Sudbine istaknutih žena koje su probijale društvene barijere: Milanović obišao izložbu o ženama u Tehničkom muzeju

Autor:

08.03.2022., Zagreb - Povodom Medjunarodnog dana zena predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanovic posjetio je izlozbu "Zene i tehnika" u Tehnickom muzeju Nikola Tesla. Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

Davorin Visnjic/PIXSELL

Predsjednik Republike Zoran Milanović obišao je u utorak u povodu obilježavanja Međunarodnog dana žena izložbu “Žene i tehnika – izložba rodno inkluzivne tematike” u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu.

Izložba je otvorena od 13. studenoga do 15. ožujka i usmjerena je na afirmaciju žena koje su pridonijele razvoju znanosti i tehnologije, ali i na propitivanje utjecaja razvoja znanosti i tehnologije, odnosno znanstvenih otkrića i tehničkih izuma na život i društveni status žena, s naglaskom na radnu sferu, kazala je ravnateljica Markita Franulić i dodala da će tu temu i dalje razrađivati.

Izložba se koncepcijski oslanja na odjele stalnog postava Muzeja. Sastoji se od više cjelina koje dopunjuju stalni postav kao što su industrija, rudarstvo, vatrogastvo, javni prijevoz, automobilska tehnika, zrakoplovstvo, telegrafija, radio, tv i računalna tehnika i druge.

Iznosi podatke i sudbine istaknutih žena koje su probijale društveno nametnute barijere i stereotipno muški organizirane djelatnosti.

Postav Muzeja je iz sedamdesetih godina a povijest žena se počinje ispisivati osamdesetih i kad smo napravili analizu ustanovili smo da su spomenute samo dvije žene i tako je krenula ideja za izložbu, kazala je jedna od jedna od tri autorice koncepcije i teksta te kustosica Kosjenka Laslo Klemar. Druge dvije su Barbara Blazin i Tea Kantoci.

Izložba pokazuje da je krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Hrvatskoj bilo zaposleno ukupno 5280 žena od kojih blizu 2000 kao služinčad, a oko 1500 u obrtu i industriji.

Između dva svjetska rata žene su činile petinu zaposlenih u industriji, a u tekstilnoj industriji veću polovicu, većinom kao nekvalificirana i polukvalificirana radna snaga iz ruralnih krajeva.

Sedamdesetih godina žene su činile više od trećine zaposlenih u industriji, a proces deindustrijalizacije devedesetih godina pogodio je prvo industriju koja je zapošljavala žensku radnu snagu, ističe se.

Ideja za izjednačavanjem prava glasa i svih drugih prava kao jednakih plaća za žene i muškarce rani je zahtjev još iz sredine 19. stoljeća, ali u korporacijama imamo i danas različite plaće, kazala je Barbara Blazino koja je i autorica likovnog oblikovanja.

Predsjednik Milanović primijetio je da u javnom sektoru takve razlike ne postoje.

Nerazmjer između broja žena i muškaraca i danas je prisutan na nizu područja, primjerice na tehničkim fakultetima. Ipak, tehnički fakulteti u novije vrijeme poduzimaju mjere za uravnoteženje broja studentica i studenata, rečeno je.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.