TROSTRUKI KULTURNI SKANDAL: Politički rat za nedovršeni muzej

Objavljeno u Nacionalu br. 596, 2007-04-17

Uoči otvaranja Muzeja suvremene umjetnosti Grad Zagreb zaustavio je financiranje radova a između SDP-a i HDZ-a razbuktala se borba za novog ravnatelja

Muzej suvremene umjetnosti ponovno potresaju skandali, ali ovaj put na tri razine. Nekoliko mjeseci prije najavljenog otvorenja ne zna se hoće li muzej biti na vrijeme završen, zatim se ne zna tko će biti autor prvog stalnog postava, a neizvjesno je tko će biti novi ravnatelj. No zna se da je riječ o sukobu Ministarstva kulture i Grada Zagreba, odnosno, dviju političkih opcija – HDZ-a i SDP-a, zatim o sukobu ministra Bože Biškupića kao predstavnika HDZ-a i Zvonka Makovića, jednog od autora stalnog postava, kojeg podržava SDP, te konačno sukoba na stručnoj razini. Zbog toga se gradom proširio glas da o bitnim pitanjima muzejske struke ponovno odlučuje politika, a ne stručnjaci, te da je na djelu tzv. kulturni tajkunizam.

Naime, gradonačelnik Milan Bandić prije petnaestak dana je zaustavio financiranje radova rekavši da grad nema novca, iako je istodobno ponudio Rolling Stonesima četiri milijuna dolara za nastup, te najavio gradnju rukometne arene. Znači, grad nije isplatio zadnju tranšu, dok je Ministarstvo kulture uredno dostavilo svoj dio novca. Odmah nakon toga gradom se proširila priča da grad trguje MSU-om, odnosno, da ucjenjuje Vladu kako bi isposlovao novac za gradnju sportske arene. Što se tiče autora prvog stalnog postava, postoje dvije koncepcije – sveučilišnog profesora Zvonka Makovića i dvoje kustosa MSU-a Nade Beroš i Tihomira Milovca. Paradoksalno, obje su prihvaćene: Makovićevu je prihvatio Grad, a onu kustosa Ministarstvo kulture. Maković ima potpisani ugovor s Gradom, međutim, on se osporava s tvrdnjom “da nigdje ne piše da će njegova koncepcija biti i realizirana”.

Maković tvrdi da njega želi eliminirati dosadašnja ravnateljica Snježana Pintarić i ministar kulture Božo Biškupić kako bi postavila “svoje ljude” iz muzeja, koji su svojedobno komplotirali protiv nje. U muzeju pak kažu da je Maković poražen kao stručnjak i da sada pokušava uz pomoć politike, i to one “šankerske struje” u SDP-u, ostvariti svoj naum i ući u povijest.

Naime, Makovićevu koncepciju je pozitivno ocijenila samo akademkinja Vera Horvat-Pintarić, apsolutno najveća ekspertica za suvremenu umjetnost u Hrvatskoj, dok su ostala dva recenzenta Tomislav Šola i Sandra Križić-Roban, koji su htjeli ostati anonimni, dali negativne ocjene. Maković ih je nazvao “osobama više nego jadnog znanstvenog profila” i “skromnog praktičnog muzejskog iskustva”. Međutim, prije nekoliko godina Maković je pozitivno ocijenio djelomično prepisani doktorat Sandre Križić-Roban što dovoljno govori o odnosima unutar povjesničara umjetnosti. Nakon toga je s mjesta predsjednika Upravnog vijeća MSU odstupio Velimir Neidhart, a Maković je prijetio tužbama. Grad je tada odlučio da promijeni sve članove te komisije tako da će od idućeg tjedna u sastavu biti navodno i slikari Damir Sokić i Vatroslav Kuliš. To je pak izazvalo brojna pitanja, primjerice, kako će slikari Sokić i Kuliš moći odlučivati o otkupu umjetnina kada se na popisu nađu i njihova djela? S druge strane, Makovića smatraju odličnim poznavateljem najvećih svjetskih muzejskih institucija, ali i čovjekom teške naravi, no u MSU ne žele njegovu koncepciju nego postav svojih kustosa. Istodobno, kustosi još nisu dobili potvrdu od Grada.

To sve se događa u vrijeme natječaja za novog ravnatelja MSU, koji je upravo završen. Na natječaj su stigle samo dvije prijave – Snježane Pintarić, dosadašnje ravnateljice u dva mandata, te Mladena Lučića, nekadašnjeg kustosa muzeja, koji je zadnje tri godine bio ravnatelj filmskog festivala u Puli. Iako se nagađalo o još nekim prijavama, do zaključenja natječaja pristigle su samo dvije. Naime, govorkalo se da će jedan od kandidata biti Vladimir Stojisavljević Vaki, međutim, on se nije kandidirao, iako su mu u muzeju prilično skloni. No zamjerke su išle i na račun samog natječaja za ravnatelja MSU. Neki smatraju da je za tako odgovornu funkciju kapitalne kulturne institucije trebao biti raspisan međunarodni natječaj.

Lučić je na početku svoje karijere bio hvaljen kao veliki stručnjak, posebno za videoumjetnost, međutim, upućeni mu spočitavaju neorganiziranost i manjak radnih navika, te teret s pulskog festivala. Naime, u studenom prošle godine smijenjen je s mjesta umjetničkog ravnatelja pulskog festivala zbog navodnog “nejasnog financijskog poslovanja”, te “loše realizacije 53. festivala igranog filma, odnosno, loše promidžbe, kvalitete zvuka i slike tokom projekcija u Areni”.

Lučić je do sada napravio 30 autorskih i problemskih izložbi, primjerice, “Suvremenu kinesku umjetnost”, a poznat je i kao autor propagandnih filmova, te glazbenih i reklamnih spotova. U Muzeju suvremene umjetnosti radio je 22 godine, a sredinom osamdesetih osnovao je prvi jugoslavenski festival videoumjetnosti “Videomix”. Zatim je sa suprugom osnovao poduzeće Art-film u kojem je radio kao producent, snimatelj, montažer i redatelj, a tokom ratnih godina pročuo se kao autor dokumentaraca o Domovinskom ratu. Snimao je i dokumentarce o hrvatskim i inozemnim suvremenim umjetnicima, primjerice, Davidu Byrneu, Chen Zhenu, Ferdinandu Kulmeru, članovima Exata 51 i drugima.

Bivši kolege iz MSU ne žele njegov povratak, a čak se pretpostavlja da neće dobiti podršku Stručnog vijeća muzeja. Tvrde da Lučić ne može voditi tako važnu ustanovu kao što je Muzej suvremene umjetnosti, čiji budžet za ovu godinu iznosi 15 milijuna kuna. Spočitavaju mu nekoliko pogrešnih poteza: prvo, paralelno je radio kao kustos u muzeju te kao v.d. umjetničkog ravnatelja pulskog festivala, zatim je napustio muzej 2004. godine, znači, u jeku priprema za preseljenje u novu zgradu što pokazuje “kakav je njegov pravi odnos prema muzeju”, a na kraju mu spočitavaju i karakterne slabosti. Naime, dok je radio u muzeju, kažu, nije na vrijeme završio određena snimanja i montiranja, a nedavno mu je muzej isplatio 75 tisuća kuna da završi te poslove, koje je trebao napraviti u okviru radnog mjesta.

Za Snježanu Pintarić, magistricu muzeologije, kažu da je tokom dva mandata financijski stabilizirala muzej, a samo za ovu godinu je nabavila dva milijuna sponzorskog novca što joj je donijelo nove bodove u kući. No istodobno je njezin profesionalni životopis opterećen aferom o navodnom prisluškivanju u muzeju, te brojnim sukobima unutar kuće, što je svojedobno punilo novinske stupce. No ostvarila je, kažu, brojne važne međunarodne kontakte i uvrstila muzej u svjetsku mrežu sličnih ustanova. Međutim, izgleda da ju politika više ne želi na čelnoj poziciji MSU-a što pokazuje promjenu odnosa političkih snaga.

Zašto je baš u sadašnjem trenutku važan novi ravnatelj? Upravo ravnatelj može u konačnici odlučiti tko će biti autor novog postava pa se govori da tzv. “šankerska linija” SDP-a želi instalirati Lučića, kako bi on potvrdio Makovića. Osim toga, Lučić je na cesti pa ga treba negdje smjestiti. U slučaju da Snježana Pintarić dobije i treći mandat, navodno će potvrditi Nadu Beroš i Tihomira Milovca. Međutim, govori se da Duško Ljuština, šef gradske kulture, nije sklon Lučiću. Dakle, još se ništa ne zna, osim da su u igri dvije sukobljene politike, koje izgleda ne prežu ni od kakvih sredstava kako bi pobijedlile u tom sramotnom muzejskom ratu. Žrtva je, naravno, muzej i njegov ugled.

Bandićev kandidat za Muzej

Mladen Lučić, smijenjeni direktor filmskog festivala u Puli, protukandidat je Snježani Pintarić na natječaju za novog ravnatelja MSU-a. Lučića gura zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je već imenovao Zvonka Makovića autorom stalnog postava. No, s time se ne slaže vodstvo Muzeja.

Dva stalna postava u jednom muzeju

Koncepciju stalnog postava Muzeja suvremene umjetnosti, koju je predložio Zvonko Maković, pozitivno je ocijenila Vera Horvat- Pintarić. Tomislav Šola i Sandra Križić-Roban, dvoje recenzenata koji su pokušali ostati anonimni, Makoviću su dali negativnu ocjenu. Ministarsvo kulture prihvatilo je tada koncepciju kustosa MSU-a iako je Grad Zagreb prethodno prihvatio Makovićevu.

 

Komentiraj

Source:Nina Ožegović