U posljednje tri godine dvije milijarde kuna samo u obnovu malih luka

Za projekt ‘Renesansa na hrvatskoj obali’ financijska je alokacija najvećim dijelom osigurana iz fondova EU-a

Ulaganja u infrastrukturu otoka, posebno u lučku infrastrukturu, posljednjih nekoliko godina su doživjela značajan zamah. Tome investicijskom zamahu su svakako pridonijela i dostupna sredstva iz EU fondova, ali i državna sredstva koja se iz godine u godinu povećavaju. Tako je samo u posljednje tri godine, samo u obnovu luka od županijskog i lokalnog značaja, uloženo ukupno dvije milijarde kuna, što europskih, što državnih sredstava.

Svjedoci smo kako investicije u povezivanje i kvalitetnu infrastrukturu mogu osigurati razvoj naših otoka, a ulaganjima dolazi i nova nada u bolju budućnost života na otocima jer bolje povezivanje znači i obnovu života. Osim boljeg povezivanja, investicije utječu na velik i često istican problem na otocima – demografsku obnovu, čiji su temelj zapošljavanje i ravnopravni životni uvjeti. Ove uvjete također mogu ostvariti samo investicije, čak i u slabo naseljenim otocima. Sve to će u konačnici rezultirati s povećanjem dostupnosti zapošljavanja, obrazovanja i drugih usluga otočnim zajednicama te poboljšanje integriranosti hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu.

Investicije se posljednjih godina najbolje mogu očitati kroz broj gradilišta na otočnim i primorskim lukama. Luke su oduvijek bile lice i naličje svakog malog mjesta na našoj obali. S obzirom na to da su zbog opravdanih proračunskih ograničenja, značajnija ulaganja u male otočne i primorske godinama izostajala, mogućnost korištenja europskih sredstava upravo za tu namjenu pokazala se više nego korisna.

Upravo kako bi se pokrenula dugoočekivana obnova i revitalizacija naših otoka, ali i malih primorskih mjesta, pokrenut je projekt pod nazivom „Renesansa na hrvatskoj obali“. Riječ je o projektu na osnovu kojeg se dodjeljuju dostupna europska i nacionalna sredstva, a prihvatljivi korisnici sredstava su ustanove poput Lučke uprave te jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Važno je reći i kako se kroz ovaj projekt prvi put otvorila mogućnost financiranja obnove i izgradnje luka pomoću EU sredstava a sve s ciljem povezivanja otoka, povećanja kvalitete života i zadržavanja stanovništva. Činjenica da je cjelokupnu godinu na izmaku obilježila pandemija koronavirusa je itekako vidljiva u pomorskom sektoru koji se nažalost pokazao kao jedan od najpogođenijih.

Ovaj projekt na poseban način utječe i na saniranje posljedica utjecaja pandemije na čitav sektor, ali na i cjelokupno gospodarstvo jer danas gotovo da nema luke ili lučice gdje se ne mogu vidjeti intenzivni građevinski radovi. Riječ je o cijelom nizu projekata duž cijele Jadranske obale, točnije u svih sedam primorskih županija. Ako pogledamo ukupan iznos ulaganja samo kroz ovaj projekt dolazimo do čak 1,3 milijarde kuna u posljednje četiri godine koje su uložene u obnovu malih otočnih i primorskih luka – toliko se nije ulagalo od još od Austro-Ugarske. Od luka na samom jugu Hrvatske na otoku Koločepu, Korčuli pa i obnove Lapadske obale u gradu Dubrovniku, do ulaganja u projekte poput izgradnje trajektne luke Tkon na otoku Pašmanu, dogradnje luke Crikvenica, Cres, Unije, Kaprije, Sućuraj, Sali na Dugom otoku, Baška, Žigljen na otoku Pagu te luke Mrtvaška na Lošinju.

 

Ukupna financijska alokacija ovog projekta je najvećim djelom osigurana iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, od čega se najveći dio tj. 85% odnosi na sredstva iz Kohezijskog fonda, dok ostatak osigurava Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Rekonstrukcija Gradske luke u Splitu

U sklopu ovog projekta ugovoren je i projekt Lučke uprave Split u sklopu kojeg će se rekonstruirati i dograditi Obala kneza Domagoja I i II u Gradskoj luci Split. Riječ je o investiciji vrijednoj 42,6 milijuna kuna koja se, kao i ostalih projekti u sklopu ovog programa, financira u 100% iznosu, od čega 85% dolazi iz EU fondova a ostatak iz državnog proračuna. Kroz projekt će se dodatno proširiti postojeća operativna obala koja će dobiti i novu komunalnu opremu, a sve s ciljem poboljšanja usluge i povećanja sigurnosti luke Split. Osim toga, provedbom ovog projekta osigurat će se dodatna operativna obala za pristajanje brodova te će se izgraditi koridor za neometano kretanje putnika, čime će učinkovitije odvojiti pomorski, putnički i cestovni promet u luci što je izrazito važno u Splitu, pogotovo za vrijeme ljetne sezone.

Osim ovog projekta na području Splitsko-dalmatinske županije realiziraju se i drugi projekti ulaganja u luke iz EU sredstava poput dogradnje vanjskog veza Sućuraj, uređenja luke Omiš, izgradnje ceste na otoku Braču na dionici Pučišća – uvala Luka.

Novi pomorsko-putnički terminal u Šibeniku

Radi se o projektu dogradnje gata Vrulje u sklopu pomorsko-putničkog terminala u luci Šibenik koji čini treću fazu ranije započetog projekta modernizacije infrastrukture luke Šibenik, u sklopu kojeg su dovršene prva i druga faza, odnosno izgradnja vezova za međunarodni i domaći pomorski promet. U sklopu ovog projekta će se izgraditi nova zgrada putničkog terminala na gatu Vrulje koji podrazumijeva i uređenje prometnih površina i instalacija. Novi putnički terminal predviđa odvojene prostore domaćeg i međunarodnog prometa, što će značajno utjecati na protočnost prometa a trajektni promet će također biti odvojen od prometa brodova na kružnim putovanjima. Na pristupnim prometnicama, parkiralištima i čekališnim prostorima u zgradi bit će odvojen namjenski prostor za autobuse i taksi službe namijenjene kruzerima koji trenutno, kada nisu odvojeni od prostora za trajektni promet, stvaraju veliku prometnu zakrčenost. Osim toga, novi pomorsko-putnički terminal će biti zaštićen od vremenskih neprilika, a putnicima će nuditi i prostor za odlaganje prtljage kao i cijeli niz ugostiteljskih usluga. Ukupna vrijednost investicije iznosi 182 milijuna kuna, dok Ministarstvo kroz ovaj projekt osigurava 62 milijuna kuna, najvećim dijelom iz EU sredstava. Ne bude li prigovora i žalbi, početak radova se očekuje u svibnju ili lipnju ove godine. Planirani rok završetka je 18 mjeseci, što znači da bi Šibenik krajem 2022. godine imao potpuno funkcionalan pomorsko-putnički terminal.

Korčuli nova luka

Županijskoj lučkoj upravi Korčula u sklopu ovog projekta je odobren projekt Nova luka Korčula – luka Polačište. Projekt se odnosi na izgradnju nove trajektne luke jer trajektna luka Dominče i luka Korčula nemaju dovoljne kapacitete. Nova luka Polačište obuhvaća površinu veću od 20 tisuća metara kvadratnih, operativne obale u duljini preko 500 metara, zgradu lučkog terminala, dva operativna gata s četiri ukrcajno-iskrcajne rampe, a u luci je također planiran pomorski granični prijelaz. Pristupna prometnica luci Polačište podrazumijeva radove rekonstrukcije županijske ceste Korčula – Račišće, pri čemu će se u potpunosti obnoviti kolnik, riješiti pitanje odvodnje ceste, zaštita i izmještanje postojeće komunalne infrastrukture, izgradnja novog sustava javne rasvjete, izgradnja potrebnih potpornih i obalnih zidova, uređenje parkinga i odmarališta uz trasu kao i izgradnja novog kontinuiranog nogostupa uz kolnik. Duljina zahvata ceste iznosi okvirno 12 kilometara s početkom na državnoj cesti D118, a završava na udaljenosti od približno 200 metara od mjesta Račišće.

Ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo 190 milijuna kuna od čega se iz Kohezijskog fonda financira 155 milijuna kuna, a ostatak prihvatljivih troškova će se pokriti iz državnog proračuna.

 

Bolja povezanost Malog Lošinja

Do kraja sljedeće godine luka Mrtvaška na Malom Lošinju dobit će novi lukobran u dužini od 105 metara s dvije trajektne rampe za prihvat brodskih linija u domaćem i međunarodnom prometu. Osim novog lukobrana, izgradit će se operativni plato u dužini 100 metara, uz mogućnost prihvata stalnog veza za stanovništvo susjednog otoka Ilovika kojemu je ova luka jedina poveznica prema ostatku Hrvatske. Uz lokalnu povezanost, stvorit će se preduvjeti za pomorsku povezanost otoka Lošinja s Dalmacijom (Zadar-Šibenik-Split) i otocima u Zadarskom arhipelagu te sa susjednim Rabom i Pagom.

Među ostalim, dogradnja luke Mrtvaška će uvelike utjecati i na povećanje sigurnosti za privezana plovila, a izgradnjom dviju trajektnih rampi i nove prometno-operativne površine povećat će se kapacitet odvijanja pomorskog prometa. Uz navedeno, projekt će doprinijeti lakšem i bržem manevriranju brodova, što će ubrzati vrijeme pristanka i odlaska broda prema kopnu i susjednim otocima.

Uzmemo li u obzir ukupnu vrijednost ovog projekta od 81,5 milijuna kuna, možemo reći da se radi o najvećoj pojedinačnoj investiciji u luke na području Primorsko-goranske županije, a pridoda li se tome i planirana vrijednost projekta rekonstrukcije prometnice do luke Mrtvaška od 150 milijuna kuna, ukupan iznos ulaganja iznosi 230 milijuna kuna i time se svrstava u najveće takve projekte na području čitave Hrvatske. | PROMO

Komentiraj