Reforma obrazovanja se razvila jer se oslanjala na kreativne i participativne sposobnosti stotina ljudi u hrvatskom odgoju i obrazovanju i jer vlasti nisu u nju vjerovale, ocijenio je bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić u utorak navečer na tribini udruge Pozitiva.

Jokić je kazao da je hrvatska politika omogućila proces reforme, ali se nije miješala u njega te je ocijenio da je reforma obrazovanja najbolje što će ostati iza tadašnje koalicijske vlasti.

Hrvatska ne pamti situaciju da su ljudi u zbornicama stvorili koncept i iznijeli cijeli proces, naglasio je znanstveni suradnik u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu i dodao da je ona ujedinila nastavničko i akademsko u sustavu, što do sada nikom nije pošlo za rukom.

Jokić: Vlast ne misli ozbiljno s reformom 

Prvog lipnja 2016., mogli smo krenuti u modernom smjeru, i nekoliko dana prije na nadležnom saborskom odboru reformi se nije s protivila ni jedna politička opcija. I u Norveškoj i Čadu djeca uče o reproduktivnom zdravlju, ono što smo mi stavili u kurikul, dodao je.

Međutim, zastali smo i prema državnom proračunu za sljedeću godinu, ne izgleda da vlast nešto ozbiljnije misli s reformom, kazao je Jokić.

Jokić je upozorio i da u prijedlozima promjena Zakona o odgoju i obrazovanju ima formulacija “od kojih bi Hrvatsku mogla zaboljeti glava”. Precizirao je da se radi o formulaciji “Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece”.

To je vrlo opasno, jer Hrvatska time odustaje od službenog pristupa odgoju i obrazovanju. Ne može nešto biti odgojno, a da nije obrazovno ni obrnuto, kazao je Jokić i naglasio da reforma nije bila ideološka niti liberalna nego srednjostrujaškog pristupa koju bi prihvatio CDU/CSU u Njemačkoj ili Laburisti u Velikoj Britaniji.

Ona je ideološka utoliko što vjeruje u čovjeka i nije protiv čovjeka, naglasio je. Ako je ideologija da u ljude treba ulagati, onda je to ideološka reforma. Nasuprot toga je ideja da ljude treba odgajati tako da budu kotačići u funkciji nekog sustava, dodao je Jokić.

Jedini način da se reforma ostvari jest da se ostvari kao cjelina i prostorno i sadržajno i s obzirom na sve svoje segmente. Ne možete samo razviti humanističku struku ili stem, kazao je Jokić te podsjetio na stajališta Europske komisije koja poziva Hrvatsku da izvede reformu “kako je osmišljena”.

S reformom ne treba juriti, jer to je spor proces. Treba pet godina da ljudi usvoje drukčiji način podučavanja. Za njezino uvođenje trebalo bi oko pet stotina milijuna kuna, koje bismo dobili od EU, rekao je te dodao kako je sramota na što se danas troše novci.

Ako radite ono u što dugoročno vjerujete, uspjet ćete i to je najbolja politika, zaključio je Jokić.

Stipić: Reforma je zaustavljena kad je zaživjela u zbornicama

Čelnik školskog sindikata “Preporod” Željko Stipić ustvrdio je da je reforma zaustavljena kad se vidjelo da je zaživjela u zbornicama i “koliko je to daleko otišlo”.

Vidjeli su da obrazovanje može postati ključni sektor i da će politika morati postiti ozbiljna, rekao je Stipić i dodao: Ono što je bila vojska radnih devedesetih, pa obnova kasnih devedesetih, i što je bila izgradnja cesta početkom 2000, to su sada trebali postati odgoj i obrazovanje.

Učitelji i nastavnici su ugledali šansu da riješe svoj položaj koji iščekuju bojne generacije, naglasio je napominjući kako danas među nastavnicima vlada beznađe.

Plaće su im manje nego su bile prije sedam godina, gotovo polovica od 40 tisuća zaposlenih financiraju svoju troškove prijevoza na radno mjesto koje je negdje udaljeno i do 100 kilometara, a pored tog materijalnog beznađa pritišće ih kaos nejasnih zakona i nemogućnost da primjene pedagoške mjere u nastavi, naglasio je.

Reformu su zaustavili oni koji su se uplašili za svoje pozicije. S 4,5 posto BDP-a za obrazovanje se ne morate bojati, ali ako se to podigne na 6 posto, bit ćete jaki, a nekome će drugom to uzeti. Ti koji su se pobojali da će se njima smanjiti, ti su se usprotivili reformi, ocijenio je Stipić.

Bivša pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Tanja Djaković podsjetila je da je Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije prihvaćena u Saboru gotovo koncenzusom, ali da su česte promjene vlasti koje su uslijedile, kao i nejasni stavovi što o reformi misle, doveli do zastoja.

Danas se ne zna tko vodi Povjerenstvo za provedbu strategije, ne zna se tko vodi Ekspertnu radnu skupinu, niti se zna gdje je reforma danas, kazala je Djaković i naglasila da se spominje jedino uvođenje informatike u škole.

Reforma je puno više od toga. Glavna uloga reforme je učitelj i njemu treba dati mjesto koje zaslužuje, zaključila je.

Komentiraj

FOTO:HINA
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.