Hrvatsku vanjsku politiku 2017. godine ponajviše su obilježile presude, odluke i postupci na međunarodnim sudištima i napetosti koje su one izazvale u odnosima sa susjedima.

Počevši od arbitražne odluke u graničnom prijeporu sa Slovenijom preko neuspjela pokušaja poništenja arbitraže u sporu s MOL-om do haške presude bosanskim Hrvatima, hrvatska je diplomacija u godini na izmaku morala uložiti dosta truda u pokušaje rješavanja problema koji su iz njih proizašli.

Ti su postupci doveli i do napetosti u odnosima sa Slovenijom i Mađarskom koje su odlučile blokirati ulazak Hrvatske u članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) zbog, kako tvrde Budimpešta i Ljubljana, hrvatskog nepoštivanja međunarodnog prava.

Arbitražna odluka u sporu Hrvatske i Slovenije

U lipnju je objavljena arbitražna presuda o granici između Hrvatske i Slovenije unatoč tome što je RH istupila iz arbitražnog procesa koji smatra nepovratno kontaminiranim zbog slovenskog kršenja arbitražnog sporazuma.

Hrvatska stoga ne priznaje arbitražnu odluku kojom je Slovenija dobila veći dio Piranskog zaljeva, ali ne i ono što joj je bilo najvažnije – jurisdikciju nad dijelom hrvatskih voda kako bi ostvarila kontakt s međunarodnim vodama, i traži bilateralni dogovor.

Suprotno, Slovenija ustraje na tome da odluku arbitražnog suda treba primijeniti.

Slovenskom premijeru Ceraru trebala su tri mjeseca da na poziv kolege Plenkovića stigne u Zagreb na razgovor o rješavanju graničnog prijepora, ali nakon dugo očekivanog sastanka 19. prosinca stvari se nisu pomakle s mrtve točke.

“Jedini put za rješavanje graničnog spora je primjena arbitražne odluke”, rekao je Cerar u Banskim dvorima.

Hrvatski je premijer odgovorio da granica mora biti određena na način da je mogu prihvatiti obje zemlje i oba parlamenta i da je zato potrebno biti fleksibilniji. Kazao je i da je Hrvatska predložila Sloveniji pravni okvir za rješavanje pitanja granice na moru i kopnu.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker krajem studenog je zadužio potpredsjednika Fransa Timmermansa da posreduje u graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije, a slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec gotovo istodobno izjavio da slovensko ministarstvo “intenzivno priprema tužbu protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne presude”.

“Da budemo jasni, riječ je o graničnom sporu između dviju država članica i Europska komisija se nada da se to pitanje može riješiti u konstruktivnom dijalogu”, kazao je Timmermans 7. prosinca, dodavši da je u kontaktu s dvjema vladama.

“Naš stav je nepromijenjen. Kao dvije članice NATO saveza i Europske unije to pitanje trebamo rješavati bilateralno”, rekla je nedavno u Bruxellesu hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić.

“Posredovanje EK-a može samo biti sljedeći korak”, kad se iscrpe svi drugi elementi koji su na raspolaganju Zagrebu i Ljubljani, kazala je Pejčinović Burić, zadovoljna što je Timmermans dao izjavu u tom smjeru.

“Mi duboko vjerujemo da se treba postići sporazum između dviju prijateljskih država čiji su odnosi puno više od granične crte” i da nema razloga ići u nepotrebne korake, zaključila je Pejčinović Burić.

Odbijen zahtjev za poništenje arbitraže UNCITRAL-a

Švicarski Savezni sud odbio je u listopadu zahtjev za poništenje arbitraže koju je Hrvatska izgubila od MOL-a pred UN-ovim sudom za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi (UNCITRAL).

Hrvatska je, naime, prije nekoliko godina pred UNCITRAL-om zatražila proglašavanje ništavnim ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavnog ugovora o plinskom poslovanju s ključnom tezom da je riječ o aranžmanima koji su rezultat korupcije Ive Sanadera i Zsolta Hernadija.

UNCITRAL je u prosincu prošle godine presudio kako da dokazi koje je Hrvatska podnijela nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. nastali kao plod koruptivnih aktivnosti i odbio joj sve zahtjeve s tim u svezi.

Nakon što je Hrvatskoj na švicarskom saveznom sudu odbijen i zahtjev za poništenje te arbitraže, te je tako ostala bez daljnjih pravnih lijekova, premijer Andrej Plenković  najavio je da službeni Zagreb želi Inu vratiti u svoje vlasništvo.

Mađarska je spremna postići pravičan dogovor o otkupu MOL-ovih dionica kako bi se zatvorilo pitanje koje predstavlja opterećenje u odnosima dviju država, rekao je u krajem studenoga mađarski premijer Viktor Orban nakon susreta s Plenkovićem u Budimpešti.

“Imamo izvrsne političke odnose između dvije vlade.. ne želimo trovati te odnose pojedinačnim problemima poput Ine i MOL-a. Mađarska bi željela izaći iz tog pitanja što je prije moguće na pravičan način, a pravičan način je, po vama, ako ja to dobro shvaćam, da Inu dobijete natrag”, kazao je Orban dodavši da se u Mađarskoj na pitanje Ine i MOL-a gleda kao na poslovno pitanje, “iako mi kao mađarska vlada podupiremo pronalazak rješenja”.

Blokada ulaska u OECD

Hrvatska je početkom godine OECD-u uputila pismo o namjeri da se pridruži toj organizaciji gospodarski najrazvijenijih država svijeta, koja sada ima 35 članica.

Slovenija je rujnu objavila da neće podržati članstvo Hrvatske u OECD-u, u koji se može ući samo ako to dopuste sve njezine članice, jer ne poštuje međunarodno pravo zbog toga što ne želi provesti arbitražnu odluku o granici.

Nekoliko dana kasnije Hrvatsku je na tom putu odlučila blokirati i Mađarska. Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavio je da je razlog tome što Zagreb ne poštuje arbitražnu presudu vezanu uz MOL.

“Hrvatska se nastoji priključiti OECD-u, organizaciji kojoj je glavno načelo poštivanje međunarodnih gospodarskih ugovora, a Zagreb istovremeno ignorira odluke međunarodnih arbitražnih sudova koji odlučuju o međunarodnim gospodarskim slučajevima. Republika Hrvatska izgubila je postupak protiv jednog od najvećih igrača u mađarskoj ekonomiji, MOL-a, ali je odlučila da neće poštivati tu odluku. Uvjeren sam da u tim slučajevima mađarska diplomacija mora zastupati najtvrđu moguću poziciju”, kazao je tada Szijjarto.

Međutim, Hrvatska očekuje da će dvije zemlje odustati od blokade.

“Principijelan je stav da se trebamo svi međusobno podržavati. Postoji platforma, vrlo jasna politička odluka i ja očekujem da i Slovenija i Mađarska poštuju takvu odluku EU-a i podrže Hrvatsku na putu prema OECD-u jer je to u krajnjoj liniji i i njihovu interesu zbog naših međusobnih gospodarskih odnosa, trgovinske razmjene i jačanja Hrvatske među financijskim i drugim međunarodnim organizacijama koje se bave gospodarstvom”, izjavio je Plenković nakon razgovora s glavnim tajnikom OECD-a Angelom Gurriom u sjedištu organizacije u Parizu u prosincu.

Odnosi s BiH i presuda bosanskoj šestorci

Sporadične napetosti s BiH, među ostalim izazvane izjavama predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o rastućoj opasnosti od radikalnog islamizma u BiH  vuku se još od kraja prošle godine kada je hrvatska predsjednica rekla da se BiH “treba suočiti s činjenicom da se iz tzv. Islamske države u BiH vraćaju tisuće boraca, a ne može se zanemariti niti utjecaj nekih drugih država na BiH”.

Te su izjave oštro kritizirale bošnjačke vlasti navodeći da one, među ostalim štete europskom putu te zemlje, a Majke Srebrenice poručile su joj u otvorenom pismu da su je “nekad smatrale i oslovljavale kraljicom Balkana” te u njoj vidjele nadu za neka bolja vremena i odnose na ovim prostorima, ali da su se “grdno prevarile”.

Predsjednica im je odgovorila da “BiH nije i neće imati većeg zagovornika svog europskog puta od Republike Hrvatske”, te istaknula svoje iskreno poštovanje prema islamu. Naglasila je da je upozoravala na opasnost od ekstremizma nadahnutog iskrivljenim tumačenjima “vjere koju doživljavam kao vjeru mira i ljubavi prema bližnjem, nikada nisam spominjala islam, Bošnjake ili BiH kao one koji bi mogli biti njegovim izvorima ili poticateljima”.

Predsjednik vladajuće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović doveo je, pak, u pitanje gradnju Pelješkog mosta.  Izetbegoviću i cijelom vrhu SDA gradnja Pelješkog mosta je sporna sve dok se, kako navode, ne riješi pitanje granične crte između Hrvatske i BiH na moru s ciljem osiguranja neometanog prilaza BiH međunarodnim vodama.

Premijer Andrej Plenković odgovorio je da će se gradnja Pelješkog mosta nastaviti bez obzira na sve primjedbe SDA i politiziranje tog pitanja, istaknuvši kako je Hrvatska u cijelosti izašla u susret svim zahtjevima koji su s tim u vezi u proteklim godinama dolazili iz BiH.

Krajem godine hrvatske vlasti šokirala pravomoćna presuda bosanskoj šestorici pred Haškim sudom, zasjenjena protestnim samootrovanjem Slobodana Praljka u sudnici.

Službeni Zagreb žestoko je kritizirao dio pravomoćne presude kojom je 29. studenoga potvrđena presuda od 111 godina zatvora za zločine nad muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom sukobu 1993-94.

Zagrebu je neprihvatljiv zaključak sudaca da se radilo o međunarodnom sukobu i da je tadašnje vodstvo Hrvatske sudjelovalo u zločinačkom planu etničkog čišćenja muslimana s većinski hrvatskog teritorija Herceg-Bosne.

Nakon kritika inozemnih medija, hrvatske vlasti donekle su reterirale u komentiranju presude.

Premijer Plenković otklonio je tijekom posjeta BiH dojam da Hrvatska svojim ne prihvaća presudu. “Dvojba oko toga prihvaća li se ili ne prihvaća presuda nema. Nema tu nikakve promjene stava. Stav je vrlo jasan. Presuda se poštuje, jesmo li zadovoljni s pojedinim dijelovima na kojega smo pokušali pravnim putem iznijeti svoj stav, a u tri navrata nam nije uspjelo, sasvim jasno je da tu nismo zadovoljni”, pojasnio je.

Predsjednica Grabar-Kitarović rekla je početkom prosinca u Vijeću sigurnosti UN-a, na sjednici posvećenoj završetku rada Haškog suda, kako Hrvati priznaju da su neki njihovi sunarodnjaci počinili ratne zločine, ali odbijaju kolektivnu krivnju koja im se pripisuje nakon presude šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata.

“Nije lako smoći snagu i priznati da su neki od vaših sunarodnjaka počinili zločine i da za njih trebaju odgovarati. S tom smo se istinom u Hrvatskoj suočili, a isto očekujemo i od drugih”, rekla je predsjednica na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.

No, istaknula je da postoji razlika između pojedinačne odgovornosti i kolektivne krivnje.

“Odbijamo tumačenja nedavne presude u predmetu Prlić i dr. da su Hrvatska, tadašnje hrvatsko vodstvo ili hrvatski narod optuženi ili proglašeni krivima”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Odgoda Vučićeva posjeta Zagrebu

Dugo očekivani posjet srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, koji je bio najavljivan za studeni, odgođen je do daljnjega.

Do odgode je došlo u trenutku novog zaoštravanja u odnosima dvije zemlje, posebice zbog međusobne razmjene službenih prosvjeda zbog otkrivanja spomenika Milanu Tepiću, majoru JNA koji je 1991. raznio skladište oružja u Bjelovaru, te povodom izjave srbijanskog ministra Aleksandra Vulina da je 90-ih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj na djelu bio građanski rat.

Predsjednica Grabar-Kitarović je tada u priopćenju istaknula da je s obzirom na razvoj događaja i ozračje koje ne pridonosi izgradnji međusobnog povjerenja, procijenila da zasad ne postoje preduvjeti za posjet.

Istaknula je i kako dvije države ne moraju biti prijatelji, ali moraju surađivati.

Samo nekoliko mjeseci ranije, nazočeći inauguraciji Vučića u lipnju u Beogradu, hrvatska predsjednica rekla je kako očekuje da se odnosi Zagreba i Beograda ubuduće mogu osjetno poboljšati, a kao jedan od preduvjeta za to vidi spremnost novog srbijanskog predsjednika da dade svoj doprinos suradnji dviju država.

U međuvremenu, iz deklaracije o unapređenju odnosa koju su njih dvoje potpisali u Subotici 2016. malo toga je ostvareno.

Uspon u odnosima s Rusijom 

Godinu je obilježio i uspon u političkim odnosima  s Rusijom nakon duge stagnacije.

Led je probio tadašnji ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier radnom posjetom Moskviu svibnju, kao prvi šef hrvatske diplomacije nakon 11 godina. Sastao se s kolegom Sergejem Lavrovom kako bi pokušali otvoriti novo poglavlje bilateralnih odnosa nakon dugogodišnjeg zastoja.

Mjesec prije u Moskvu napokon stigao i novi hrvatski veleposlanik Tonči Staničić, nakon što je to mjesto bilo ispražnjeno dvije godine.

Ubrzo je želja za novom fazom u odnosima između dviju država potvrđena na najvišoj razini – u listopadu je hrvatska predsjednica otputovala u posjet Rusiji i sastala se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju. To je bio prvi službeni posjet na razini predsjednika od 2009.

Nakon razgovora dvoje predsjednika potpisan je niz sporazuma koji bi trebali unaprijediti dugo godina zanemarivanu suradnju.

Posjet je, međutim, zasjenilo otkriće ruskih novinara da su direktor Sberbanke, najvećeg vjerovnika Agrokora, German Gref i hrvatski državni tužitelj Dinko Cvitan pristustvovali susretu hrvatske predsjednice i ruskog predsjednika.

Gref dan kasnije kazao ruskim novinarima da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad “poduzela hrvatska vlada, po mišljenju Sberbanke, vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, kako Sberbanke, tako i drugih”.

Grabar-Kitarović u međuvremenu izjavljuje kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

Predsjednica i Trump

Jedan od vrhunaca godine onog dijela vanjske politike koji se kreira na Pantovčaku sigurno je bio sastanak Grabar-Kitarović s američkim kolegom Donaldom Trumpom u srpnju u Varšavi.

Zbilo se to na marginama sastanka na vrhu Inicijative triju mora. Trump je bio počasni gost tog summita posvećenog jačanju konkretne trgovinske, infrastrukturne, energetske i političke suradnje na prostoru između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora.

Inicijativa triju mora zajednički je hrvatsko-poljski projekt pokrenut u ljeto 2016. na sastanku u Dubrovniku i zamišljena je kao neformalna platforma za osiguranje političke potpore i djelovanja na konkretnim projektima. Okuplja 12 zemalja – Hrvatsku, Poljsku, Mađarsku, Češku, Slovačku, Rumunjsku, Bugarsku, Litvu, Latviju, Estoniju, Sloveniju i Austriju. Inicijativu snažno podržavaju Sjedinjene Države i Kina.

Bilateralni susret s Trumpom u predsjedničinom uredu ocijenili su “iznimno uspješnim”. Grabar-Kitarović i američki predsjednik razgovarali su o bilateralnim pitanjima, stanju u jugoistočnoj Europi, energetici i energetskoj sigurnosti, transatlantskim odnosima, borbi protiv terorizma i nekontrolirane migracije te budućnosti Europske unije nakon Brexita.

Donald Trump i američko izaslanstvo iskazali su velik interes za sve teme koje je otvorila hrvatska predsjednica, uključujući LNG terminal. Predsjednica je Trumpu iznijela i stav o arbitraži sa Slovenijom. U razgovoru je istaknuto da Hrvatska cijeni američko stajalište kako je pitanje granice između Hrvatske i Slovenije bilaterano pitanje.

Druga godina s dvoje ministara

I ove su godine nastavljene promjene na čelu ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Ministar Stier, koji je na dužnosti naslijedio Miru Kovača u listopadu prošle godine, podnio je ostavku u lipnju. Rekao je da je to učinio kako bi mogao preuzeti novu dužnost u Saboru te se puno snažnije posvetiti stranačkom radu kao politički tajnik HDZ-a, što iziskuje puno više vremena na terenu nego što je tome mogao posvetiti kao ministar vanjskih poslova.

U medijima se nagađalo da je razlog ostavke njegovo nezadovoljstvo zbog toga što je premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković dogovarao formiranje nove parlamentarne većine s HNS-om, nakon što je propala suradnja HDZ-a s Mostom.

Ubrzo nakon Stierove ostavke dužnost je preuzela dotadašnja državna tajnica Marija Pejčinović Burić koja je odmah najavila kontinuitet u vanjskoj politici s naglaskom na razvijanje dobrih odnosa sa susjednim zemljama i istovremeno rješavanje otvorenih pitanja, snaženje srednjoeuropske i mediteranske dimenzije i daljnju suradnju sa saveznicima u NATO-u i Europskoj uniji.

Komentiraj