Udruga Domino ove godine obilježava 20. godišnjicu Queer Zagreba. Od prvog Queera do danas ta je udruga u Hrvatskoj ugostila mnoštvo umjetnika, aktivista i teoretičara koji su otvorili prostor ideji da su drugačija umjetnost, otvoreniji grad i drugačiji stav o različitosti mogući, a 20 godina djelovanja obilježavaju s naglaskom na „etno queer“.

Udruga Domino je organizacija civilnog društva sa sjedištem u Zagrebu koja djeluje u područjima kulture na lokalnoj i međunarodnoj sceni. Cilj joj je propitivanje tradicionalnih i rad na transformaciji opresivnih normi u tranzicijskom društvu kroz kulturu, medije, javne politike, obrazovanje i suradnje s domaćim i međunarodnim organizacijama, po čemu je i postala poznata u hrvatskom javnom prostoru. Queer Zagreb je također nevladina i neprofitna udruga koja djeluje unutar udruge Domino i bavi se prezentacijom i produkcijom umjetnosti, teorijom i aktivizmom, kojima izaziva i propituje (hetero)normirane društvene vrijednosti te osvješćuje i osnažuje queer identitet u regiji i svijetu.

Rad udruge definiran je već dvadeset godina pružanjem podrške i suradnje s organizacijama, institucijama i inicijativama iz različitih sektora te sa svim LGBTIQ+ inicijativama u Hrvatskoj i većinom u regiji. Ovogodišnji program 20. izdanja Queer Zagreb sezone okupit će više od 100 domaćih i međunarodnih umjetnika te će se održati više od 50 javnih događanja od siječnja do prosinca 2022. godine, pri čemu se posebno ističe festivalski blok međunarodnih gostovanja i događanja od 24. do 28. svibnja. Umjetnički direktor Domina i Queer Zagreba Zvonimir Dobrović, kustos i menadžer u kulturi te osnivač udruge Domino, ponosan je na 20 godina djelovanja: „Za jednu malu organizaciju nezavisne scene koja je uspjela opstati sve ove godine radeći programe koji su često prkosili mainstreamu i hrabro progovarali o različitima marginama u društvu, učinili smo puno i to me ispunjava zadovoljstvom. Naime, i sama činjenica da organiziramo dvadeseti Queer Zagreb više je nego sam se usudio nadati kad smo tek počinjali. Mnogo se toga promijenilo, danas postoji mnoštvo organizacija i inicijativa koje promišljaju različitost, queer je postao gotovo trend, cijeli kulturni prostor – od institucionalnog do nezavisnog – mnogo je otvoreniji za sadržaje koji odstupaju od normi. Važno je uvijek širiti prostor sigurnih zona i preispitivati vlastite predrasude i stavove te razvijati sposobnost sagledavanja situacija iz različitih perspektiva – a tu je umjetnost presudna. I zato je važna u svakom društvu i čini nas boljim sugrađanima.“

Jubilarna 20. Queer Zagreb sezona počela je 1. siječnja novim programom podrške domaćih vizualnih umjetnika u javnom prostoru u sklopu kojega je Domino na godinu dana zakupio jumbo plakat kod kafića Krivi put na zagrebačkoj Savskoj cesti, koji tako postaje trajni queer javni prostor u Zagrebu. Ovaj program osvajanja javnog prostora queer vidljivošću podržat će šestero autora i autorica koji će zajedno proizvesti seriju od 24 rada na temu queer identiteta u Hrvatskoj danas. I ostatak godine obiluje izuzetno bogatim i raznovrsnim programom koji je bilo ipak lakše organizirati nego prije 20 godina kada su tek počinjali, a podržali su ih ove godine i brojne institucije i organizacije.

„Prvi Queer bio je organiziran pod opsadom prosvjeda, skinsa, prijetnji te pod zaštitom interventnih policijskih odreda. Tu atmosferu danas je teško i dočarati, jer zaista smo te scene izgleda nadišli. I zato je važno da smo ustrajali u organizaciji Queer Zagreba i da možemo razgovarati o onome što nas čeka u 2022. godini što se tiče naših programa. Sveučilište Yale surađuje s nama na zajedničkoj produkciji radova nekoliko američkih i hrvatskih queer umjetnika, organizira konferenciju o queeru najesen, a jedan broj magazina American Theater, koji izdaje Drama Art School na Yaleu, bit će posvećen Queer Zagrebu. Nastavljamo suradnju s British Museumom, ovoga puta na temu edukacije domaćih muzeja i kustosa o uključivanju queer perspektive u predstavljanje svojih fundusa publici. Hrvatska pošta obilježit će 20 godina Queer Zagreba prigodnom dopisnicom, a HRT će dio filmskog programa posvetiti queer filmu. Jedna od tema kojom se bavimo je ‘etno queer’, istraživanje queera u hrvatskoj baštini, od folklora do narodnih predaja, na čemu surađujemo s Institutom za etnologiju i folkloristiku, Etnografskim muzejom i Ansamblom LADO. To su samo neki od programa kojima ćemo obilježiti dvadeseti Queer Zagreb“, istaknuo je Dobrović te je pokušao izdvojiti na što je u proteklih 20 godina najponosniji. „Najvažnija stvar koju smo napravili je za mene svakako objavljivanje knjige ‘Usmena povijest homoseksualnosti u Hrvatskoj’, a prema njoj su kasnije Anica Tomić i Jelena Kovačić napravile odličnu predstavu. Nevjerojatno sam ponosan na to što je Zagreb jedan od gradova u kojima se Raimund Hoghe, jedan od najvažnijih njemačkih i europskih koreografa, osjećao kao doma i što je zagrebačka publika navikla vidjeti gotovo sve njegove recentne predstave, kao i pariška ili briselska publika. Raimund Hoghe je puno napravio za Queer Zagreb, ali nažalost je preminuo prošle godine, a mi ćemo krajem 2022. organizirati susret i hommage s njegovim plesačima u Zagrebu. Jedna od odličnih stvari koje pamtim je i velika kampanja ‘… i homofobi su ljudi’ studija Bruketa i Žinić. Uključivanje crkvenih prosvjeda protiv održavanja Queer Zagreba u naš program kao svečano otvaranje festivala, također je jedan od zabavnijih trenutaka. Međutim, sve u svemu, čini mi se da smo probudili neku energiju u gradu, kreativnost mnogih umjetnika koja se dodatno oslobodila oko Queer Zagreba, neko međusobno prepoznavanje se dogodilo, a koje nadilazi i pojedina gostovanja i pojedine programe – queer art je pomagao graditi identitete baš kad nam je trebalo.“

Prvo izdanje Dominova izloga u Petrinjskoj 38, koji je već godinu dana mjesto umjetničkih instalacija i intervencija, za 20. godišnjicu Queer Zagreb Sezone izradit će lutkarica Dunja Prostenik Niemčić. U siječnju počinje i radionica queer poezije čije će voditeljice Betina Ilić Grički i Aneta Vladimirov kroz osam susreta na tjednoj razini, polaznike i polaznice provesti kroz svijet poezije. Radionice će se tematski uklapati u poticajne queer kulturološke, političke, aktivističke cjeline, a rezultirat će pjesničkim radom ili nekom drugom vrstom umjetničkog rada. Programi Queer Zagreba redovito uključuju i filmove, koje su tijekom dvadeset godina prikazali više od 500-tinjak iz cijelog svijeta te odgojili publiku posebno osjetljivu na queer tematiku na filmu. Filmski program će voditi filmski kritičar Željko Luketić.

U okviru 20. godišnjice Queer Zagreba Domino će u svojoj nakladi izdati dva nova naslova argentinske autorice Gabriele Cabezon Camara: „La Virgen Cabeza“ i „Las aventuras de la China Iron“ u prijevodu Nikoline Židek. Također, u Dominovu nakladništvu izlaze prva audio-knjiga grupe autora „Usmena povijest homoseksualnosti u Hrvatsko“ i novela Marcela Prousta „Le Mystérieux Correspondant“ u prijevodu Zlatka Wurzberga.

Unatoč dobroj volji i velikom entuzijazmu, takvu jednu manifestaciju međunarodne reputacije teško je organizirati bez izdašne financijske pomoći pa smo pitali Dobrovića kako financijski uspijevaju pokriti troškove, s obzirom na to da im Ministarstvo kulture iz godine u godinu smanjuje financijsku potporu. „Davno smo naučili da opstanak naše organizacije ne može biti vezan isključivo uz Ministarstvo kulture, Grad Zagreb ili bilo kojeg pojedinačnog donatora. Širenje spektra naših aktivnosti širilo je i programski fokus, ali i prostor za to da nijedan donator sam po sebi nije presudan i nema moć kojom može generirati (auto)cenzuru. Stoga je naša organizacija često glasna kad se govori o načinima podrške, o kulturnim politikama, o očitim greškama u sustavu i strateškim odlukama koje se donose u ime kulturnog sektora. Ta nam glasnoća sigurno nije financijski pomogla, ali nam je pomogla ostati pri zdravoj pameti. Kolika su sredstva Ministarstva ili Grada Zagreba za 2022. još ne znamo, ali se nadamo da će uzeti u obzir našu dvadesetu obljetnicu i bogatstvo programa koje želimo realizirati. Čitav kulturni sektor treba jaču financijsku podršku i sustavniji način praćenja organizacijskog i umjetničkog razvoja, ali da smo se mi oslanjali na to da se nekome od moćnih ministara ili pročelnika upali ta lampica, ne bismo dočekali dvadesetu godišnjicu“, zaključio je Zvonimir Dobrović.