Ministarstvo financija u e-savjetovanje uputilo prijedlog izmjena Zakona o financiranju lokalnih jedinica, kojima se taj zakon usklađuje s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi, a u izračun kapaciteta prihoda od poreza na dohodak gradova i općina uključuje i prihod od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa i iznajmljivanja stanova i soba turistima te imovinskih prava.

Sukladno odredbama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak najveći udio imaju općine odnosno gradovi, 74 posto, udio županija je 20 posto, a udio za decentralizirane funkcije je šest posto.

Predloženim izmjenama ta se raspodjela ne dira, ali se mijenja odredba koja se odnosi na raspodjelu za decentralizirane funkcije, i to u skladu s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi, koje stupaju na snagu s početkom iduće godine.

Naime, prema važećim zakonskim odredbama propisanih šest posto za decentralizirane funkcije raspodjeljuje se na sljedeći način – za osnovno školstvo 1,9 posto, za srednje školstvo 1,3 posto, za socijalnu skrb 0,8 posto – i to 0,2 posto za centre za socijalnu skrb i 0,6 posto za domove za starije i nemoćne osobe, za zdravstvo jedan posto te za vatrogastvo jedan posto, i to za javne vatrogasne postrojbe.

Predloženim izmjenama bi se, pak, počevši od 1. siječnja 2023. godine udio za domove za starije osobe povećao s 0,6 na 0,8 posto.

Tu izmjenu iz resora financija objašnjavaju potrebom usklađivanja s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi, a prema kojima centri za socijalnu skrb prestaju s radom istekom 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. te poslove preuzima Hrvatski zavod za socijalni rad.

Sukladno tomu bi i sadašnji udio u porezu na dohodak od 0,2 posto namijenjen za centre za socijalnu skrb (koji je bio namijenjen i za troškove ogrjeva korisnika koji se griju na drva) prenamijenio i za taj bi se postotak povećao udio u porezu na dohodak za domove za starije osobe.

Iz resora financija u obrazloženju podsjećaju i da se od početka iduće godine, odnosno od stupanja na snagu novog Zakona o socijalnoj skrbi, sredstva za troškove ogrijeva korisnika koji se griju na drva osiguravaju u državnom proračunu.

Izmjenama se izričito utvrđuje i da lokalne jedinice koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva, udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od jedan posto ne mogu preraspodijeliti na ostale decentralizirane funkcije, već se ta sredstva koriste isključivo za financiranje vatrogasne mreže sukladno odredbama Zakona o vatrogastvu.

U fiskalni kapacitet općina/gradova ući će i prihodi od dohotka na ime iznajmljivanja

Kao jedan od ciljeva predloženih izmjena iz Ministarstva navode i “unaprjeđenje modela za izračun sredstava fiskalnog izravnanja na način da se kod izračuna uzme u obzir maksimalni fiskalni kapacitet koji općina, odnosno grad može ostvariti u skladu sa zakonskim mogućnostima”.

Naime, prema važećim zakonskim odredbama u izračun kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda uključeni su ukupni prihodi od poreza na dohodak ostvareni na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te prihodi od prireza koji bi jedinica lokalne samouprave ostvarila uvođenjem najviše propisane stope prireza.

Predloženim izmjenama bi se, pak, u taj izračun uključili i prihodi od poreza na dohodak ostvareni od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa.

To je, kako se nadalje obrazlaže, napravljeno po modelu kako se u važećim odredbama Zakona uzima u obzir maksimalan fiskalni kapacitet koji jedinice lokalne samouprave mogu ostvariti po osnovi prihoda od prireza porezu na dohodak.

U obrazloženju nema financijske procjene predložene izmjene, već se tek navodi da će provedba predloženog zakona, “u konačnici, utjecati na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ovisno o tome kakve će odluke jedinice donositi vezano na propisivanje visine poreza na dohodak od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa”.

O kojim se iznosima radi kada su u pitanju proračuni lokalnih jedinica može se doznati iz obrasca prethodne procjene za predložene zakonske izmjene, u kojima Ministarstvo financija navodi da je, “sukladno analizi prihoda od poreza i prireza na dohodak od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava temeljem odluka jedinica lokalne samouprave za 2022. godinu zadužen iznos od 184 milijuna kuna, a da su primijenjeni najviši zakonom propisani iznosi, to zaduženje iznosilo bi 943 milijuna kuna”.

Inače, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima porez na dohodak po osnovi obavljanja te djelatnosti utvrđuje se u paušalnom iznosu, a predstavničko tijelo lokalne jedinice donosi odluku kojom propisuje visinu paušalnog poreza po krevetu, koji ne može biti manji od 150 kuna niti veći od 1500 kuna.

Javna rasprava o predloženim zakonskim izmjenama trajat će do 23. studenoga, a same izmjene bi stupile na snagu s početkom 2023. godine.