s drugima, Hrvatska ima i izrazito nisku stopu zaposlenosti mladih visokoobrazovanih ljudi. Na razini Europske unije radi 82 od 100 mladih ljudi koji su diplomirali na nekom od fakulteta ili stručnih studija u prethodnih godinu do najviše tri godine. U statističkoj regiji Jadranska Hrvatska, koja se proteže duž Jadrana do Karlovca, zaposlenost mladih s višom i visokom razinom obrazovanja samo je 57 posto, dok je u kontinentalnom dijelu zemlje ponuda radnih mjesta za visokoobrazovane ipak nešto bolja te ih tri godine od diplomiranja posao nađe 72 posto.

Eurostat navodi da se uz nezaposlene s evidencije burze u drugom kvartalu u Hrvatskoj zaposlilo još 22 tisuće dotad ekonomski neaktivnih radnika, koji nisu bili u evidenciji nezaposlenih, ali su očito zainteresirani za posao kada ga ima. Godinu dana ranije u istom je razdoblju iz neaktivnosti u radni odnos ušlo 27.000 osoba. U trećem, udarnom turističkom kvartalu, posao je lani dobilo 45.000 dotad neaktivnih osoba! Sve to pokazuje da ljudi žele i hoće raditi ako dobiju priliku, a kod nas je prilika ipak najviše tijekom ljeta u uslužnom sektoru.

Komentiraj