Profesor demografije i političkih znanosti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu prof. dr. sc. Tado Jurić prilikom gostovanja u programu N1, na početku razgovora pokušao je odgovoriti na pitanje o značajnom kašnjenju podataka o popisu stanovništva i rekao:
“Kod tumačenja podataka treba biti pažljiv jer postoje indicije da će se tumačenje popisa pretvoriti u ideološko pitanje. Ispalo je da je glavna poruka Popisa da je katolika manje i to će biti okosnica rasprava u društvu. Inače, šefica DZS-a izađe pred novinare i pojasni podatke. Učinili bi sad korist da naknadno pojasne zašto su imali dva pitanja u vezi strukture vjerskih zajednica. Dosad je uvijek bilo pitanje – katolik, musliman, prvoslavac… Sad je bilo pitanje pripadnost vjeri – mnogi su rekli kršćani, a onda je bilo pitanje o vjerskoj zajednici i to je zbunilo mnoge.
Imamo porast od preko 1.200 posto u usporedbi s prethodnim Popisom pripadnika ostalih kršćanskih zajednica. DZS je rekao da je među njima 87 posto katolika. Od 180.000 “ostalih kršćana” 87 posto su zapravo katolici. Nastao je problem i ovo se nije smjelo dogoditi s ozbiljnim popisom. Zato mislim da je najbolje da DZS izađe i pojasni metodologiju.”
Upitnim smatra i metodologiju koja je bila korištena pa nastavlja: “Sama činjenica da naši demografi poput Akrapa, Šterca, Mišetića i drugih nisu sudjelovali niti u pripremi pitanja niti u analizi, to je blago rečeno čudno. Ne znamo tko je sastavljao upitnik. No, nije to važno, važno je pojasniti zašto su postavljena dva pitanja vezano uz religijsku strukturu znajući da to može zbuniti i da se kod nas u pravilu kršćanstvo poistovjećuje s katoličanstvom među običnim ljudima.”
“Prikriva se da u Hrvatskoj već živi oko 5 posto stranaca”
Naglašava da je velik problem činjenica što smo ostali bez uvida u to koliko stranaca živi u Hrvatskoj:
“Upitna je metodologija. Zato smo odmah u početku izašli s podatkom, koji je DZS kasnije korigirao, a to je da je danas sigurno 200 tisuća građana manje, smanjili su 17.000 od prve objave dosad. Još veći problem je što nije popisao strance u Hrvatskoj, to je po meni drugo najvažnije pitanje, prikriva se da u Hrvatskoj već živi oko 5 posto stranaca, oko 200.000, to je dio strane radne snage, bogati europski umirovljenici, migranti i ne računajući izbjeglice iz Ukrajine. Sam MUP nam je u siječnju potvrdio da u Hrvatskoj ima reguliran status stranca 102.000 građana i preko 1.000 tražitelja azila. Ostali smo bez uvida u ključno pitanje da se u Hrvatskoj priprema otvaranje Hrvatske za stranu radnu snagu u korist krupnog kapitala bez znanja hrvatskih građana. Za pet posto populacije ne znamo ni odakle je stigla ni kako je integrirati.”
Dobri primjeri i demografske mjere iz EU-a
Velik i važan problem predstavlja demografiija i mjere za njezin oporavak o čemu Jurić kaže: “Medijski diskurs nije pogodan za akademsku raspravu pa je teško u kratkom vremenu nešto reći pa apeliram da se čitaju znanstveni radovi o toj temi. Imamo tri seta mjera – političke, socijalne i ideološke. Najbolje je pokazati na primjerima Francuske, Mađarske i slično.
Sve zemlje EU-a imaju dječji doplatak, to Hrvatska nema. Potom, primjer ideološkog pokazatelja, Mađarska je podijelila djeci do 5 godina besplatno bicikle s natpisom “Mađarska, zemlja obitelji”. Francuska sad ima raspravu o uvođenju pravila da nasljeđivanje od djedova i baka ide direktno na unuke – tako potiču djecu da imaju djecu. Treba naći model da ne bude diskriminacije. Smatram da je najefikasniji rad na daljinu. Kod nas nije samo problem što nas je manje, nego je pitanje i starosne strukture i raspodjele populacije u prostoru. To su poražavajući pokazatelji. Nedostaje populacija koja će zaraditi za mirovine.”
Govoreći o useljavanju ponovio je rečenicu Angele Merkel da je “multikulturalizam propao”. “Bogate europske zemlje su uvidjele da se stvaraju geta, da je teško integrirati useljenike jer zadržavaju svoj stil života pa im je bolje povlačiti radnu snagu iz periferije Europe. Zato smo mi Hrvati na meti. Studije pokazuju da porastom doseljenika iz neeuropskih kulturnih krugova raste kriminal, i to drastično, niz je dodatnih problema. To je bitno političko pitanje u Europi, a Hrvatska opet nema strategiju niti shvaća koliko je integracija skupa i neuspješna. S tim se treba ozbiljno pozabaviti. Nismo protiv stranaca, ali moramo im omogućiti bolje obrazovanje, upoznavanje europskog stila života, a mi nemamo ni program”, rekao je Tado Jurić.
Komentari